Posljednjih godina svjedoci smo promjena u glazbenoj industriji, od klasičnog konzumiranja glazbe, preko izdavanja i distribucije glazbe do autorskih prava i podijele prihoda izdavača, izvođača i autora. Biti aktivan sudionik u stvaranju nove globalne glazbene scene i utjecati na njenu budućnost velika je odgovornost. Zahvaljujući aktivnom radu u Regionalnoj udruzi nezavisnih diskografa RUNDA, dugogodišnji direktor diskografske kuće Dallas Records Hrvatska Dario Draštata od prošle godine predsjeda upravnim odborom krovne europske udruge neovisnih izdavača IMPALA, a nedavno je postao i član Upravnog odbora svjetske mreže nezavisne glazbene industrije WIN te se našao u centru zbivanja odakle kreću promjene na globalnoj glazbenoj sceni.

NACIONAL: Postali ste predsjednik Upravnog odbora europske krovne udruge neovisnih izdavača IMPALA i član Upravnog odbora svjetske mreže nezavisne glazbene industrije WIN. Koliko je vaš rad u RUNDI pomogao da vas izaberu u Upravni odbor WIN-a?

To nije došlo preko noći, RUNDA (Regionalna udruga nezavisnih glazbenih izdavača) od početka je jedna od najaktivnijih članica IMPALA-e i WIN-a, što je rezultat rada svih aktivnih članova udruge proteklih pet godina. U mom fokusu je rad na razvoju mreže nezavisnih udruga izdavača u srednjoj i istočnoj Europi, jer se radi o ogromnom rastućem glazbenom tržištu koje još nije doseglo puni potencijal. Naime, mojim imenovanjima ne samo naša regija, nego i šira CEE regija dobila je svoga predstavnika u vrhu krovne europske i globalne mreže nezavisnih glazbenih izdavača.

NACIONAL: A IMPALA?

IMPALA nastavlja svoje napore za reformom streaminga sa svojim planom za povećanje prihoda za sve nositelje prava, a tu smo aktivni u dijalogu s globalnim streaming servisima poput Spotifya, Deezera i Apple Musica koji uvode razne promjene u načinima monetizacije streaminga, gdje radimo na zaštiti interesa naših članova, jer uz dobre momente koji se predlažu, poput rješavanja problema streaming prijevara, imamo i loša rješenja koja idu na štetu nezavisnim glazbenim izdavačima i izvođačima koje zastupaju, pogotovo na malim tržištima kao što je naše. Upravo mogućnost da kroz ovu poziciju možemo ne samo iz prvog reda pratiti procese koje se događaju u glazbenoj industriji, već i utjecati na te procese najveća je prednost ove pozicije. Članstvo u UO-u WIN-a u kojem sam jedan od predstavnika Europe stavlja nas sada i u samo srce mreže nezavisnih izdavača iz gotovo cijelog svijeta, što otvara novi niz mogućnosti i za regiju koju ćemo, nadam se, iskoristiti kako bismo se bolje povezali i s tržištima na drugim kontinentima.

NACIONAL: Tko su nezavisni izdavači, a tko se nalazi nasuprot nezavisnih izdavača?

Najjednostavnija definicija je da su nezavisni izdavači svi izuzev tri globalne ‘’major’’ kompanije Universal Music Group, Sony i Warner, odnosno oni izdavači koje nisu u vlasništvu ili pod kontrolom jedne od tih kompanija. Načelno se smatra da je kompanija nezavisna i ako nema više od 5 posto udjela na globalnom glazbenom tržištu. Danas je možda potrebno i ovu definiciju modernizirati jer su se u glazbenoj industriji pojavile mnoge kompanije koje se smatraju nezavisnima, a istovremeno nisu izdavači u punom smislu tog pojma, već pružaju određene usluge koje inače obavljaju izdavači ili se radi o distributerima digitalnih sadržaja koji također koriste pojam ‘’nezavisni’’ jer zastupaju dio diskografa i izvođača iz tog sektora. O tome raspravljamo unutar WIN-a i shvatili smo da pojam ‘’nezavisni’’ ima različita značenja na različitim teritorijima. Kada je u pitanju Hrvatska i regija, u pravilu gotovo svi izdavači su nezavisni jer nisu u vlasništvu ili suvlasništvu major kompanija koje su do sada, uz izuzetak Universala, kod nas bile prisutne samo putem licencnih partnera, što je između ostalog i omogućilo da upravo domaći glazbeni izdavači budu dominantni na našem tržištu.

