Premijer Andrej Plenković aktivirao je koncem proteklog tjedna plan za suštinski najveću prijevaru i razvlaštenje Domovinskog pokreta unutar vladajuće koalicije. Svoje stranačke uhljebe na čelu velikog broja državnih tvrtki namjerava preobraziti u tzv. neovisne profesionalce, a sve to kako bi osujetio Domovinski pokret da u resorima gospodarstva i poljoprivrede preuzme brojne istaknute funkcije u državnim tvrtkama povezanim s tim resorima. Čime bi zapravo zadržao postojeće stanje i razinu kontrole vlasti, unatoč tomu što je te izuzetno značajne resore tijekom pregovora o formiranju nove saborske većine nominalno pristao prepustiti Domovinskom pokretu.

“Panika u HDZ-u, na stotine uhljeba gubi mjesto”, tako glasi samo jedan od niza naslova objavljenih u hrvatskim medijima prošloga tjedna s kojima se želi proizvesti dojam da će zbog članstva u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) Andrej Plenković iz državne službe udaljiti stotine članova HDZ-a kako bi ostvario uvjete za članstvo u toj ekonomskoj organizaciji.

No iza toga se krije plan koji je Nacional otkrio prije nekoliko tjedana, točnije sredinom svibnja, a iza kojeg stoji namjera Andreja Plenkovića i vodstva HDZ-a da administrativnim manevrom oduzmu Domovinskom pokretu ključne upravljačke poluge u državnim tvrtkama čak i u resorima koji su mu tijekom pregovora o sastavljanju nove vlade dogovorno dodijeljeni u nadležnost. Naime, iako je nova koalicijska vlada HDZ-a i Domovinskog pokreta potvrđena 18. svibnja, do danas još nije dogovorena raspodjela mjesta u ministarstvima pa tako nisu ni izabrani novi državni tajnici i zamjenici ministara.

Nacional je nekoliko dana prije nego što je Sabor potvrdio novu vladu HDZ-a i DP-a pisao kako Andrej Plenković ima plan s kojim bi smanjio utjecaj Domovinskog pokreta u koaliciji. FOTO: Neva Zganec/PIXSELL, Nacional

Kako Nacional doznaje od izvora iz DP-a, u toj su stranci itekako svjesni da Plenković ovim manevrom pokušava izigrati DP i smanjiti njihov utjecaj u koalicijskoj vladi. U DP-u su svjesni da Plenković najave kako OECD traži smanjivanje broja stranačkih ljudi na upravljačkim mjestima u državnim tvrtkama, koristi kao sredstvo kako bi smanjio zahtjeve DP-a i kako bi ih onemogućio da preuzmu neke ključne pozicije u ministarstvima te upravnim i nadzornim odborima u državnim tvrtkama.

Najave kako OECD traži micanje stranačkih uhljeba iz državnih firmi, prije svega shvaćaju kao poruku DP-u te su svjesni da HDZ svoje ljude koji su već na pozicijama neće micati, odnosno da se neće dogoditi masovni odljev HDZ-ovih uhljeba iz državnih tvrtki niti iz javne uprave. Zbog svega je i jasno kako je koalicijska vlada HDZ-a i DP-a i dalje vrlo nestabilna, koliko god se i s jedne i druge strane situacija pokušava prikazati kao stabilna.

Nacional je nekoliko dana prije nego što je u Saboru izglasana koalicijska vlada HDZ-a i DP-a objavio da Andrej Plenković ima razrađen scenarij po kojem bi oduzeo DP-u kompletan utjecaj u svim državnim tvrtkama te bi uredbom Vlade sve stavio pod nadležnost Ministarstva financija. Takvim bi manevrom Plenković uvelike obezvrijedio resore gospodarstva i poljoprivrede koje je predao DP-u na upravljanje.

Medijskom ofenzivom proteklih tjedan dana te tekstovima objavljenim u Jutarnjem listu i Slobodnoj Dalmaciji taj se manevar pokušava prikazati kao odgovor na smjernice OECD-a koje su postavljene kao uvjet za članstvo Hrvatske u toj organizaciji. Ulazak u OECD zahtijeva ispunjenje određenih uvjeta, provođenje zajedničkih pravila i standarda. Neka od tih pravila nisu u duhu političko-javnog načina djelovanja u Hrvatskoj, pa će se mnogi razočarati oko stvari koje OECD traži od Hrvatske. Primarno se to odnosi na političko kadroviranje u državnim kompanijama, na što su računali mnogi koji su se uputili u političke vode i serijom kompromisa došli na vlast.

