Diplomat Damir Sabljak, koji je punih pet godina vodio spor s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova jer su ga izbacili s posla nakon što je prijavio nepravilnosti i korupciju u hrvatskim veleposlanstvima u SAD-u i Australiji, prošlog je tjedna u tišini vraćen na posao. Doznao je to Nacional najprije neslužbeno, a do zaključenja broja Ministarstvo kojem je na čelu ministar Gordan Grlić Radman to je potom i službeno potvrdilo. S tim da oni tvrde da Sabljak nije “vraćen na posao”, već je “prestao razlog za njegovo udaljenje” budući da je postupak protiv njega zbog teške povrede službene dužnosti “okončan rješenjem Višeg službeničkog suda od 27. veljače 2023., kojim je proglašen odgovornim zbog teške povrede službene dužnosti te mu je izrečena novčana kazna u mjesečnom iznosu od 20% ukupne plaće isplaćene službeniku u mjesecu u kojemu je kazna izrečena, na vrijeme od 6 mjeseci”. Kako ističu, “MVEP je primitkom predmetnog rješenja donijelo rješenje o rasporedu Damira Sabljaka na isto radno mjesto na koje je bio raspoređen i prije udaljenja iz Službe”.

Dogodilo se to svega dva, tri dana nakon što je Nacional od Ministarstva vanjskih i europskih poslova, ali i od Ministarstva unutarnjih poslova dobio odgovore na nove upite koje smo im poslali u vezi tog slučaja. Naime, pojavila se sumnja, to jest informacija da je MUP izdao Damiru Sabljaku potvrdu s lažiranim podacima u vezi događaja ispred Ministarstva vanjskih i europskih poslova 28. studenoga prošle godine kada je Sabljak zatražio policijsku intervenciju, to jest pozvao policiju pred Ministarstvo vanjskih i europskih poslova jer mu je ponovno bio onemogućen ulazak u Ministarstvo iako je pravomoćnom sudskom presudom bilo naloženo da se vrati na posao.

Budući da ga je tada ministar Gordan Grlić Radman odbio vratiti na posao, unatoč sudskoj presudi, te je Ministarstvo i dalje ustrajalo na stavu da je Damir Sabljak “počinio tešku povredu službene dužnosti, povrijedio niz propisa i nanio štetu službi”, Sabljak je tražio od MUP-a da mu izda službenu potvrdu o tom događaju.

Sabljak je intervenciju policije tražio kako bi mogao pristupiti svom radnom mjestu, a temeljem pravomoćne presude Upravnog suda u Zagrebu, broj. 25 Usl-2087/2021-12 od 15. studenoga 2022. godine kojom je poništeno prethodno Rješenje ministra Gordana Grlića Radmana o njegovu drugom udaljenju iz službe. MUP je na intervenciju tada poslao samo jednog policijskog službenika kojem je Sabljak tom prilikom pokazao presudu Upravnog suda, a video s tog događaja objavio je na svom Facebook profilu zastupnik Mosta i predsjednik saborskog Antikorupcijskog vijeća Nikola Grmoja koji već godinama prati slučaj Sabljak.

Iako je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova još prošloga ponedjeljka u odgovoru na upit Nacionala tvrdilo da je Damir Sabljak počinio tešku povredu dužnosti, on je tijekom prošloga tjedna ipak pozvan na svoje staro radno mjesto te je konačno počeo raditi. FOTO: Patrik Macek/PIXSELL

MUP je, međutim, najprije mjesecima odugovlačio s izdavanjem službene potvrde o tom događaju, da bi potom izdali Potvrdu u kojoj stoji da je Sabljak udaljen iz službe jer je u tijeku sudski spor na Upravnom sudu u Zagrebu, a to nije bilo točno jer u tom trenutku nije bio u tijeku takav spor, već je postojala pravomoćna sudska presuda koju je ministar Gordan Grlić Radman odbio provesti.

Time se otvorila sumnja da je MUP ovjerio neistinite podatke te da se ministar unutarnjih poslova Davor Božinović zapravo upleo u cijeli slučaj na način da je stao na stranu kolege ministra Gordana Grlića Radmana i premijera Andreja Plenkovića koji je također detaljno upoznat s ovim slučajem, u neprovođenju sudskih presuda i kršenju temeljnih ljudskih i građanskih prava Damiru Sabljaku, a sve zato što je prijavio nepravilnosti i nezakonitosti u MVEP-u koje bi policija i DORH trebali goniti po službenoj dužnosti, a ne zataškavati.

