U ČETVRTAK SE U HDLU OTVARA 33. SALON MLADIH ‘TROŠKOVNIK’

U četvrtak, 10. studenog, u Domu hrvatskih likovnih umjetnika u Zagrebu, otvara se 33. Salon mladih „Troškovnik“, prema koncepciji umjetnica i kustosica Martine Miholić i Mije Orsag. Salon mladih već se tradicionalno održava svake dvije godine u organizaciji HDLU-a, kao referentna izložba koja predstavlja aktualni presjek mlađe likovne scene i novih umjetničkih imena.

Koncepcija i tema ovogodišnjeg Salona mladih odražava stvarna egzistencijalna pitanja umjetnika i nije apstraktno-intelektualistička, niti usiljeno „originalna“, već povezana sa stvarnošću i svakodnevnim iskustvima mladih i mlađih hrvatskih umjetnika, i bit će zanimljivo pratiti kako su na izazov teme u radovima odgovorili pozvani i žirirani umjetnici.

U razgovoru za Nacional, koautorica koncepcije, umjetnica i kustosica Martina Miholić pojasnila je na koji su način birani radovi i kako su iz svakodnevnih interakcija s umjetnicima došle do ove teme. „Nismo željele ući u neki intelektualni hermetizam ili elitizam, a tema je došla sama po sebi iz razgovora s umjetnicima. Mislim da je tu vrlo bitna činjenica da smo i Mija i ja umjetnice, prije svega, iako sam od završetka Akademije bila uključena u neke projekte kao organizatorica, umjetnička ravnateljica studentskog kazališta Test!, dakle naviknuta sam na pisanje dokumentacije, aplikacija i obrazloženja koncepata. S druge strane, veliki broj umjetnika nema stalno zaposlenje, susreću se svakodnevno s nizom izazova. Mnogo renomiranih umjetnika – ne samo mlađih – ulaže mjesece rada i često vlastitih financija u neki projekt, od materijala, preko istraživanja do produkcije, i najčešće za to ne budu honorirani. Tu smo Mija i ja krenule u koncept s pozicije umjetnika, ali smo istovremeno bile i organizatori i kustosi“, navodi Martina Miholić.

Istaknula je u razgovoru kako je cilj 33. Salona mladih preispitivanje modela financiranja umjetničkog rada, kao i egzistencije mladih umjetnika. „Salon će nastojati odgovoriti na pitanja koliko trenutačna situacija ipak razvija kreativnost umjetnika koji ne odustaju od svoje vokacije. Problem se manifestira u trenutku u kojemu pojedinac više nije zaštićen institucijom akademije i izlazi u stvarnost, na tržište. Mladi umjetnici u Hrvatskoj se većinom zapošljavaju na radnim mjestima neusklađenima sa strukom i razinom obrazovanja, nevezanim uz struku, a često struku i napuštaju kako bi osigurali osnovne životne uvjete. Time se odriču vremena potrebnog za umjetnički rast i razvoj. Takvo stanje u pitanje ipak dovodi i kvalitetu opće umjetničke produkcije te cijele kulturne scene. U skandinavskim zemljama mladi umjetnik dobiva plaću koja je kao deset mojih mjesečnih plaća, ali opet bi bila velika laž kad bismo rekli da u Hrvatskoj umjetnost nije financirana od grada i države. Još uvijek smo dosta socijalno orijentirani, nema kod nas ekstremnog kapitalizma. Veći je problem što ne postoji razvijeno tržište“, smatra koautorica koncepcije.

Martina Miholić pojašnjava kako je stručni žiri Salona dobro surađivao, te je odabrao na kraju trideset umjetnika, dok su autorice koncepcije od umjetnika pozvale Vanju Babića, Mihaela Gibu, Bojana Mrđenovića, Bojana Mucka i Janka Petrovića. Nagrada Salona mladih jedna je od najpoticajnijih nagrada mladim likovnim umjetnicima, a osigurava ju Hrvatska poštanska banka kao generalni pokrovitelj nagrada 33. Salona mladih.