Vladine socijalne mjere ograničavanja cijena energenata za kućanstva i poduzeća, usvojene u više navrata i vrijedne više milijardi eura, ali i gotovo neobjašnjivo postupanje ministra gospodarstva Davora Filipovića koji ustrajno blokira dokapitalizaciju, realizaciju već pripremljenih investicija i poslovne poteze uobičajene u ovom biznisu, Hrvatsku elektroprivredu (HEP) doveli su u gubitke od više stotina milijuna eura i u ozbiljne poteškoće s likvidnosti te do kašnjenja plaćanja različitim velikim dobavljačima i smanjenja kreditnog rejtinga ove strateški iznimno bitne državne kompanije. Nakon što je premijer Andrej Plenković prošlog tjedna predstavio novi paket mjera vrijedan oko 1,7 milijardi eura, ponovno uglavnom baziran na ograničavanju cijene energenata, u hrvatskoj poslovnoj i financijskoj zajednici upaljen je znak za alarm jer je svima upućenima potpuno jasno da je – prije svega zbog ovakvog postupanja ministra gospodarstva – vrlo realna mogućnost dramatičnog narušavanja stabilnosti HEP-a i lančane reakcije na kompletno hrvatsko gospodarstvo.

Već danas, prvenstveno zbog Filipovića, ozbiljno su narušeni odnosi HEP-a s ključnim poslovnim partnerima poput Ine i PPD-a, kao i s Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) te hrvatskim poslovnim bankama. U takvoj situaciji zapanjuje podatak da je, kako potvrđuje više Nacionalovih sugovornika s neposrednim saznanjima o toj problematici, ministar Davor Filipović za takve poteze motiviran prije svega osobnim animozitetom prema predsjedniku Uprave HEP-a Frani Barbariću te da pritom ignorira čak i izričite naloge samog Andreja Plenkovića.

Nacional je tijekom proteklog tjedna rekonstruirao dramatičnu situaciju u kojoj se, zahvaljujući Filipoviću, našla strateška hrvatska energetska tvrtka, te je i iz političkih izvora bliskih Vladi dobio potvrdu Filipovićevih krajnje neobičnih postupaka prema Barbariću i njegovim zahtjevima. Također, dobio je i potvrdu da je Andrej Plenković osobno u nekoliko navrata održao sastanke s njima dvojicom i naložio im da u interesu države zatome osobne animozitete – no to se, kako je vidljivo iz daljnjeg razvoja događaja, nije dogodilo. Dapače: eskaliralo je.

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović od premijera Plenkovića tražio je da se poništi natječaj na temelju kojeg je izabran predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić. FOTO: Boris Scitar/PIXSELL

„Filipović je inzistirao na tome da se prethodni mandat Barbariću na čelu HEP-a produlji na najviše šest mjeseci, a od Plenkovića je tražio i da se poništi natječaj na osnovu kojega je ovaj ponovno izabran za predsjednika Uprave HEP-a. U tome mu nije udovoljeno pa je zategao odnos do krajnjih granica premda time zapravo opstruira državnu kompaniju i ugrožava stabilnost kompletnog hrvatskog gospodarstva. U posljednjih nekoliko mjeseci povukao je nekoliko potpuno neobjašnjivih, iracionalnih poteza u tom smjeru i nanio HEP-u štetu od nekoliko stotina milijuna eura. No u posljednje vrijeme on se ionako ponaša pomalo iracionalno: nepovjerljiv je prema svim suradnicima izuzev svog savjetnika Jurice Lovrinčevića, uvjeren je da ga se prisluškuje, pa čak i u vlastitom ministarstvu obavlja duge telefonske razgovore – u toaletu“, kaže za Nacional jedan sugovornik izvrsno upućen u te odnose.