Pritom izvidi u DORH-u o tom slučaju još uvijek traju.

Iako je USKOK 2018. najprije odbacio Sabljakovu kaznenu prijavu zbog sumnje u nezakonito zapošljavanje u veleposlanstvima u Washingtonu i Sydneyju, sve se promijenilo kad se DORH-u prošle godine obratila pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter. Budući da Plenković nije odgovorio na čak tri njezina dopisa u kojima traži od Vlade očitovanje na Sabljakove optužbe o kriminalu, ona je papire proslijedila na DORH.

Pučka pravobraniteljica tražila je od Vlade očitovanje nakon što joj se obratio Sabljak koji teško tereti ministra Gordana Grlića Radmana i premijera Andreja Plenkovića da upravo oni štite kriminal koji se dogodio u veleposlanstvima te tvrdi da su njegov progon i izbacivanje s posla započeli upravo kad je za sve prozvao Plenkovića.

USKOK ima pisani dokument koji to dokazuje, to jest “Prijedlog” koji je Damir Sabljak uputio Plenkoviću 24. lipnja 2021. godine, i tri dopisa kojima je pučka pravobraniteljica od Vlade tražila očitovanje na taj prijedlog, ali uzaludno. Vlada ni nakon triju upozorenja nije odgovorila iako je to po zakonu bila dužna.

USKOK je potom započeo detaljne izvide u vezi slučaja Damira Sabljaka. Sabljak je najprije u veljači prošle godine dao iskaz pred glavnom državnom odvjetnicom Zlatom Hrvoj-Šipek, a potom je u ožujku bio na USKOK-u gdje je službeno svjedočio. No istražitelji USKOK-a su, kako je još ranije doznao Nacional, od saborskog Antikorupcijskog vijeća tražili i fonograme svih rasprava o slučaju Sabljak, a istovremeno su po dokumentaciju ušli i u Ministarstvo vanjskih i europskih poslova.

Zbog svega toga bi službeni dokument MUP-a kojim su ovjerili neistiniti sadržaj mogao ići u prilog Sabljakovih ranijih optužbi da upravo vrh vlasti nastoji zataškati kriminal koji je on prijavio i zbog kojeg su ga izbacili s posla.

Iz MUP-a su na Nacionalov upit odgovorili da su se policijski službenici Policijske uprave zagrebačke 28. studenog 2022. u dva navrata odazvali na intervenciju u Đorđićevoj ulici te da je prvu intervenciju zatražio građanin navodeći da mu nepoznata osoba zaprečava dolazak na posao, a drugu intervenciju drugi građanin navodeći da tražitelja prve intervencije na ulazu ne puštaju na posao.

“U razgovoru sa zatečenim osobama policijski je službenik došao do saznanja da je tražitelj prve intervencije zaposlenik Ministarstva vanjskih i europskih poslova te da navodi da je udaljen iz službe i da je postupak u tijeku (radno-pravni spor), dok na mjestu dojave nisu utvrđena obilježja prekršaja ili kaznenog djela koje se goni po službenoj dužnosti”, naveli su iz MUP-a.

Na pitanje zašto policija tada nije omogućila tražitelju intervencije dolazak na posao i je li policija to bila dužna učiniti kako bi provela sudsku presudu, odnosno spriječila ne provođenje presude odgovorili su kako “provođenje konkretne sudske presude nije u nadležnosti policije, niti se navedenom presudom policiji nalaže bilo kakvo postupanje”.

Kad je riječ o potvrdi i neistinitim podacima koje je policija ovjerila, objasnili su:

“Nadalje Vas obavještavamo kako je I. policijska postaja Zagreb Policijske uprave zagrebačke na zahtjev tražitelja intervencije, sukladno članku 159. Zakona o općem upravnom postupku (NN 47/09, 112/21), 30. studenog 2022. sačinila Potvrdu, a koju je on preuzeo 7. prosinca 2022. godine. U navedenoj Potvrdi navedena su saznanja do kojih su policijski službenici došli u razgovoru sa zatečenim osobama tijekom pružanja intervencije. Skrećemo pozornost da činjenice iz Potvrde ne predstavljaju tumačenje merituma upravnog spora zbog kojeg je došlo do traženja intervencije policije, niti navedena Potvrda može imati negativne pravne učinke. Dapače, u svakoj Potvrdi izdanoj temeljem navedene zakonske odredbe izrijekom je navedeno kako se ne može koristiti u druge svrhe, osim kao potvrda o događaju te traženju i pružanju intervencije policijskih službenika.”

