Zvonimir Savić, posebni savjetnik premijera Andreja Plenkovića koji je u njegovo ime u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije urgirao da se produži angažman tvrtke Omega Software, koja održava sustav eFondovi preko kojeg se kontroliraju stotine milijuna eura vrijedni ugovori, i to u vrijeme kad je bivša ministrica Nataša Tramišak zbog tog softvera dobivala prijetnje da će “biti krvi do koljena”, mjesečno kroz različite angažmane s državnim tvrtkama i agencijama zarađuje oko 5000 eura. Inače, iz Vlade su još ranije Nacionalu potvrdili da Savić ne prima naknadu kao premijerov savjetnik, već naknadu prima u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU-a, ali su propustili navesti da Savić ima i druge unosne angažmane. Pritom Savićeva imovinska kartica nije javno dostupna jer nije državni dužnosnik pa je otvoreno i pitanje jesu li prihodi za koje je doznao Nacional ujedno i jedini ili ih ima još, a otvoreno je i pitanje kojom sve imovinom Savić raspolaže i kako je do nje došao.

Nacionalovi izvori bliski Vladi zbog toga sumnjaju da je premijer Plenković omogućio Saviću da se zaobilaznim putem naplati za usluge koje za njega odrađuje, a koje premijera zapravo stavljaju u središte jedne od najvećih afera u državi jer je riječ o zaobilaznom urgiranju za to da točno određene tvrtke dobiju unosne poslove s državom.

Zvonimir Savić kao specijalni savjetnik premijera Plenkovića ne prima naknadu za svoj rad, ali naknadu prima u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU-a, ali i u HGK. FOTO: Marko Lukunic/PIXSELL

Upravo zbog slučaja Omega Software, tvrtke koja je još u vrijeme bivše ministrice Gabrijele Žalac imala angažman s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova Europske unije na održavanju sustava eFondovi, morala je, kako tumače Nacionalovi izvori, “odletjeti” bivša ministrica Nataša Tramišak – i to zato što je unatoč pritiscima premijerova savjetnika Zvonimira Savića odlučila ne produžiti ugovor tvrtki Omega Software za održavanje informatičkog sustava koji kontrolira dodjelu sredstava iz europskih fondova – već je umjesto toga posao preuzela državna agencija FINA. Nataša Tramišak to je učinila jer je posumnjala u neke nepravilnosti oko održavanja tog sustava i potencijalno namještanje poslova u natječajima koji su se dodjeljivali sistemom “najbrži prst”.

Nataša Tramišak zato je prvom rekonstrukcijom Vlade bila smijenjena, bez ikakvog službenog obrazloženja. Međutim, Nacional je u siječnju ove godine otkrio da je Plenković na užem kabinetu Vlade 22. srpnja prošle godine pred svjedocima počeo divljati na ministricu Natašu Tramišak tvrdeći da FINA ne može održavati sustav eFondovi i rekavši da se on s time ne slaže i da je to protivno zakonu. Sjednici na kojoj se taj incident dogodio prisustvovao je i Zvonimir Savić.

“Znajući da je ministrica Nataša Tramišak posao održavanja sustava eFondovi umjesto tvrtki Omega Software predala u ruke FINA-i, premijer je počeo divljati na ministricu i to ispred pola Vlade, državnih tajnika i djelatnika Vlade. Tvrdio je da FINA ne može raditi taj posao i da se on s tim ne slaže. Čak se pozivao na to da to nije u skladu sa zakonom. Inzistirao je da oni ne mogu dati posao za softvere državnoj tvrtki. No pritom je očito zaboravio da FINA, Apis i AKD za državu rade na desetke softvera. Tražio je od ministrice da ona prizna da je to protivno propisima, to mrcvarenje trajalo je skoro dva sata. Naravno da ništa od toga nije protivno zakonu, upravo suprotno. To je odavno trebalo biti u rukama državne tvrtke. Između ostalog i još dvije državne tvrtke, Apis i AKD, osnovane su da pružaju različite ICT podrške državnim tijelima. FINA ne bi taj posao ni prihvatila niti bi Ministarstvo financija to dopustilo, da ne postoji zakonsko utemeljenje. Svašta! Koliko znam, FINA ima Zakon o FINA-i, radi za Ministarstvo financija i za sva druga ministarstva, a ovaj softver je jednako važan kao i državna riznica, REGOS ili softver za Poreznu upravu i mora biti povezan s njima”, ispričao je Nacionalov izvor.