NACIONAL: Već ste neko vrijeme na čelu RUNDE. Koja je njena funkcija?

Prva funkcija koju smo imali kada smo pokrenuli RUNDU bila je povezati regiju u jedan savez koji će predstaviti sve naše teritorije kao jednu veliku tržišnu cjelinu s ogromnim potencijalom kako bi se tada privukli globalni streaming servisi da dođu u regiju. Ideja da se pokrene jedna takva udruga, jedina multi-teritorijalna u cijelom svijetu, došla je od IMPALA-e kojoj je, kao i danas, bio interes izgraditi mrežu udruga nezavisnih izdavača tamo gdje je još nema. Vrlo brzo nakon pokretanja udruge počeli smo paralelno raditi na predstavljanju regije na glazbenim konferencijama širom Europe, na jačanju članstva i infrastrukture udruge te smo, kako bismo doveli predstavnike globalne glazbene industrije kod nas, pokrenuli i svoju konferenciju Runda Digital Day, što se pokazalo uspješnim.

NACIONAL: Podrazumijeva li poslovanje RUNDE i suradnju s državnim tijelima i institucijama?

Jedan od naših ciljeva je i suradnja s državnim institucijama koje podržavaju kreativne industrije i s kojima dijelimo ciljeve i vrijednosti. Mogu istaknuti kako smo prošle godine u Srbiji započeli kvalitetnu suradnju s platformom „Srbija stvara“ koja djeluje pri vladi Srbije i gdje je prepoznata vrijednost onoga što i mi radimo kroz RUNDU i IMPALA-u. U budućnosti će ta suradnja sigurno rezultirati novim zajedničkim projektima na korist kompletne glazbene zajednice, prije svega kroz našu konferenciju Runda Digital Day koja će ove godine dovesti vodeće ljude svjetske glazbene industrije u Beograd. U Hrvatskoj na žalost ono što radimo nije prepoznalo Ministarstvo kulture i medija, iako su inicijative i aktivnosti koje poduzimamo prepoznala relevantna tijela u europskim institucijama. Nadam se da će se to uskoro promijeniti.

NACIONAL: Koliko ste u pet godina uspjeli ostvariti ciljeve i približiti glazbenu scenu regije ostatku svijeta?

Smatram da smo poprilično uspjeli, zapravo da smo ostvarili i više nego što smo u početku zacrtali kao cilj. Vjerojatno je i ovaj razgovor jedan od dokaza u prilog tome. Osim toga, nismo samo približili regiju svijetu, već smo i svijet doveli u regiju. Konkretno, prije nešto više od tri godine svjedočili smo dolasku globalnih streaming servisa u Hrvatsku i regiju. Podsjetit ću da smo prvi predstavili Spotify godinu dana prije na našoj konferenciji Runda Digital Day u Zagrebu, što je bio rezultat našeg lobiranja i prva naznaka da će uskoro i naša regija postati u punom smislu dio globalnog streaming tržišta. Iz udruge koja je počela s osam članova, sada nas je preko sedamdeset i taj se broj povećava. Naši članovi svaki mjesec mogu prisustvovati specijaliziranim webinarima koje drže razni profesionalci iz svjetske glazbene industrije te tako mogu ne samo učiti, već se i informirati o najvažnijim trendovima, dostupnim platformama i alatima i drugim sadržajima koji im mogu pomoći u unaprjeđenju poslovanja.

NACIONAL: Na koji način RUNDA i IMPALA pomažu glazbenicima koji se žele probiti na globalno tržište?

RUNDA i IMPALA su prije svega udruge koje okupljaju glazbene izdavače, ali i izvođače koji sami objavljuju svoje snimke. IMPALA ima preko 6000 članova, a zanimljivo je da su 99 posto članova mikro, mali ili srednji glazbeni izdavači te izvođači koji sami objavljuju svoje snimke, što opet govori samo za sebe. No ključno je reći da ni RUNDA ni IMPALA nisu ured za izvoz glazbe iako imamo projekata koji direktno doprinose tome. Jedan od njih je i IMPALA-in projekt ‘’100 izvođača na koje treba obratiti pažnju’’ koji u svom fokusu svake godine ima upravo europske nezavisne izvođače. Svake godine 11 izvođača iz naše regije ulazi na tu listu, a tako će biti i ove godine.

