Znanstvenica s Instituta Ivo Pilar i članica radne skupine UN-a o diskriminaciji žena, Ivana Radačić, komentirala je negativan odjek u javnosti priče o osuđivanoj prostitutki koja je po izvršenju kazne završila psihologiju te se zaposlila kao psihologinja u Centru za socijalnu skrb.

Radačić je u razgovoru za N1 istaknula da je problematično da se piše o prekršajnoj osuđivanosti kad je nastupio protek rehabilitacije, o čemu je novinar bio obaviješten. “To je kršenje zakona”, kaže i dodaje:

“Problematična je i motivacija da se prokaže sustav koji je dozvolio da se zaposli osoba koja ima prekršajno-pravnu osudu u prošlosti zbog prostitucije, kao i prijedlozi da bi se njima trebalo ograničavati zapošljavanje u pojedinim sektorima. Sve je to protivno ljudskim pravima”, dodaje.

Kaže da bi države trebale pomoći osobama koje se bave prostitucijom ili žele izaći iz toga. “Države bi trebale imati programe kojima se potiče zapošljavanje, a kod nas se išlo time da se osudi to što se osoba zaposlila”, komentirala je.

Navodi kako vlada diskurs da se o tome piše kao o propustu: “Nema nikakvog propusta. Država bi trebala imati javne politike o prostituciji, osigurati podršku pomoć i sustav izlaska. Kod nas imamo prekršajno-pravno kažnjavanje tih osoba, sada bi ih i stigmatizirali i marginalizirali, a već smo problematični jer ih kažnjavamo”, govori.

Istraživanje Regulacija prostitucije u Hrvatskoj, koje financira Hrvatska zaklada za znanost, poklazalo je da su 96 posto okrivljenih bile žene, a većina ih to radi iz nužde: “Ako se njih kriminalizira, radi se o diskriminaciji žena. To smatra naša radna skupina.”

“Iz svakog iskustva rastemo i učimo. Ako je netko na pozicije marginalizacije, može biti samo u plusu da pomaže drugim osobama u sustavu socijalne skrbi koje su i same u takvoj poziciji”, pojašnjava ova pravnica.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova: “Osuđujem napise u kojima se nekritički i diskriminatorno izvještava o prostituciji na način da se moralno i društveno diskvalificira isključivo žene”

Po pitanju regulacije problema prostitucije, u Europi i svijetu ne postoji konsenzus – neki se zalažu za legalizaciju, a neki za kažnjavanje klijenata.

“Međunarodno pravo inzistira na tome da se takve osobe ne kažnjavaju. Većina ih je u tome iz nužde. Dapače, mora im se pružiti podrška i mogućnost zapošljavanja”, istaknula je.

Naš zakon koji zabranjuje prostituciju donesen je 1977. godine, a prema njemu se kažnjavaju osobe koje se odaju prostituciji. Radačić navodi da je problematičan dio s “odavanjem prostituciji” te da su prakse policije i sudova različite.

“Teško je zaštititi osobe koje se bave prostitucijom kad su one meta zakona. Ne može u 21. stoljeću ostati na kažnjavanju žena, to je kršenje ljudskih prava”, rekla je Radačić za N1.

Hrvatsko novinarsko društvo: “Zgroženi smo. Cijelo uredništvo Slobodne Dalmacije treba dati ostavku”