Nešto više od tisuću komentara stiglo je na prijedlog izmjena zakona o zdravstvenoj zaštiti u tri tjedna javne rasprave, najviše ih je bilo na prijedlog odrađivanja jednogodišnjeg staža u primarnoj zdravstvenoj zaštiti nakon završenog studija.

Čak 313 komentara stiglo je na članak 43., studenti i liječnici su izrazili nezadovoljstvo prijedlogom da se nakon studija mora odraditi godinu dana u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

Studenti smatraju da im se na taj način odgađa specijalizacija i dodatno produžuje ionako dugačak studij, a neki od njih su taj prijedlog ocijenili “krajnje bezobraznim, jer su po jednim uvjetima upisali fakultet, a po drugima ga završavaju”.

Općenito, najviše primjedaba odnosi se na organizaciju primarne zdravstvene zaštite, koja bi po ovom zakonskom prijedlogu trebala ojačati.

Burne su reakcije na članak 50. kojim se produžuje radni odnos u domu zdravlja na pet godina kao uvjet za podnošenje zahtjeva za privatnu praksu. U komentarima se tvrdi da će to izazvati još veći kadrovski deficit i devastaciju primarne zaštite.

Negativne su reakcije i na prijedlog za smanjivanje broja domova zdravlja. Predlaže se da svaka županija ima po jedan dom zdravlja, no županije koje imaju više domova zdravlja ne bi ništa mijenjale.

Od objave prijedloga zakona u e-savjetovanju najglasnija je Dubrovačko-neretvanska županija koja ima pet domova zdravlja, od kojih su dva na Korčuli – u Korčuli i Veloj Luci.

Administrativni postupci i dalje na teret obiteljskim liječnicima

Prenošenju upravljačkih prava nad općim bolnicama sa županija na državu usprotivile su se Dubrovačko-neretvanska i Krapinsko-zagorska županija, one smatraju da se radi o protuustavnom prijedlogu kojim se “nepotrebno jača centraliziranost zdravstvenog sustava”.

Na prijedlog izmjena Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju stiglo je ukupno 369 komentara, a najveći broj vezan je uz primarnu zdravstvenu zaštitu, primjerice propisivanje bolovanja i kažnjavanje tzv. lažnih bolovanja.

Neki ocjenjuju da je dokument “razočaravajući” jer ne donosi reformu sustava zdravstvenog osiguranja koju već godinama predlažu službeni predstavnici zdravstvene struke, osobito udruge liječnika i Hrvatska liječnička komora.

U primarnoj zdravstvenoj zaštiti nezadovoljni su što se administrativni postupci i dalje ostavljaju na teret obiteljskim liječnicima, poput naknada za troškove prijevoza osiguranika (tzv. putni troškovi).

Koordinacija hrvatske obiteljske medicine predlaže da osiguranik putni nalog ne traži od obiteljskog liječnika, već da s nalazom specijalista na šalteru HZZO-a provjerava ima li pravo na naknadu troškova prijevoza.

Trotjedna javna rasprava o ključnim zakonima za zdravstvenu reformu bit će tema konferencije za novinare koju je za petak najavio ministar Vili Beroš.