Od početka provođenja Vladinih socijalnih i antikriznih mjera, u kojima HEP kao državna kompanija ima presudnu ulogu u očuvanju socijalnog mira i financijske stabilnosti, toj tvrtki nametnuti su dodatni troškovi koji su prije nekog vremena bili procijenjeni na čak 900 milijuna eura, a procjenjuje se da su u međuvremenu narasli na oko 1,1 milijardu. Do današnjeg dana, međutim, tvrtki nije nadoknađen ni jedan euro na ime razlike u cijeni energenata. O saniranju tog problema na najvišoj razini – jer osim Filipovića i Barbarića tu su bili još samo premijer Plenković i ministar financija Marko Primorac – vođeni su ozbiljni razgovori i dogovorena je dokapitalizacija kroz različite forme: izravnom injekcijom iz proračuna, koja bi iznosila 400 pa potom dodatnih 500 milijuna eura te putem formalnog zajma HEP-ova vlasnika, dakle, države. Do današnjeg dana to se nije dogodilo isključivo zaslugom ministra Davora Filipovića, koji je i jedini član Skupštine te državne tvrtke. Na njegovu adresu je, kako je potvrđeno Nacionalu, samo od početka 2023. godine upućeno najmanje pet ozbiljnih dopisa na koje uopće nije odgovorio. Isti dopisi paralelno su upućivani i na adresu premijera Plenkovića, koji je u cijeli proces izravno involviran te je dao nalog da se on provede. Filipović ga u ovom slučaju nije poslušao, a nastavio je ignorirati i njegov nalog da se u slučaju HEP-a svi akteri postave razumno i racionalno u interesu države.

Premijer Andrej Plenković tražio je od šefa HEP-a Frane Barbarića i ministra Filipovića da u interesu države zatome animozitete, ali uzalud, jer ga je Filipović više puta izigrao. FOTO: Marko Lukunic/PIXSELL

„U HEP-u je već nastao problem nelikvidnosti: kasni se s plaćanjem ključnim dobavljačima, a dugovi bi se već tijekom idućeg mjeseca mogli gomilati na razini od oko 200 milijuna eura. Uslijed toga nastaje i obveza plaćanja visokih zateznih kamata. Tijekom posljednjih mjeseci dospjeli nepodmireni računi podmirivali su se postupno naplatom računa građana za struju. Zbog nelikvidnosti je već obustavljeno potpisivanje bilo kakvih cesija i to je također velika tema među dobavljačima i u široj poslovnoj zajednici. U HEP-u se boje da će zbog svega toga biti znatno izloženiji pritisku poslovnih banaka, pogoršava se rejting tvrtke i plaćat će se veći troškovi i kamate na bilo kakvo zaduživanje“, objasnio je za Nacional jedan od izvrsno upućenih izvora. On upućuje na još jednu konkretnu posljedicu kašnjenja u procesu dokapitalizacije: „Do kraja travnja potrebno je kupiti kvotu emisije CO2 i taj trošak se procjenjuje na oko 300 milijuna eura, da su kvote kupljene ranije HEP bi prošao znatno jeftinije. No dodatni problem je u samom kašnjenju jer ako tvrtka uskoro ne dobije novac i ne provede ovu transakciju, bit će izložena plaćanju dodatnih penala od oko 100 milijuna eura na osnovu europskih direktiva i odluke Europske komisije. Iz HEP-a su već apelirali na premijera Plenkovića da u Bruxellesu to pokuša amortizirati, no mali su izgledi da će se izbjeći plaćanje kazne jer se radi o postupku koji se odvija gotovo pa automatizmom“, otkrio je za Nacional drugi izvor blizak ovoj državnoj tvrtki.

On upozorava na još jedan Filipovićev potez kojim je HEP-u također nanesena šteta od oko stotinu milijuna eura: radi se o uskladištenom plinu koji je ova tvrtka preuzela kada je imenovana zagarantiranim opskrbljivačem u segmentu toplinarstva. U prosincu prošle godine vodstvo HEP-a u više dopisa zatražilo je od ministra gospodarstva odobrenje za prodaju uskladištenih količina plina, jer je bilo jasno da će se tržište stabilizirati i da će cijene padati, ali ovaj je to potpuno ignorirao. Cijena plina tada je iznosila 120 eura, a danas se ne kreće iznad 40 eura.

Izvori bliski Vladi potvrdili su Nacionalu da je premijer Plenković osobno u nekoliko navrata održap sastanke s ministrom Filipovićem i predsjednikom Uprave HEP-a Franom Barbarićem. FOTO: Slavko Midzor/PIXSELL

„Zbog svog animoziteta prema Frani Barbariću, izazvanog po svemu sudeći zategnutim odnosima u doba kada je vodio zagrebački ogranak HDZ-a, ministar Davor Filipović ugrožava HEP, a samim time i stabilnost kompletnog hrvatskog gospodarskog sustava. Nije ga uspio urazumiti ni Andrej Plenković, koji se ovdje postavlja poprilično razumno i racionalno. Idućih desetak dana je ključno jer već u travnju HEP će najvjerojatnije imati negativan tijek novca i dodatno će obustaviti plaćanja, zapravo će gotovo biti na koljenima. Vladine mjere se produljuju, što je očekivano jer je jasno da ova državna tvrtka nema samo tržišnu nego prije svega stratešku ulogu i predstavlja važan socijalni oslonac u kriznim trenucima, no iste mjere samo na razlici u cijeni struje donose joj gubitak od 100 do 150 milijuna eura mjesečno, ovisno o potrošnji. To će naprosto trebati podmiriti jer u suprotnom slijedi kolaps, a onda i lančana reakcija širih razmjera“, objasnio je jedan od sugovornika Nacionala.