Međutim, nekoliko mjeseci nakon njezine smjene, posao održavanja informatičkog sustav ključnog za kontrolu isplate sredstava iz europskih fondova ponovno je završio u rukama Omega Softwarea – i to, kako je 18. rujna objavio portal Telegram, tako što im je FINA sada taj posao dala kao podizvođaču. Na pitanje zašto se to dogodilo, Nacionalov izvor blizak FINA-i, najprije je neformalno rekao:

“Zato što je premijer to tražio.”

Bivšu ministricu regionalnog razvoja i fondova EU-a Natašu Tramišak premijer Plenković smijenio je bez ikakvog službenog objašnjenja. FOTO: Ivica Galovic/PIXSELL

No na pitanje da to pojasni, precizira i navede na koji je način to premijer tražio, počeo se izvlačiti i govoriti kako FINA zapravo ni nema dovoljno stručnjaka koji bi mogli upravljati takvim jednim softverom te da nisu imali izbora nego vratiti posao Omega Softwareu. Međutim, taj je izvor rekao i sljedeće:

“Ako vodite jednu državnu agenciju i želite biti dobar direktor ili predsjednik uprave, morate slušati što vam nadređeni kažu.”

U tom kontekstu ključan je podatak da je u vrijeme kad je bivša ministrica Nataša Tramišak dobivala prijetnje “da će biti krvi do koljena”, slične prijetnje dobivao i predsjednik Uprave FINA-e Dražen Čović koji, za razliku od ministrice koja je to učinila nakon otkrića Nacionala, te prijetnje nije želio službeno potvrditi niti ih je prijavio policiji.

U tom kontekstu sada treba promatrati Nacionalovo otkriće da posebni savjetnik Andreja Plenkovića zadužen za ekonomska pitanja Zvonimir Savić, ujedno i jedan od najbližih suradnika hrvatskog premijera i pripadnik njegova povjerljivog ‘’užeg kruga’’, na više radnih mjesta ubire plaće i naknade te u ukupnom iznosu zarađuje znatno više i od samog Plenkovića: dok premijerska plaća po službenim podacima iznosi točno 3195,56 eura mjesečno, u neto iznosu, Savić u istom razdoblju uprihodi najmanje pet tisuća eura. Dijelom i na radnom mjestu savjetnika u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) premda se ondje, kako tvrde izvori Nacionala, uopće ne pojavljuje. Savić pored nekoliko plaćenih funkcija i mjesta ima njih još nekoliko na kojima, kako tvrde službeni podaci, ne prima nikakvu naknadu.

Posao održavanja sustava e-fondovi tvrtka Omega Software radila je i u vrijeme bivše ministrice Gabrijele Žalac. FOTO: Patrik Macek/PIXSELL

Njemu bliski izvori za Nacional tvrde da nije točno da se ne pojavljuje na radnom mjestu u HGK, dapače, dok je sam Zvonimir Savić za Nacional potvrdio iznose svojih mjesečnih primanja i komentirao ih tek jednom rečenicom. ‘’Radim svoje poslove najbolje što mogu, izvršavam ono što se od mene traži i imam rezultate’’, sve je što nam je rekao Plenkovićev glavni ekonomski savjetnik.