Damir Sabljak još se ranije u formi ‘prijedloga’ obratio premijeru Andreju Plenkoviću i prozvao ga da upravo on i ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman štite kriminal koji se dogodio u veleposlanstvima, a sada ipak sve istražuje i USKOK. FOTO: Luka Stanzl/PIXSELL

Pozvali su se i na to da je, sukladno odredbama članka 159. stavka 6. Zakona o općem upravnom postupku, “pravo građanina tražiti izmjenu Potvrde, ako smatra da potvrda nije izdana sukladno podacima iz službene evidencije” te da je s navedenim pravom “upoznat i tražitelj intervencije iz Vašeg upita s obzirom da je u međuvremenu podnio podnesak u kojem traži pojašnjenje na koji način su utvrđene činjenice iz Potvrde”.

Zatim se MUP poziva na sljedeće:

“Dakle, s obzirom na ograničenu svrhu korištenja Potvrde, mogućnost ispravka na eventualni zahtjev tražitelja, činjenicu da policijski službenici nisu dužni niti ovlašteni tumačiti predočenu im sudsku presudu u smislu stadija u kojem se postupak nečijeg udaljenja iz službe nalazi – a nije u njihovoj nadležnosti – smatramo kako u navedenom slučaju nikako nije moglo doći, niti je došlo do procesno pravnih smetnji na štetu tražitelja intervencije, a niti se u navedenom slučaju može raditi o ovjeravanju neistinitog sadržaja. Ovdje napominjemo kako do sada tražitelj intervencije nije zatražio izmjenu Potvrde koju je preuzeo 7. prosinca 2022.”

Potvrdili su također da su od Sabljaka istog dana zaprimili i kaznenu prijavu protiv odgovornih u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova.

“Skrećemo pažnju kako je od tražitelja intervencije, istog dana kada je preuzimao Potvrdu, u službenim prostorijama I. policijske postaje Zagreb Policijske uprave zagrebačke zaprimljen podnesak kojim podnosi kaznenu prijavu protiv odgovorne osobe iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova zbog kaznenog djela iz čl. 311. Kaznenog zakona – Neizvršavanje sudske odluke. Povodom navedenog, policijski službenici su o svim prikupljenim saznanjima Posebnim izvješćem izvijestili Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu.”

‘Neću stati s razotkrivanjem korupcije u našim veleposlanstvima, zbog čega su Damira Sabljaka nepravedno progonili pet godina’, poručio je predsjednik Antikorupcijskog vijeća Nikola Grmoja. FOTO: Patrik Macek/PIXSELL

Na pitanje je li ministar Davor Božinović iskoristio položaj i ovlasti kako bi pružio političku podršku ministru vanjskih i europskih poslova Gordanu Grliću Radmanu i premijeru Andreju Plenkoviću u neprovođenju sudskih presuda i kršenju temeljnih ljudskih i građanskih prava Damiru Sabljaku, a sve zato što je prijavio nepravilnosti/nezakonitosti u MVEP-u koje bi policija i DORH trebali goniti po službenoj dužnosti, a ne zataškavati, iz MUP-a su odgovorili: “Dio Vašeg upita u kojem propitujete ulogu ministra unutarnjih poslova smatramo nepotrebnim komentirati” te su obrazložili da je to zato što je policija poduzela sve mjere i radnje iz svoje nadležnosti.

“Vodeći se činjenicama kako provedba sudske odluke u konkretnom slučaju nije u nadležnosti policije niti drugih ustrojstvenih jedinica ovog Ministarstva, kako je policija poduzela mjere i radnje iz svoje nadležnosti u odnosu na prijave koje je podnio tražitelj intervencije iz Vašeg upita te kako prilikom konkretne intervencije nisu utvrđena obilježja prekršaja ili kaznenog djela koje se progoni po službenoj dužnosti, odnosno da je o prikupljenim saznanjima izviješteno nadležno državno odvjetništvo, smatramo da je policija poduzela sve mjere i radnje iz svoje nadležnosti čime odbacujemo sumnje iz Vašeg upita”, zaključili su iz Službe za odnose s javnošću MUP-a.

Iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova također su ostali kod svojih ranijih stavova te su na upit Nacionala, u kojem je postavljeno i pitanje uloge ministra Gordana Grlića Radmana u zataškavanju korupcije i neprovođenju sudskih presuda, odgovorili sljedeće: “U svrhu davanja cjelovitog uvida u konkretnu činjenično-pravnu situaciju udaljenja iz službe odnosno vođenja postupka zbog teške povrede službene dužnosti protiv službenika Damira Sabljaka, ističemo sljedeće:

Rješenjem Ministarstva vanjskih i europskih poslova o udaljenju iz službe, od 15. ožujka 2021. godine, gosp. Damir Sabljak udaljen je iz službe s danom 4. listopada 2018. godine do donošenja izvršnog rješenja o teškoj povredi službene dužnosti. Presudom Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj 25 Usl-29087/2021-12, od 14. lipnja 2022. godine poništeno je navedeno rješenje o udaljenju i predmet je vraćen prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak, te je naloženo Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, kao nadležnom tijelu, da donese novo rješenje, nakon potpuno provedenog ispitnog postupka.

Na tu presudu je Ministarstvo uložilo žalbu, te je postala pravomoćna 28. rujna 2022. nakon što je odbačena žalba Ministarstva, a dostavljena je Ministarstvu 15. studenoga 2022.godine.

U tom smislu, nakon ispitnog postupka provedenog u zakonskom roku, dana 30. studenog 2022. godine, doneseno je novo rješenje o udaljenju, 5. prosinca 2022. godine, na koje je Damir Sabljak uložio žalbu. Službenički sud je 9. siječnja 2023. godine donio rješenje kojim se odbija žalba kao neosnovana, te je u obrazloženju Službenički sud naveo da je odluka o udaljenju osnovana. U obrazloženju je navedeno, između ostaloga, da je u konkretnom slučaju službenik Sabljak nastavio s postupanjem za koje ga se tereti i nakon pokretanja postupka zbog teške povrede službene dužnosti i to korištenjem mogućnosti koje mu je dalo obnašanje službe, što prema mišljenju Suda ukazuje na opravdanu sumnju da bi njegov rad na poslovima u Službi vanjskih poslova mogao dovesti do činjenja koje bi štetilo službi.

Tim slijedom, naglašavamo da samo donošenje presude Upravnog suda kojim se poništavaju navedena rješenja ne znači presumpciju kako ne postoji odgovornost za počinjenje povrede službene dužnosti što je predmet postupka koji je još u tijeku, kao ni da postoji nesporna pravna osnova da se, prije provedenog ispitnog postupka i donošenja novog rješenja, prekine suspenzija.

Stoga se odlučno poriče da bi Ministarstvo vanjskih i europskih poslova dalo ‘neistinite podatke policiji’, jednako kao što se ocjenjuju i neutemeljenim prozivanja zaposlenika Ministarstva.

Podsjećamo da je dana 28. studenoga 2022. godine, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova izdalo priopćenje, a nastavno na već ranije dana priopćenja o ovom slučaju, pa i ovom prigodom ponavljamo, kako Damir Sabljak nije udaljen iz Službe zbog podnošenja prijava o navodnoj korupciji i kaznenim djelima, već iz razloga što je, i nakon što je protiv njega pokrenut postupak zbog teške povrede službene dužnosti, povrijedio niz propisa i nanio štetu Službi vanjskih poslova.

Ističemo, također, da je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova sve vrijeme postupalo po zakonu i sukladno odlukama suda, a što će činiti i ubuduće.”

Iako, dakle, ništa iz odgovora Ministarstva nije moglo naslućivati da bi oni Sabljaka mogli vratiti na posao, dogodio se preokret i Sabljak je prošlog tjedna vraćen na posao.