Plenković svoje stranačke uhljebe na čelu velikog broja državnih tvrtki namjerava preobraziti u tzv. neovisne profesionalce, a istovremeno DP-u neće biti dozvoljeno da postavi svoje ljude

Budući da je cilj koji je Plenković zacrtao ulazak u OECD 2026. godine, a da će se za malo više od godinu dana, točnije u rujnu 2025., ocjenjivati spremnost Hrvatske za članstvo, Vlada mora ozbiljno požuriti s ispunjavanjem kriterija. Ministarstvo financija pripremilo je novi Zakon o pravnim osobama u državnom vlasništvu i trenutačno se, kako je rekao ministar financija Marko Primorac, pripremaju podzakonski akti. Jedan od ciljeva je profesionalizacija nadzornih odbora i uprava, rekao je ministar Primorac. “Moramo odrediti što želimo s vlasništvom nad poduzećima, koje ciljeve želimo ostvariti, odgovoriti na pitanje zašto su u vlasništvu države”, dodao je.

Iz javnog savjetovanja o obrascu prethodne procjene za nacrt Zakona o pravnim osobama u državnom vlasništvu iz rujna prošle godine proizlazi da će se, među ostalim, uvesti transparentni postupak izbora članova nadzornih odbora putem javnog natječaja ili, iznimno, posredstvom specijalizirane agencije za posredovanje pri zapošljavanju (headhunting agencije). Usto bi se uvela obveza određenog broja neovisnih članova nadzornih odbora kako bi se osiguralo efikasnije, odgovornije i objektivnije izvršavanje uloge članova nadzornih odbora. Nadzorni odbori dobili bi autonomiju i mogli bi samostalno birati članove uprave, umjesto da ih delegira vlada, a time bi se podigla odgovornost nadzornih odbora za rad uprave.

Politika neće biti potpuno isključena iz upravljanja poduzećima u državnom vlasništvu, nego će nacrt tog zakona, koji je pripremilo Ministarstvo financija, uvesti ravnotežu, a Jutarnji list navodi da će “premijer Plenković ulazak Hrvatske u OECD iskoristiti i da napravi red i unutar HDZ-ova kadra koji je zaposjeo državna poduzeća”.

Iako je nova vlada potvrđena još 18. svibnja, čelnici Domovinskog pokreta Ivan Penava i Mario Radić još nisu dogovorili mjesta državnih tajnika koja će zauzeti članovi DP-a. FOTO: Patrik Macek/PIXSELL

Ako bi se čak dobronamjerno išlo povjerovati u tu prigodnu laž i zamjenu teza, ispada da je Plenković površan dužnosnik koji se puna dva mandata uopće nije bavio svojim stranačkim kadrom koji je zaposjeo državna poduzeća te da i nakon osam godina na vlasti u tom području ima ozbiljan nered. Ili im naprosto nije mogao ništa, što bi sugeriralo da je Plenković na čelu stranke zapravo samo marioneta, kojom suštinski upravljaju bezimene interesne stranačke skupine, koje su ga kao manekena i postavile na čelo stranke, kako bi stranci omogućio vlast, a svom kadru da zadrže ono što su zaposjeli.

Međutim, jasno je kako će se priča oko OECD-a iskoristiti kako bi se prije svega minimalizirao utjecaj DP-a unutar vladajuće koalicije, o čemu je pisao i Nacional kada je sredinom svibnja prvi najavio ovaj potez Andreja Plenkovića.

Tada su tri neovisna izvora potvrdila za Nacional da je već sredinom svibnja, odnosno nekoliko dana prije nego što je nova vlada potvrđena u Saboru, Andrej Plenković već imao pripremljen i razrađen model za prijevaru Domovinskog pokreta, a po tom modelu ključnu upravljačku polugu nad svim državnim tvrtkama prebacio bi u zonu nadležnosti Ministarstva financija, što se sada pokazuje točnim jer je baš ministar financija Marko Primorac najistaknutiji član Vlade kada je u pitanju ispunjavanje kriterija OECD-a.