Upravo na toj dužnosti po kojoj je u javnosti najčešće prepoznat, službeno nazvanoj ‘’dužnost posebnog savjetnika predsjednika Vlade za ekonomska pitanja’’ koju obavlja gotovo punih pet godina, Zvonimir Savić ne zarađuje baš ništa: iz Vlade su za Nacional potvrdili da mu se ne isplaćuje naknada. ‘’U okviru toga, gospodin Savić zadužen je za koordinaciju pripreme i provedbe Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a bio je zadužen i za koordinaciju aktivnosti u procesu uvođenja eura u Hrvatskoj. Usto, obavlja i druge poslove savjetovanja predsjednika Vlade u vezi s ekonomskim pitanjima’’, tvrde u Vladi. No Plenkovićev savjetnik zato prima naknadu na drugoj stavci – još od 2017. godine on je posebni savjetnik ministra regionalnog razvoja i fondova Europske unije, a s mjesečnom naknadom od 1200 eura dočekao je i ispratio brojne ministre, često u smjeru istražnog zatvora. U Ministarstvu regionalnog razvoja Savić je zadužen za strateško planiranje korištenja fondova EU-a, i to u dijelu pripreme strateških dokumenata i operativnih programa te sustava upravljanja fondovima. Premda to u Vladi nisu eksplicitno rekli, pretpostavlja se da se iznos od 1200 eura odnosi na njegova neto primanja.

Kako je Zvonimir Savić postajao bliži Plenkoviću, tako je rastao broj njegovih funkcija, a paralelno s time i iznos primanja: tako je već u studenome 2020. – formalno na prijedlog Kapitalnog fonda – imenovan za člana Nadzornog odbora tvrtke Končar – Elektroindustrija. Ondje zarađuje još jednu vrlo solidnu plaću: propisano je da članovima Nadzornog odbora na mjesečno razini pripada naknada u iznosu od jedne i pol prosječne bruto plaće isplaćene u grupaciji Končar.

‘’U posljednje tri godine mjesečna naknada za rad u Nadzornom odboru kretala se od 2500 eura do 2800 eura bruto. U 2022. godini održano je ukupno 8 sjednica Nadzornog odbora na kojima su bili prisutni svi članovi Nadzornog odbora’’, potvrdili su za Nacional u tvrtki Končar – Elektroindustrija. Kako se naknade za rad u nadzornim odborima isplaćuju po računovodstvenim pravilima koja vrijede za ugovore o djelu, može se izračunati da je Zvonimir Savić u protekle tri godine u ovoj tvrtki primao neto iznose naknade u rasponu od 1700 do 1900 eura – odnosno da je za svaku od održanih osam sjednica plaćen gotovo tri tisuće eura.

Povrh svega toga, u srpnju ove godine Vlada je Zvonimiru Saviću udijelila još jednu funkciju: imenovala ga je članom Nadzornog i Revizorskog odbora, odnosno predstavnika članova mirovinskog fonda kojim upravlja Raiffeisen društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Ovo okruženje po svemu sudeći Saviću nije potpuno nepoznato jer se iz njegove službene biografije može doznati da je od 2001. do 2004. radio kao ekonomski analitičar u Raiffeisen banci, a od 2005. do 2008. bio je zaposlen u Odjelu za EU fondove u tvrtki Raiffeisen Consulting. U ovom društvu za upravljanje mirovinskim fondovima on također prima naknadu za rad, doduše neveliku u odnosu na ostale segmente njegovih prihoda: Vladinom odlukom još iz 2009. ona je ograničena na maksimalnih dvije tisuće kuna, odnosno na oko 266 eura mjesečno.

Predsjednik Uprave FINA-e Dražen Čović, kojem se također prijetilo, posao održavanja dao je tvrtki Omega Software. FOTO: Dalibor Urukalovic/PIXSELL

Sve navedene funkcije – premijerov savjetnik, savjetnik ministra regionalnog razvoja, član Nadzornog odbora Končar – Elektroindustrije, član Nadzornog i Revizorskog odbora Raiffeisen društva za upravljanje mirovinskim fondovima – za Zvonimira Savića zapravo su dodatni poslovi.

