Prošlotjednom pravomoćnom presudom kojom je na godinu dana u zatvor poslao Nadu Čavlović Smiljanec, bivšu ravnateljicu Porezne uprave, Vrhovni sud koncem proteklog tjedna počeo je uvoditi sudsku praksu koja bi mogla značajno utjecati na kompletnu hrvatsku političku scenu. I to zato što trasira put u zatvor puno širem broju istaknutih političara i dužnosnika koji na razne načine djeluju u sprezi zlouporabe položaja i ovlasti te trgovine utjecajem.

Nadi Čavlović Smiljanec Vrhovni sud potvrdio je nepravomoćnu osuđujuću presudu u slučaju u kojem su osim nje još osuđeni bivša šefica osječke ispostave Porezne uprave Ružica Kovačević te osječki poduzetnik Željko Biloš. Iako su im kazne u odnosu na prvostupanjsku presudu gotovo prepolovljene, pa je Bilošu s četiri i pol kazna zatvora smanjena na tri, a Ružici Kovačević s tri godine na djelomičnu uvjetnu zatvorsku kaznu od dvije godine zatvora, slučaj je intrigantan jer se po načinu na koji se odvijao gotovo podudara s nizom sličnih afera s protagonistima u aktualnoj administraciji premijera Andreja Plenkovića.

Njih su troje pravomoćno osuđeni na zatvorske kazne zbog prolongiranja poreznog duga Biloševoj tvrtki OLT. Radi se o jednom od razvikanijih slučajeva u prošlom desetljeću, jer se u njemu pojavio niz poznatih svjedoka. Među njima je danas daleko najpoznatija SDP-ova zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan. Tijekom suđenja pokazalo se da je svojedobni savjetnik bivše predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović za unutarnju politiku Mate Radeljić bio osoba za vezu s Biljanom Borzan i svakako osoba od povjerenja Željka Biloša. Radeljić je Biljanu Borzan spominjao kao osobu koja se zalagala za odgodu otplate poreznog duga Biloševoj tvrtki OLT. U nizu razgovora koje je Biloš gotovo svakodnevno vodio s Radeljićem u tom razdoblju, Radeljić se pozivao upravo na Biljanu Borzan kao posrednika koji će pomoći Bilošu da izbjegne ovrhu. “Javila mi se Biljana i kaže da joj se javila nova šefica Porezne u Osijeku, Ružica Kovačević te je rekla Biljani da joj stoji na raspolaganju za sve što joj treba.” U drugom razgovoru Radeljić obavještava Biloša da je razgovarao s Ružicom Kovačević, da je odobren novi reprogram i da će nešto morati platiti, ali je pronašla model kako to riješiti. Također dodaje da će Biljana Borzan zvati u Zagreb kako iz centrale ne bi gnjavili Ružicu Kovačević. Krajem srpnja Radeljić naziva Biloša te kaže kako mu je Biljana rekla da je “sve ono otišlo za Zagreb i da će biti riješeno”.

Tijekom suđenja pokazalo se da je savjetnik bivše predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović za unutarnju politiku Mate Radeljić (lijevo) bio osoba za vezu s Biljanom Borzan i svakako osoba od povjerenja Željka Biloša (desno). FOTO: Matija Habljak, Sanjin Strukic/PIXSELL

Radeljić vjerojatno tada nije slutio da je Bilošev mobitel bio pod tajnim nadzorom USKOK-a te da se svi njegovi pozivi, po nalogu istražnoga suca, snimaju. Spomenuta snimka jedan je od dokaza kojima je USKOK uspio potkrijepiti optužbu da je bivša ravnateljica Porezne uprave, a kasnije i saborska zastupnica SDP-a, Nada Čavlović-Smiljanec u srpnju 2012. spriječila ovrhu Porezne uprave nad Biloševom tvrtkom OLT, koja je u to vrijeme imala 27,2 milijuna kuna poreznoga duga, pa stoga novac koji je u međuvremenu sjedao na račune OLT-a nije bio ovršen. OLT je u svibnju 2013. pokrenuo predstečajnu nagodbu, a prema optužbama USKOK-a, državni proračun je stopiranjem ovrhe oštećen za 9,498.176 kuna.

Pravomoćna zatvorska kazna u ovom slučaju za Biloša nije jedina, jer se on u siječnju ove godine zajedno s još petoricom optuženih nagodio i priznao krivnju u slučaju podmićivanja policajaca radi odavanja tajnih izvida u više slučajeva. Biloš je u tom slučaju bio uvjetno osuđen na osam mjeseci zatvora uz rok kušnje od tri godine. Pa će mu se i ovih osam mjeseci pridodati netom izrečenoj kazni u ovom slučaju.