Ministar financija Marko Primorac ima ključnu ulogu u provođenju Plenkovićeva plana koji se provodi pod krinkom preporuka OECD-a. FOTO: Matija Habljak/PIXSELL

Uspije li Plenković nametnuti takav model budućeg upravljanja, on bi u najvećoj mjeri obezvrijedio ono što u Domovinskom pokretu doživljavaju kao nominalni pregovarački uspjeh zbog preuzimanja resora gospodarstva i poljoprivrede, koji bi podrazumijevao i ključne upravljačke poluge u većem broju državnih tvrtki koje su u resoru spomenutih ministarstava.

Prve informacije o takvoj namjeri došle su do Nacionala od izvora bliskog HDZ-u koji navodi da je Plenković nekim svojim bliskim suradnicima dao na uvid draft dokumenta koji bi Vlada mogla uskoro dobiti na odlučivanje. Prema njegovim navodima, u draftu tog dokumenta, pojednostavljeno govoreći, stajalo bi da apsolutno sve državne tvrtke izlaze iz resora različitih ministarstava i prelaze pod isključivu političku nadležnost Ministarstva financija.

Što bi, primjerice, u praksi značilo da novi ministar gospodarstva iz Domovinskog pokreta, koji je po funkciji jedini član Skupštine u Hrvatskoj elektroprivredi pa tako može značajno utjecati na njeno upravljanje, više ne bi mogao biti na toj i brojnim drugim sličnim utjecajnim pozicijama. Po tom zamišljenom modelu te bi značajne ovlasti prešle na ministra financija, što je resor koji ostaje HDZ-u.

Glavni tajnik OECD-a Mathias Cormann boravio je u Hrvatskoj 21. rujna 2023., a drugi ekonomski pregled Republike Hrvatske bit će objavljen tijekom 2025. godine. FOTO: GONZALO FUENTES/REUTERS/PIXSELL

Međutim, radi se o scenariju koji ministri iz Domovinskog pokreta vrlo vjerojatno ne bi podržali. Dođe li do toga, ako u sebi ima makar i natruhu ikakve principijelnosti, Plenković bi trebao ministre Domovinskog pokreta izbaciti iz Vlade, baš kao što je svojedobno iz Vlade izbacio i ministre Mosta kada nisu dali svoje povjerenje tadašnjem ministru financija Zdravku Mariću. Ili bi u ovoj situaciji Plenković sa svojom većinom u Vladi napravio novi oportunistički izuzetak, riskirao i testirao bi li Domovinski pokret ostao u Vladi iako politički ponižen i administrativno razvlašten s brojnih utjecajnih pozicija koje bi nominalno trebali po snazi svojih funkcija obnašati njegovi ministri gospodarstva i poljoprivrede.

Zanimljivo je i to da je već sredinom svibnja jedan izvor iz HDZ-a otkrio kako bi Plenković spomenuti manevar pokušao prigodno opravdati prilagođavanjem Hrvatske standardima Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Prema navodima tog izvora, veći broj članica OECD-a ima slično postavljen ustroj političke nadležnosti nad upravljanjem državnim tvrtkama ili tvrtkama u pretežno državnom vlasništvu. Nakon što je 2017. godine podnijela zahtjev za članstvo u OECD-u, Hrvatska je službeno započela pregovore o pristupanju u srpnju 2022., a pristupanje toj međunarodnoj organizaciji koja okuplja 38 najrazvijenijih država svijeta bilo bi potvrda značajnog napretka u ekonomskom razvoju Hrvatske. Prije nego što pojedina zemlja postane punopravna članica OECD-a, nužno je da budu objavljena najmanje dva ekonomska pregleda posvećena toj zemlji. Prvi takav pregled posvećen Hrvatskoj javno je predstavljen 21. rujna 2023. kada je u službenom posjetu Hrvatskoj boravio i glavni tajnik OECD-a Mathias Cormann.

Ekonomski pregledi Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj periodični su pregledi zemalja članica OECD-a i odabranih zemalja nečlanica, koji pružaju sveobuhvatnu analizu ekonomskih kretanja, ključnih gospodarskih i strukturnih izazova te preporuka za njihovo rješavanje.

