Vesna Teršelič iz udruge Documenta i Vesna Škare Ožbolt, bivša ministrica pravosuđa, u programu N1 Televizije u utorak su govorile o presudi Ratku Mladiću, koji je zbog genocida u Srebrenici osuđen na doživotnu kaznu zatvora.

Predsjednica petočlanog sudskog vijeća, sutkinja iz Zambije Prisca Matimba Nyambe ući će u povijest kao sutkinja koja je čitala presudu s kojom se, u većem dijelu, nije slagala.

“Presuda je potvrđena, ali ostavlja dosta prostora za relativiziranje u postjugoslavenskim društvima koja su se teško suočavala s prošlošću. Važno je to što će on biti upućen na izdržavanje doživotne kazne. To je olakšanje za Majke Srebrenice. Ipak, u optužnici i presudi nema zločina u Škabrnji”, rekla je Vesna Teršelič.

“Zločin u Škabrnji je izašao iz optužnice Mladiću, a da nitko iz Hrvatske nije ozbiljno reagirao na to. Jako mi je žao zbog toga. Ova drugostupanjska presuda bila je očekivana, nije bilo očekivano ništa drugo.

Mišljenje sutkinje je izdvojeno u odnosu na cijelo žalbeno vijeće. Presuda je donesena, pravda je formalno donesena, dobivena je maksimalna moguća kazna – doživotni zatvor. Ali, je li to sve? Imamo odluku za Srebrenicu, no ostalo je nedorečeno što je sa kvalifikacijom genocida za ostalih šest općina u BiH, Foča, Prijedor, Sanski Most, Kotor Varoš, Vlasenice, u nekim drugim općinama, pa i u Škabrnji… Te su stvari ispale iz konteksta i nisu dobile svoj pravorijek u doživotnoj kazni zatvora”, rekla je Vesna Škare Ožbolt.

Koliko je izostanak kvalifikacije genocida loš i nezadovoljavajuć za ta mjesta?

“Ta odluka ne donosi približavanje pravdi. Broj ubijenih u Prijedoru, brojeve vezane uz logor Manjača, karakter zločina u Foči, Bijeljini… Za laika bi bilo razumno da se i tu presudi i donese kvalifikacija genocida.

Ta se tema i ranije pokretala, kada je BiH tužila za genocid Jugoslaviju, pa Srbiju. No kada se pogledaju brojke od preko 100.000 ubijenih i nestalih u BiH, posebno 1992. godina, neupitna je genocidna namjera. No pitanje je kakav to proces ima za izgradnju povjerenja. Za ljude u Prijedoru bi sigurno bilo važno da je bilo riječ o genocidu. No dinamika u BiH između institucija između RS-a i Federacije – vidi se kako se više relativizira presuda za genocid u Srebrenici. Ne dovodi se u pitanje broj ubijenih, nego kvalifikacija genocida, a u novije vrijeme i u Crnoj Gori”, rekla je Vesna Teršelič.

Koliko zakulisnih igara utječe na kretanje priče u haškom sudu?

“Presuda za genocid, za sudjelovanje Srbije u zločinima u BiH, te ova presuda Ratku Mladiću: U prvoj je isključena svaka odgovornost Srbije, osim u slučaju Srebrenica. Ova presuda je upravo to potvrdila. Da se išlo u analizu optužnice za zločine genocida u ovih šest općina, našle bi se poveznice i prema Beogradu, Miloševiću, Stanišić i Simatović, odgovornost u postupcima međunarodnih snaga i tu bi nastao prilično velik problem za međunarodnu zajednicu i za sve ono što bi nazvali generatorima rata. Ne treba zaboraviti da imamo još jedno suđenje – Stanišić i Simatović.

Međunarodna zajednica postavila se kao i u tužbi za genocid na sudu pravde. Dio odbijanja prve točke optužnice i potvrđivanje prvostupanjske presude ze ista slika odluke Međunarodnog suda pravde za BiH”, rekla je Vesna Škare Ožbolt.

“Ova presuda Stanišić i Simatović jako je bitna, a nju očekujemo tek iduće godine, jer će se tamo potvrdili ili opovrgnuti veza zločina počinjenih od Škabrnje do Srebrenice.

To je postupak koji je od 2017. godine išao od početka. Mi ne možemo znati što će biti presuda. To će dopuniti mozaik, no nisu jedino važne presude. Mi smo skoro pri kraju jedne duge pravosudne sage optužbi za 161 osobu. Sada se završava predzadnji od tih postupaka. To je pokazatelj naše zrelosti, koliko smo otvoreni za to da pogledamo neke druge mehanizme, pravosudne postupke drugih zemalja… Za suočavanje s prošlošću važan je dodatan istraživački rad”, rekla je Vesna Teršelič.