Ovaj slučaj jedan je od od razvikanijih u prošlom desetljeću jer se u njemu pojavio niz poznatih svjedoka. Među njima je danas daleko najpoznatija SDP-ova zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan. FOTO: Dalibor Urukalovic/PIXSELL

I taj slučaj pokazao je kako je Mate Radeljić, u to vrijeme savjetnik predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović za unutarnju politiku, po svemu sudeći, u najmanju ruku, detaljno bio upućen u Biloševe sporne aktivnosti. Prema dokumentaciji dostupnoj Nacionalu, Radeljić je za te Biloševe sporne aktivnosti doznao u izravnom razgovoru s njime, ali i nekim drugim osobama koje su bile uključene. Radeljić je s Bilošem o tome diskutirao, a vrlo vjerojatno je i prisustvovao sastancima na kojima se razgovaralo o tim Biloševim nezakonitim aktivnostima.

Sedmero optuženih u toj aferi su djelatnici policije, s tim da su neki od njih bili zaposlenici policijskog USKOK-a, elitne policijske jedinice koja bi se trebala boriti protiv korupcije i organiziranog kriminala.

Sve te afere ne razlikuju se puno od nedavno otkrivenih i iz zasad nepoznatih i teško objašnjivih razloga još uvijek neprocesuiranih zloupotreba položaja u kojima su svoje uloge imali Zvonimir Frka-Petešić, Gordan Jandroković, Jozo Brkić i Krunoslav Katičić kojeg je Jandroković angažirao za slamanje Maje Đerek. FOTO: Sanjin Strukic, Patrik Macek, Jurica Galoic, Neva Zganec/PIXSELL

Svi oni optuženi su za udruživanje radi počinjenja kaznenih djela zloporabe položaja i ovlasti, primanja i davanja mita. Osim policajaca Vjekoslava Drnića, Marka Svaline, Branka Damjanovića i Tomislava Jerkića te policajki Andree Kožić, Slavice Perko i Selme Abadžić, optuženi su i Vladimir Rajić, Igor Mlinar, Rudolf Krpina, Stipe Barišić, Damir Ivić te Željko Biloš i danas pokojni Josip Petrović, bliski prijatelj tadašnjeg šefa HDZ-a Tomislava Karamarka. Cijela priča počela se raspletati kada su u rujnu 2012. zbog curenja informacija iz tajnih istraga, uhićeni policajci Svalina i Drnić. Nakon što su oni uhićeni, tadašnji glavni državni odvjetnik Mladen Bajić u Saboru je izjavio da su informacije koje su za novac ili druge usluge policajci odavali zainteresiranim osobama, uzdrmale četiri tajne istrage koje su u tom trenutku bile u tijeku.

Spomenute afere po malo čemu se razlikuju od nedavno otkrivenih i zasad iz nepoznatih i teško objašnjivih razloga još uvijek neprocesuiranih zloupotreba položaja i ovlasti i trgovine utjecajem. Među najilustrativnijim primjerima oni su koje je početkom godine u ekskluzivnom intervjuu Nacionalu otkrila zviždačica Maja Đerek.

Bivši glavni državni odvjetnik Mladen Bajić u Saboru je izjavio da su policajci koji su odavali tajne informacije uzdrmali četiri tajne istrage. FOTO: Slavko Midzor/PIXSELL

Maja Đerek je od 3. prosinca 2018. u tvrtki Državne nekretnine obavljala poslove direktorice Sektora za poslovne prostore, a prije toga od 24. svibnja 2018. poslove voditeljice Službe za pravnu potporu poslovanju. Dubinski poznaje funkcioniranje Državnih nekretnina i bila je involvirana u dio procedure obnove zgrade u kojoj stanuje predstojnik Ureda premijera Zvonimir Frka-Petešić. Također ima neposredna saznanja o načinu na koji je kontroverzno stambeno zbrinut aktualni ministar obrane Mario Banožić, s kojim je imala izuzetno neugodne izravne kontakte. Za Banožića je navela da je bio jedan od više istaknutih dužnosnika HDZ-a koji su na nju vršili pritiske kako bi na štetu države radila usluge pojedinim zakupoprimcima koji su koristili poslovne prostore u vlasništvu Državnih nekretnina. Vjerojatno se s najvećim pritiscima suočila kada je počela insistirati na tome da Jozo Brkić, brat nekoć moćnog bivšeg zamjenika predsjednika HDZ-a Milijana Brkića, počne plaćati zakupninu za desetke poslovnih prostora koje je putem svojih tvrtki od Državnih nekretnina uzeo u najam, dijelom i kako bi ih unosno preprodavao.