Svoju mjesečnu plaću koja po neslužbenim podacima iznosi oko dvije tisuće eura mjesečno on prima u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK). ‘’Zvonimir Savić zaposlen je na radnom mjestu samostalnog savjetnika u Odjelu za financijske institucije i makroekonomske analize. Informaciju o plaći vam nismo u mogućnosti ustupiti’’, odgovorili su iz HGK na upit Nacionala. Dodali su da je on ‘’po funkciji u HGK imenovan kao član Statističkog savjeta Republike Hrvatske u Državnom zavodu za statistiku’’.

No na svom radnom mjestu u Hrvatskoj gospodarskoj komori, barem prema tvrdnjama nekoliko Nacionalovih sugovornika iz ove institucije, Zvonimir Savić pojavljuje se rijetko ili nikako. ‘’On je punih šest godina bio direktor Sektora za financijske institucije i ekonomske analize i u to doba dobro je radio svoj posao. No odlaskom na mjesto Plenkovićeva savjetnika sektor je gotovo pa potpuno zamro: premda je Savić i nadalje bio vrlo korektan, premda je po općem sudu dobro vodio aktivnosti u Vladi – posebno dio oko Nacionalnog plana oporavka i otpornosti – te premda je i nadalje bio vrlo dostupan, ovaj sektor unutar HGK gotovo je potpuno zamro. Vodstvo je moralo reagirati promjenama, dok je Savić postavljen na mjesto ‘samostalnog savjetnika’ na kojemu prima vrlo solidnu plaću’’, rekao je jedan Nacionalov sugovornik iz HGK. ‘’Ne, on se ovdje ne pojavljuje, a radno mjesto mu je zapravo paravan kojim se plaća njegov angažman u Vladi’’, kratko je potvrdio i drugi sugovornik.

‘’To nije točno: on je samo u proteklim tjednima predstavio više publikacija, prisustvovao je nizu sastanaka i obilazio podružnice Hrvatske gospodarske komore na terenu, primjerice u Zadru, Puli, Varaždinu, Karlovcu i drugim gradovima. On nije i ne mora biti fizički vezan za fotelju u Zagrebu’’, uzvraća sugovornik blizak Zvonimiru Saviću. On sam, izuzev jedne rečenice citirane na početku ovog teksta, nije bio voljan komentirati svoj radni status i novčana primanja te se zahvalio na interesu Nacionala.

Ovaj izuzetno bliski suradnik premijera Andreja Plenkovića prije nešto više od dvije godine figurirao je i kao njegov kandidat za predsjednika Hrvatske gospodarske komore, no Luka Burilović tada je, kako objašnjavaju Nacionalovi sugovornici, izbore za to mjesto organizirao ‘’na brzinu’’ upravo kako bi prevenirao pojavljivanje i organiziranje ozbiljne konkurencije. Posljednjih tjedana u političkim kuloarima spekulira se da je Savić Plenkovićev kandidat za druge visoke javne dužnosti, poput direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ili jednog od vodećih mjesta u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB). No zasad će ostati premijerov savjetnik i najpovjerljivija osoba kada se radi o programiranju i raspodjeli novca iz europskih fondova, što mu je obilato plaćeno primanjima na nekoliko drugih javnih dužnosti. Slučajno ili ne, upravo na Savićevu primjeru pokazala se rupa u Zakonu o sprječavanju sukoba interesa: premda sve svoje plaće i naknade prima iz javnog sektora i premda tako zarađuje znatno više od svog nadređenog predsjednika Vlade, on formalno ne spada u kategoriju dužnosnika i stoga nema obvezu čak ni ispuniti imovinsku karticu i javno deklarirati svoju imovinu i prihode.