Alexander Hirschenhauser, Helen Smith, Draštata, francesca Trainini i Geert De Blaere. FOTO: RUNDA

NACIONAL: Unatoč dobrim rezultatima, još uvijek u Hrvatskoj traje sukob HDU-a s jedne strane i HGU-a i HUZIP-a s druge strane jer te udruge tvrde da diskografi iskorištavaju glazbenike koji su nedovoljno nagrađeni za svoj rad. Zašto je nastao taj sukob i postoji li rješenje koje bi zadovoljilo sve strane?

Kada su u pitanju HGU i HUZIP nije tajna da imamo različite poglede na to kako treba reformirati tržište glazbenog streaminga. Ovo nije naša lokalna specifičnost, već situacija prisutna na nizu drugih teritorija. U procesu implementacije Europske direktive o jedinstvenom digitalnom tržištu i Hrvatska je trebala prilagoditi Zakon o autorskom i srodnim pravima tom dokumentu, i to je učinjeno u najvećem dijelu tog zakona. Međutim i izuzetno u dijelu tog zakona koji regulira odnose između glazbenih izdavača i izvođača nametnut je novi poslovni model suprotan svim pozitivnim praksama u svijetu. Nedorečenost tog zakona i odredba o retroaktivnosti dovodi u pitanje sigurnost poslovanja, svi dosadašnji ugovori sklapani između izdavača i izvođača, ugrožavaju stečena prava, pravo vlasništva i pravo ugovorne slobode.

NACIONAL: Zašto je to loše rješenje?

To je jednostavno loše rješenje za sve dionike u glazbenoj industriji. Zbog ovoga je HDU podnio ustavni prijedlog za ocjenu suglasnosti pojedinih odredbi novog zakona s Ustavom RH, što je podržala i IMPALA te izrazila duboku zabrinutost ovim zakonskim rješenjem i ocijenila ga suprotnim europskim i međunarodnim zakonima. Ako se ovo pitanje ne riješi na Ustavnom sudu ili ne dođe do usklađenja odnosno izmjene tog zakona, uskoro bi se njime mogli baviti europski sudovi. S druge strane, IMPALA, RUNDA i naši članovi koji su redom članovi i HDU-a podržavaju i poštuju pravilo kako svi izvođači imaju pravo na ‘’modernu’’ stopu izvođačke naknade za prihod ostvaren od digitalne distribucije njihove glazbe.

NACIONAL: Govorite o onome što neki nazivaju pravičnom naknadom.

To nije ta takozvana ‘’pravična naknada’’ koju zagovaraju udruge izvođača, tome se oštro protivimo, već moderni postotci očišćeni od relikata starih diskografskih ugovora kada su se odbijali razni troškovi specifični za vrijeme ekspanzije fizičke distribucije. Važno je naglasiti da ne postoji sukob između izvođača i diskografa, iako se neki trude da se to dogodi ili barem stekne takav dojam u javnosti. Nama ne treba posrednik između nas i izvođača. Mi radimo s izvođačima na novim izdanjima i unaprjeđenju prihoda od njihovih starih kataloških izdanja. Kontinuirano investiramo u posao od kojeg na kraju koristi imaju i izvođači i autori, ne samo diskografi. Investiramo i u one projekte koji nisu komercijalno uspješni, ne ostvaruju prihode i nastavit ćemo s tim i dalje. To je rizik koji preuzimamo i snosimo samo mi. Usprkos tome što možda u ovom trenutku nemam bliske stavove po pitanju rješenja ovog problema, smatram da je, uz spomenute izmjene aktualnog zakona, razgovor i dogovor oko realnog poslovnog modela kojim se ne bi ugrozila budućnost glazbene industrije, a prije svega govorimo o investicijama u nove projekte, nove, mlade izvođače, jedini put, te da će prije ili kasnije do toga morati doći, ako ne želimo nanijeti nepovratnu štetu domaćem glazbenom tržištu.

NACIONAL: Koliko imate utjecaja na taj sukob?

