Prema popularnom vjerovanju, 4. kolovoza 1693. godine nastao je prvi, svjetski poznati vrhunski šampanjac Dom Pérignon. Međutim, prvi prestižni cuvée pod tim imenom bio je berba 1921., a u prodaju je pušten tek 1936.

Akter brojnih popularnih mitova o tom skupom vintage vinu je Dom Pierre Pérignon. On je bio redovnik benediktinske opatije Hautviller koji je ostavio velik utjecaj na proizvodnju vina u francuskoj pokrajini Champagne, ali i šire. Zato danas njegovo ime nosi prestižni cuvée Moët & Chandona. Popularni mitovi najčešće mu pripisuju ‘izum’ pjenušavog šampanjca, no to je pogrešna tvrdnja jer je taj stil šampanjca postao dominantan tek sredinom 19. stoljeća, a i Pérignon je u svom radu najviše napora ulagao u sprečavanje druge fermentacije.

Canon Godinot je 1718. objavio popis pravila za vinarstvo koje je navodno sastavio Dom Pérignon. Među njima je preporuka da se u proizvodnji koristi samo sorta Pinot Noir, te brojni detaljni savjeti o branju grozdova i njihovoj obradi. Još jedna važna stvar koju je zagovarao Pérignon bila je nužnost proizvodnje vina isključivo prirodnim putem, bez dodavanja ikakvih supstanci ‘sa strane’ pa ga se u današnjim okvirima može smatrati zagovarateljem organskog uzgoja i proizvodnje.

Oko ovog radišnog benediktinca isprepletene su brojne priče, od spomenutog ‘izuma mjehurića’, do prvog upotrebljavanja čepa, mogućnosti da kušajući jednu bobu s grozda pogodi u kojem vinogradu je rasla, a jedna od netočnih legendi je i ta da je bio slijep. No i kada se oduzmu sva preuveličavanja, Dom Pérignon je svojim radom za vinarstvo postigao mnogo više od vina koje danas pod njegovim imenom simbolizira prestiž.