Cijene nafte porasle su u petak iznad 109 dolara, potaknute pregovorima u EU o embargu na rusku naftu i krizom na europskom tržištu plina koju su izazvali odgovor Moskve na zapadne sankcije i ukrajinska blokada rute za dopremu ruskog plina.

Na londonskom je tržištu cijena barela porasla 1,88 dolara u odnosu na prethodno zatvaranje, na 109,33 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 1,96 dolara višoj cijeni, od 108,23 dolara.

Raspoloženje na tržištima obilježila je i na kraju tjedna zabrinutost za opskrbu iz Rusije zbog pregovora u EU o embargu na rusku naftu.

Moskva je pak na sankcije koje su joj već uvele zapadne zemlje odgovorila zabranom poslovanja s europskim podružnicama domaćeg plinskog diva Gazproma, a krizu na europskom tržištu plina zaoštrila je i ukrajinska blokada važne tranzitne rute za dopremu ruskog plina.

“Cijene prirodnog plina u Europi rastu i to će se nužno preliti i na naftu”, napisao je u bilješci Jeffrey Halley iz OANDA-e.

“Visoku razinu cijena nafte vjerojatno će poduprijeti i ruska eskalacija Rusije na fronti sankcija”, dodao je Halley.

Značajniji rast cijena zakočila je zabrinutost zbog slabljenja globalne potražnje nakon što je Kina ponovo uvela stroge mjere suzbijanja covida 19.

Trgovci naftom traže “tračak svjetla na kraju sumornog kineskog tunela u lockdownu”, naveo je u bilješci Stephen Innes iz SPI Asset Managementa.

Međunarodna agencije za energiju (IEA) procijenila je u četvrtak da bi usporavanje potražnje i veća proizvodnja na Bliskom istoku i u SAD-u trebali otkloniti “akutni deficit u opskrbi zbog pogoršanih poremećaja u opskrbi iz Rusije”.

Cijene obuzdava i jači dolar, koji poskupljuje naftu za kupce s drugim valutama, prigušujući potražnju.

Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) odvojeno je objavila da je u četvrtak barel košarice nafte njezinih članica stajao 109,30 dolara, što znači da je poskupio 28 centi u odnosu na prethodni radni dan.