“Stanišić i Simatović bili su na vrhu službe DB-a, kreatori kaosa i zločina u Jugoslaviji. Ova presuda Mladiću isključuje vrh Srbije. Sve presude do sada isključile su vrh Srbije. Ostaje zadnja presuda koja je važna za vrh Srbije”, naglasila je Vesna Škare Ožbolt.

“Oni su vodili vrh Srbije, osiguravali su oružje za strijeljanje Hrvata u Škabrnji. Zato je ta presuda važna”, nadovezala se Vesna Teršelič.

“Ova presuda dolazi mjesec dana prije obilježavanja strašnih događaja iz Srebrenice. Osjećaju li to ljudi kao potvrdu pravde? Umorni su od čekanja, uspona i padova, od događaja koje nitko nije spriječio niti se potrudio da se oni spriječe. Vlada opće razočaranje, a ova maksimalna presuda dolazi jako kasno”, rekla je Vesna Škare Ožbolt.

Pravda je trebala biti brža

“Pravda je trebala biti brža. Nunberška su suđenja završila jako brzo. Pred Tribunalom trajala su dugo, ali su činjenice utvrđene izvan sumnje. No sudovi nešto mogu, a mi možemo sami nešto, kao društvo. Što ćemo uraditi, hoćemo li humanizirati odnose jednih prema drugima…

Zločin kao onaj u Srebrenici teško je ostaviti samo na leđima jednog mjesta. Trebamo se povezati kako bi savladali posljedice. No svi imamo problema sa suočavanje s prošlošću i prihvaćanjem onoga što se dogodilo. Ovaj trenutak dobar je za priznavanje činjenica, kao i svi drugi. Grijehove otaca, Mladića ili Karadžića ne možemo samo ostaviti iza nas”, rekla je Teršelič.

Osvrt na Haag u cjelini, je li on zaslužio prolaznu ocjenu?

“Treba pogledati kako bi bilo da haškog suda nije bilo. On je kao mehanizam bio jako bitan. Je li izvukao najbolje zaključke… Pitanje je. Je li i ovom odlukom odbijanja odluke za genocid u šest općina u BiH doprinio nekim budućim situacijama i dao nešto dobro ili loše za ostavštinu…

Sa ljudima treba raditi, ne ih ostaviti, reći da je presuda donesena i da je to sada naša prošlost. Ta će nas prošlost, kakva god ona bila, dočekati iza ugla jednog dana, upravo zato što se ne radi s ljudima i ne vodi se računa o tome da ljudi moraju nastaviti živjeti na nekim jasnim kriterijima. Stvari iz prošlosti trebaju se raščistiti na temelju istine i pravde, treba se prihvatiti ono što se dogodilo i oni koji su počinitelji trebaju biti pravično kažnjeni”, rekla je Vesna Škare Ožbolt.

Prošlost je tu za obitelji ubijenih i nestalih i za previše ljudi

“Prošlost je tu, ona je tu za obitelji ubijenih i nestalih i za previše ljudi koji su još uvijek pogođeni ratom. Propuštanje suočavanja sa zločinima nešto je što koči naš svekoliki razvoj i u smislu širenja medijskih sloboda, gospodarskog razvoja…

To postaje sve gore, no teško je reći suočavamo li se teže u Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini ili Crnoj Gori. Muke mučimo po udžbenicima, u Hrvatskoj će najesen u školama imati nove udžbenike u povijesti, pa ćemo vidjeti kako se tematizira nasilno 20. stoljeće. To je pokazatelj koji govori kako se s prošlošću suočavamo. Pred sobom imamo još dug put”, rekla je Vesna Teršelič.

Da je za Škabrnju podignuta optužnica protiv Mladića, možda bi to utjecalo i na optužnicu Tribunala, dodala je i naglasila kako je važno važno je što načelnici općina u kojima su zločini počinjeni rade danas.

“Važno je razdvajaju li žrtve, ili jednako poštuju i one hrvatske, srpske i muslimanske. U potresu u Sisačko-moslavačkoj županiji nije se, većinom, govorilo o tome tko je većina u kojim selu. Važno je da žrtve pamtimo kao ubijene ljude, ali nastavimo humanizirati odnos među nama”, rekla je Vesna Teršelič.