Ona je tada, među ostalim, za Nacional rekla i sljedeće:

‘‘…Nije mi bilo jasno kako je moguće da postoje ugovori solemnizirani kod javnog bilježnika koji se uopće ne fakturiraju – naprosto se nisu slali računi nekim korisnicima poslovnih prostora. Bilo je ugovoreno da se zakupnina fakturira od dana solemnizacije ugovora, odnosno primopredaje prostora, kao i da se prostori predaju u viđenom stanju. Kasnije mi je postalo jasno zašto je tako. Iza svakog od tih ugovora bila je osoba koja je imala neku vezu s HDZ-om – ili osobnu vezu s ljudima iz Ministarstva državne imovine ili s direktoricom Renatom Sabo. Jedan od najvećih dužnika bio je Jozo Brkić. Problemi su počeli kada sam nered počela rješavati, davati naloge za ispostavljanje računa te otkazivati ugovore neplatišama.’’

Među ostalim, Maja Đerek otkrila je i da se na sličan neprimjeren način u poslovanje Državnih nekretnina uplitao čak i Gordan Jandroković, predsjednik Hrvatskog sabora, drugi čovjek države. On je, štoviše, osobno priznao da je intervenirao kod Državnih nekretnina u slučaju jednog spora oko poslovnog prostora u centru Zagreba te tako i sam potvrdio jednu strašnu istinu, da u Hrvatskoj klijentistička hobotnica širi svoje pipke od vrha hrvatske države sve do najniže razine spora između zakupca majušnog državnog prostora i mlade pravnice koja se pod pritiskom iz vrha države nije dala slomiti.

U toj operaciji slamanja hrabre zviždačice Maje Đerek, Jandroković je angažirao još jednog čovjeka iz političkog vrha, inače bliskog prijatelja premijera Andreja Plenkovića, glavnog tajnika HDZ-a Krunoslava Katičića, koji je tri puta na nju direktno vršio grubi pritisak, ali se ona tome oduprla jer je bila duboko uvjerena da je u pravu. Ta su otkrića zgrozila velik dio hrvatske javnosti. Maja Đerek potom je angažirao splitski gradonačelnik Ivica Puljak da provjeri i napravi analizu stanja s nekretninama u Gradu Splitu. Ona je prije nekoliko tjedana predstavila svoje preliminarno izvješće o upravljanju gradskim nekretninama i poslovnim prostorima u Splitu. Među ostalim, izjavila je da ‘‘pojedini korisnici uopće nisu plaćali unatoč niskim najamninama. Tek nedavno su pokrenuti postupci naplate. Pojedini korisnici nisu ispunjavali uvjete za dobivanje kadrovskih stanova. Dugovanja za kadrovske stanove iznose 107.998,19 kuna. Stanje s naplatom potraživanja za poslovne prostore je bilo alarmantno. Potraživanje za poslovne prostore koji su se vodili u registru je bilo 53.951.965,53 kune. Većina vjerojatno nikada neće biti naplaćena. Mnogi korisnici su otišli u stečaj i likvidaciju.’’

Među ilustrativnijim primjerima su oni koje je početkom godine u ekskluzivnom intervjuu Nacionalu otkrila zviždačica Maja Đerek. FOTO: Milan Sabic/PIXSELL

Nacionalov pravosudni izvor o tomu kaže: ‘‘I tu se također postavlja pitanje tko su spomenute osobe, jesu li bile samo nemarne, ili su zbog selektivne naplate imale i neku osobnu korist. Dodatno je pitanje je li se neki viši politički autoritet zauzimao za to da ti službenici ne naplaćuju potraživanja od zakupaca. Nakon ove presude jasno je kakav bi bio pravosudni epilog da se pokrenu postupci u takvim i sličnim situacijama.’’

Ako je Vrhovni sud poslao u zatvor dvije čelnice Porezne uprave jer su prolongirale naplatu poreznog duga Željku Bilošu, slično bi se vjerojatno dogodilo i osobama koje su dopustile da se u Splitu ovako veliki dugovi gomilaju. A vrlo je izvjesno da bi se slično dogodilo i s dužnosnicima unutar Državnih nekretnina koji su pomagali da se bliski suradnici premijera Plenkovića nezakonito okoriste s državnim stanovima na koje nisu imali pravo. To su tek najpoznatiji primjeri zasad neprocesuiranih zloporaba položaja i ovlasti, koje se često procesuiraju selektivno.

A to je vrlo vjerojatno tako zbog velikih političkih pritisaka na Državno odvjetništvo da neke takve slučajeve naprosto po mogućnosti ignorira do zastare kaznenog progona. Ili Državno odvjetništvo kalkulira s njihovim procesuiranjem do neke moguće buduće promjene vlasti.