Naravno da sam uključen u sve procese koji se događaju, ovdje kod nas i na nivou europske glazbene industrije, a sada kroz UO WIN-a i svjetske glazbene industrije i time možda imam puno širi uvid ne samo u probleme, nego i potencijalna rješenja, pozitivne prakse koje bi se mogle primijeniti i kod nas. Upravo je jedno od mogućih rješenja IMPALA-in plan o reformi streaminga koji kaže kako svi dionici u glazbenoj industriji trebaju raditi na povećanju prihoda od digitalne distribucije glazbe i raditi na tome da se iskorijene manipulacije i prijevare na streaming platformama. Također, IMPALA redovito upozorava i reagira na nove modele obračuna prihoda od streaminga koje su nedavno pokrenuli Deezer, Spotify, a sada i Apple Music. Reforma koju predlaže Spotify uvođenjem praga definiranog brojem streamova, ispod kojeg se neće isplaćivati naknade za snimke koje ga ne dosegnu, po nama je korak u krivom smjeru, jednako kao i najava Apple Musica da s povećanom stopom tantijema nagrađuje snimke koje bi bile u ‘’surround’’ ili ‘’spatial audio’’ formatu, što zahtijeva dodatne troškove mnogima financijski nedostižne, ali to ne bi trebalo biti nauštrb onih koji si to ne mogu priuštiti jer će se njima time sniziti stopa tantijema u odnosu na ove u preferiranom audioformatu. Ovo će, ponavljam, najviše naštetiti nezavisnim izvođačima i izdavačima koji dolaze s manjih tržišta kao što je naše. Nažalost, organizacije izvođača oko ovoga nisu toliko aktivne i glasne, a radi se o direktnoj šteti koju će osjetiti svi izvođači.

NACIONAL: Jedna od zadaća RUNDA-e i IMPALA-e je i promocija lokalnih glazbenih talenata, autora, izvođača i nezavisnih izdavača. Na koji način možete pomoći mladom izvođaču?

Zadaća udruga je da stvore poslovno okruženje u kojem njihovi članovi mogu kvalitetno djelovati, u kojem se potiče pozitivna poslovna konkurencija, kreativnost, inovacija, raznolikost. Ako smo u tome uspješni onda će našim članovima biti lakše doći i do veće eksponiranosti koja može biti i izvan granica matičnog teritorija. Ali ponavljam da ni RUNDA ni IMPALA nisu uredi za izvoz glazbe. No sve aktivnosti kojima se bavimo doprinose i tome jer danas je sve globalno. Čim se vaša glazba nađe na nekom od glazbenih servisa, ona je globalno dostupna. No za uspješan glazbeni ‘’izvoz’’ treba se poklopiti puno toga i posebna je tema što je sve potrebno da neki izvođač bude spreman za to.

NACIONAL: Kakvo je vaše mišljenje o tome?

Kod nas fali koordinacijsko tijelo koje će koordinirati sve akcije potrebne da se ostvari uspjeh u izvozu glazbe i koje će okupiti izvođače, autore, izdavače, publishere, koncertne agencije te pristupiti kreiranju održivih izvoznih politika za domaću glazbu. Postoji puno pozitivnih primjera u svijetu na kojima bismo mogli početi graditi sličnu instituciju i kod nas. To je nešto što bi nas povezalo oko ciljeva koji su nam svima u interesu, a vjerujem da bi posredno olakšalo i rješavanje problema koje imamo između sebe. Jako sam zainteresiran da pokrenem takvu inicijativu ili budem dio nje.

NACIONAL: Jedan od velikih poteza organizacija čiji ste član je i savez BELEM koji je osnovan kako bi prijevodi pjesama postali dostupni slušateljima u Europskoj uniji. O čemu je riječ?

BELEM je prvi projekt financiran kroz kulturne fondove EU-a u kojem RUNDA sudjeluje kao jedan od partnera. Projekt želi potaknuti prijevod glazbenih tekstova, a time i njihovu dostupnost na raznim digitalnim platformama i unaprjeđenje prihoda koji se tako mogu ostvariti. Kroz BELEM smo objavili nekoliko poziva za prijevode tekstova na druge europske jezike, a upravo je završio poziv diskografima i izvođačima da prijave djela koja žele snimiti ponovo u prevedenim verzijama na neki od europskih jezika. Osim ovog projekta, RUNDA je aplicirala kao partner u još četiri nova europska projekta koji će, ako prođu na aktualnom pozivu, biti još veći vjetar u leđa za međunarodnu suradnju našim članovima i njihovim izvođačima.