Plenkovićev se manevar pokušava prikazati kao odgovor na smjernice OECD-a koje su postavljene kao uvjet za članstvo Hrvatske u toj organizaciji, a ne kao smanjivanje utjecaja DP-a u vladajućoj koaliciji

Drugi ekonomski pregled Republike Hrvatske bit će objavljen tijekom 2025. godine. U prvom koji se tiče Hrvatske OECD je spomenuo i neke izazove i rizike s kojima se Hrvatska suočava na raznim područjima. Među onima koja su posebno istaknuta bilo je i korporativno upravljanje tvrtkama u potpunom ili djelomičnom državnom vlasništvu.

Drugi izvor blizak vrhu HDZ-a zasad nije upoznat s opisanim scenarijem, ali decidirano tvrdi kako u vrhu HDZ-a smatraju da bi utjecaj Domovinskog pokreta na veliki broj državnih tvrtki iz resora gospodarstva, poljoprivrede ili energetike za Plenkovića i HDZ predstavljao značajan problem. O tomu je taj izvor, izuzetno blizak i Plenkoviću, izjavio sljedeće:

„Nije logično da Domovinski pokret ima jedinog člana Skupštine za Hrvatsku elektroprivredu. Ili za neku drugu izuzetno značajnu državnu tvrtku. O tome se nije detaljno razgovaralo, ali to nije prihvatljivo. To bi moglo postati popriličan problem. Zasad nisam čuo za draft odluke Vlade koji bi išao u pravcu da se ti resori prebace pod kapu financija, ali to je jedna ozbiljna situacija.“

Po zamišljenom modelu značajne bi ovlasti prešle na ministra financija, što je resor koji je ostao HDZ-u. Međutim, radi se o scenariju koji ministri iz Domovinskog pokreta vrlo vjerojatno ne bi podržali

Slično o toj temi govori i treći visoki izvor blizak vrhu HDZ-a koji je upoznat i s pojedinim okolnostima pregovora o formiranju vlade s Domovinskim pokretom. Upitan je li mu poznato da postoji akt kojim bi Plenković zapravo Domovinskom pokretu izbio iz ruku državna poduzeća, to jest upravljanje svim javnim poduzećima prebacio u nadležnost Ministarstva financija, taj izvor kaže da ni s time nije upoznat, ali je istaknuo:

„Ako do toga dođe, to se vjerojatno može riješiti nekom uredbom kojom bi se imenovanje, primjerice šefa HEP-a, prebacilo na Vladu ili neko drugo tijelo, a ne na ministra gospodarstva.“

Na konstataciju da je ministar gospodarstva trenutno ujedno i predsjednik Skupštine HEP-a, taj izvor kaže: „Tako je, ali to bi se tim pravilnikom ili uredbom sve izmijenilo. Tako da je to moguće.“

Novi ministar gospodarstva iz redova Domovinskog pokreta Ante Šušnjar trebao bi biti jedini član Skupštine HEP-a, ali ako se usvoje nova pravila to će mu biti onemogućeno. FOTO: Patrik Macek/PIXSELL

Isti visoki izvor blizak vrhu HDZ-a izjavio je za Nacional još nešto indikativno, što ni u kojem slučaju ne može pridonijeti razvoju povjerenja HDZ-a i Domovinskog pokreta, a sasvim sigurno ne odražava ono što u Domovinskom pokretu očekuju:

“To što HEP, recimo, spada pod resor Ministarstva gospodarstva, ne znači da će taj koji je ministar odmah imati svog direktora. Ministarska pozicija je ministarska pozicija. To da ćete vi imati direktora Hrvatskih šuma ako ste ministar poljoprivrede iz DP-a, ne vjerujem.“

Sve ove izjave, ali i manevri premijera Andreja Plenkovića pokazuju da je i prije definitivnog formiranja nove vlade postojalo veliko nepovjerenje između dviju stranaka vladajuće koalicije, a to nepovjerenje vlada i nakon nešto više od mjesec dana zajedničke vlasti, što se najbolje moglo vidjeti i na slučaju izbora Milorada Pupovca za predsjednika saborskog Odbora za ljudska prava, ali se može vidjeti i na ovom primjeru pa bi se s vremenom nepovjerenje HDZ-a i DP-a moglo samo produbljivati dok ne dođe do točke pucanja.