Međutim, zastupnik Nikola Grmoja u izjavi za Nacional poručio je kako ga to neće zaustaviti u naumu da se do kraja razotkriju sumnje koje je Sabljak iznio: “Neću stati s razotkrivanjem korupcije u našim veleposlanstvima zbog čijeg su razotkrivanja Damira Sabljaka nepravedno progonili pet godina”, poručio je Grmoja.

U kontekstu ovog slučaja Grmoja je za RTL televiziju rekao i kako je znakovito da su dvije sutkinje Službeničkog suda koje su donijele presude u Sabljakovu korist nedavno udaljene iz službe, kao i predsjednica tog suda koja je zapravo odugovlačila cijeli postupak pa je njezinu smjenu tražio čak i Sabljak.

Naime, Vlada je 23. veljače u priopćenju sa zatvorenog dijela 196. sjednice Vlade navela:

“Razriješena je dosadašnja vršiteljica dužnosti predsjednika Službeničkog suda Sandra Kantolić te dio članova Službeničkog suda – Dušanka Zastavniković Duplančić, Tihana Bokan, Natalija Glumičić Šćekić i Tanja Dodik. Novom predsjednicom Službeničkog suda imenovana je Mirjana Rigljan, a članovima Ela Mišura Stopfer, Marijan Glavaš, Ida Vrančić i Mateja Cvitić.”

Dvije smijenjene sutkinje Dušanka Zastavniković Duplančić i Tihana Bokan donijele su presude u korist Sabljaka pa se otvorilo pitanje je li njihova smjena svojevrsna osveta zbog takvih presuda, upakirana zajedno sa smjenom predsjednice suda i još dvije sutkinje.

Nacional je o tome postavio upit Ministarstvu pravosuđa i Službeničkom sudu, a iz Ministarstva pravosuđa su ovako odgovorili: “Službenički i Viši službenički sud su disciplinski sudovi osnovani Odlukom Vlade Republike Hrvatske, stoga nisu dio pravosudnog sustava. Službenički sudovi nisu stalna tijela, što znači da članovi tih sudova nisu zaposlenici već im je rad na Službeničkom i Višem službeničkom sudu dodatni angažman za koji primaju naknadu.

Damir Sabljak zatražio je 28. studenoga prošle godine intervenciju policije jer ga unatoč sudskoj presudi u MVEP-u nisu htjeli vratiti na posao, ali policija mu je kasnije izdala potvrdu s krivim podacima. FOTO: Nikola Grmoja/Facebook

Članovi Službeničkog i Višeg službeničkog suda nemaju propisani mandat, stoga se ne može govoriti o smjenama. Budući da su u dosadašnjim sazivima službeničkih sudova iz redova sudaca u velikoj većini bili imenovani suci koji se bave kaznenim sudovanjima, u rješavanju disciplinskih predmeta uočen je nedostatak drugih grana prava kako bi postupci bili učinkoviti i brzi.

Promjenom sastava službeničkih sudova zauzet je multidisciplinarni pristup rješavanju postupaka službene dužnosti uključivanjem sudaca koji se u redovnom sudovanju bave radnim pravom i drugim povredama vezanim uz radno-pravna pitanja. Na taj način osigurana je adekvatnija primjena službeničkih propisa.

Postupci pred Službeničkim i Višim službeničkim sudom vode se zbog povrede službene dužnosti sukladno Zakonu o državnim službenicima, u njima se ni na koji način ne utvrđuje nečija kaznena ili druga odgovornost koja može biti predmet sudskog postupka. Stoga je važno u takvim postupcima primjenjivati one institute koji se primjenjuju u drugim postupcima koji odlučuju o pravima iz radnog odnosa što je omogućeno imenovanjima sutkinja iz građanske grane sudovanja odnosno sutkinja koje se u redovnom radu bave srodnim pitanjima.

Napominjemo kako Sandra Kantolić nije bila predsjednica službeničkog suda, već vršiteljica dužnosti, koja trenutno obavlja dužnost članice.

Kao što smo prethodno naveli, članovima službeničkog suda imenovani su suci koji u redovnom sudovanju rade na predmetima iz područja radnog i upravnog prava s ciljem ubrzavanja postupka pred službeničkim sudom.

U predmetu kojeg povezujete s razrješenjem članova, odluku u drugostupanjskom stupnju donosi Visoki službenički sud čije članice nisu bile navedene sutkinje.”