No poseban dodatni problem u slučaju HEP-a jesu njegove obilate investicije koje bi, kako se tvrdi, ove godine trebale doseći razinu od oko četiri milijarde kuna, a i ranije su iznimno povoljno utjecale na rast hrvatskog BDP-a. Veliki dio njih sada je upitan, između ostalog upravo zaslugom Davora Filipovića, pa se može zaključiti da ministar gospodarstva svojim potezima čini direktnu štetu hrvatskom gospodarstvu. Ilustrativan primjer za to jest planirana sunčana elektrana Korlat u blizini Benkovca, za koju već gotovo godinu dana postoji građevinska dozvola i nedostaje tek jedan Filipovićev potpis. „On jedno vrijeme čak nije htio primiti na sastanak predstavnike Europske banke za obnovu i razvoj i Europske investicijske banke koji su mu željeli objasniti pojedinosti ovog projekta, pa se direktorica EBRD-a zbog takvog ignoriranja čak i osobno požalila premijeru Plenkoviću. Problem je upravo u ministru gospodarstva: točno šest puta poslan mu je dopis kojim se od njega traži odobrenje za kredit u visini od 80 milijuna eura i kada on kao predsjednik skupštine HEP-a to potpiše, potrebna je još samo formalna odluka Vlade. Davor Filipović sve to naprosto ignorira i to je postalo ozbiljna tema u bankarskim krugovima“, kaže sugovornik Nacionala.

Sunčana elektrana Korlat trebala bi se graditi neposredno uz istoimenu vjetroelektranu, na čijem je otvorenju prije dvije godine bio i sam premijer Plenković, te bi one zajedno trebale činiti prvi obnovljivi hibridni energetski park u Hrvatskoj. Sunčana elektrana trebala bi imati priključnu snagu od 75 MW i instaliranu snagu od oko 95 MW te se prostirati na 185 hektara. O koliko bitnom projektu se radi za Nacional je objasnio izvor iz samog HEP-a, koji potvrđuje da se dopisi Davoru Filipoviću kontinuirano upućuju još od ljeta prošle godine, otkako postoje građevinska dozvola i spremnost međunarodnih financijskih institucija na financiranje. „Ozbiljne tvrtke garantirale su da bi cijeli proces izgradnje mogao biti dovršen u roku od najviše 18 mjeseci, no i sam njegov početak odgađa se gotovo godinu dana. HEP danas plaća dva do tri milijuna eura mjesečno više za uvoz struje koju bi ovdje sam mogao proizvoditi, računica je, dakle, krajnje jednostavna“, kaže izvor iz HEP-a.

Nacional je na adresu Ministarstva gospodarstva uputio niz pitanja na ovu temu, kao i molbu da ministar Davor Filipović objasni svoje postupanje u konkretnim slučajevima vezanim uz HEP, no iz njegova ministarstva odgovorili su tek jednom jedinom, uopćenom rečenicom koja glasi: „Vlada Republike Hrvatske poduzet će potrebne mjere u svrhu osiguranja održivosti poslovanja i investicijskog potencijala društva Hrvatska elektroprivreda d.d.“

Nacional je s istim pitanjima suočio i Ured premijera. U ponedjeljak popodne na njih je stigao nešto opsežniji odgovor. U njemu stoji:

„Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja i Ministarstvo financija zaduženi su za pronalazak rješenja za dokapitalizaciju HEP-a i rade na tome. Vladi je u interesu da HEP ostane snažna energetska kompanija u 100-postotnom vlasništvu države, pogotovo u okolnostima energetske krize u kojoj smo uspjeli zaštititi građane i gospodarstvo od značajnog rasta cijena energenata. Vlada poduzima mjere u svrhu osiguranja održivosti poslovanja i investicijskog potencijala HEP-a, osobito glede ulaganja u energetsku tranziciju i obnovljive izvore energije. Stoga će Vlada provesti proces dokapitalizacije.“

Ako je suditi po tim najavama, ali prvenstveno po trenutnoj situaciji, Plenković će imati ozbiljnog posla kako bi Filipovića natjerao da prestane na tom putu proizvoditi ozbiljne opstrukcije.