Premijera u Kazalištu Scena: ‘Velikogoričani trebaju znati da je Šenoa vezan uz naš grad’

Autor:

Ines Novković

Predstavom i izložbom pisama supružnika Šenoa u Velikoj Gorici obilježava se 140. godišnjica rođenja Augusta Šenoe

U Gradskom kazalištu Scena Gorica premijerno će 10. prosinca biti izvedena predstava “Šenoa i Slava – priča o sastanku i rastanku”. Edukativnu, socijalno i politički angažiranu dokumentarno-igranu predstavu o životu Slave i Augusta Šenoe režira Paolo Tišljarić, a igraju Mia Krajcar i Amar Bukvić. Slava pl. Ištvanić i August Šenoa upoznali su se 31. siječnja 1867. na balu u Velikoj Gorici u svratištu Biela ruža. August je isprosio Slavu od njenog oca, pristanak za vjenčanje dobili su odmah, ali uz odgodu sve dok August ne nađe bolji posao – tada je pisao za Pozor. Za to vrijeme zaručnici su razmjenjivali pisma na relaciji Velika Gorica – Zagreb, ali su se i često viđali jer bi August kada god bi mogao išao u Veliku Goricu, a Slava je dolazila u Zagreb. Osim predstave, u povodu 140. godišnjice smrti velikog hrvatskog književnika Augusta Šenoe, velikogoričkog zeta, POU Velika Gorica otvorilo je i izložbu pisama dvoje supružnika.

O predstavi Paolo Tišljarić, redatelj predstave, kaže: „Naša predstava, u plemenitom spoju biografskih podataka i fikcije, istražuje zaboravljenu priču o velikoj ljubavi. U sjeni Šenoinih političkih i umjetničkih uspjeha satkali smo emotivnu priču o ljepoti sastanka i boli preranog rastanka. Radnja naše drame odvija se pet dana nakon Augustove smrti, 18. prosinca 1881., u stanu Augusta i Slave Šenoe u Zagrebu, u Mesničkoj 36. Slava priprema i pakira stvari za selidbu, mora odlučiti što će od njegovih stvari i zajedničkih uspomena ponijeti u neizvjesnu budućnost. August je gleda, pomaže i odmaže. U tom makabričnom posljednjem tangu oni se prisjećaju sreće prvog susreta, zaručničkih pisama, putovanja u Italiju, ali i razočaranja, financijskih problema, političkih protivnika i prerane smrti svoje djece. Fokus je na čistoj emociji, jer svatko od nas proživio je gubitak drage osobe. Predstava otvara bolna pitanja koja se svi bojimo sebi postaviti: Jesmo li ikad zapravo spremni za ‘konačni’ rastanak? Bojimo li se toliko rastanka da nas je strah živjeti?“

Kako kaže Tišljarić, August Šenoa i Slava pl. Ištvanić upoznali su se i zaljubili 1867., kada je on imao 28 godina, a ona 17. Zaručili su se na Uskrs iste te godine, a vjenčali 20. lipnja 1868. Njihov je zajednički život, u Zagrebu, trajao samo trinaest godina:

„August je umro 13. prosinca 1881, navršivši 43. godinu života, a Slava je ostala sama s troje djece, dvanaestogodišnjim Milanom, godinu dana mlađom Dragicom i dvogodišnjim Brankom. Nakon Augustove smrti Slava se morala odseliti iz Mesničke 36., a poslije se, s djecom i stvarima, selila još četiri puta. Umrla je 2. listopada 1944., u 95. godini, a do svoje smrti predstavljala se kao udovica Augusta Šenoe. Ljubav koja preživi 63 godine i nadživi svoje ‘aktere’ važna je u svakom pogledu.“

Amar Bukvić kao August Šenoa i Mia Krajcar kao Slava Šenoa, u novoj predstavi Scene Gorica. FOTO: Ines Novković

Mia Krajcar, umjetnička voditeljica Scene Gorica i Slava Šenoa u predstavi, otkrila je osnovne informacije o izložbi. Kaže da su zahvaljujući gospođi Jasmini Reis, koja čuva nasljeđe obitelji Šenoa i vodi brigu o Muzeju Kuća Šenoa, došli do pisama između Augusta Šenoe i Slave pl. Ištvanić:

„Nažalost, prvih pisama, koja su izmijenili čim su se upoznali, nema. Pretpostavljamo da su uništena čim su bila primljena i pročitana, jer August i Slava još nisu bili zaručeni, a nije bilo primjereno da se mladi dopisuju prije zaruka tako da su ih vjerojatno sami uništili da ne bi bili uhvaćeni. Ali zato imamo sačuvana 23 pisma koja su razmijenili tijekom zaruka. U tim pismima možemo vidjeti da se njima doista dogodila ‘ljubav na prvi pogled’. Od 4. prosinca u izložbenom prostoru Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica moći će se pogledati izložba pisama, koja su i pretipkana tako da se jasno može vidjeti sadržaj.“

Anita Pišković, ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica, objasnila je zašto je Šenoa važan za Veliku Goricu. Kaže da vole reći da je Šenoa najpoznatiji turopoljski zet i zaista su ponosni na priču o Velikogoričanki Slavi i njezinu suprugu, poznatom hrvatskom književniku.

„Trudimo se tu lijepu ljubavnu priču prenositi Velikogoričanima, posebno mladima. Ove smo godine u povodu 140. obljetnice Šenoine smrti, koja je baš na sam Dan Velike Gorice, 13. prosinca, producirali predstavu ‘Šenoa i Slava’. Ta ljubavna, a zapravo tužna priča namijenjena je svim generacijama, počevši od kasnog osnovnoškolskog uzrasta. Cilj nam je i kroz predstavu osvijestiti kreposti koje je u svom braku gajio par Šenoa, a koje bi nam svima trebale biti utkane u sustav vrijednosti. Držim da imamo još puno potencijala za razvoj i nastavak ove priče koja se događala baš u našoj Velikoj Gorici, a izuzetno je važno da se s njom upoznaju velikogorički učenici koji Šenoina djela čitaju za lektiru. Osim toga, predstave našeg kazališta gostuju diljem Hrvatske te vjerujem da će i ova predstava biti tražena, pogotovo da će srednje škole biti zainteresirane za njezino izvođenje.“

U posljednjih nekoliko godina POU Velika Gorica ima veliku posjećenost, puno programa i rade se mnoge predstave jer postoji i produkcija na Sceni Gorica koja je u 13 godina proizvela 55 predstava. Kako kaže Anita Pišković, potražnja za njihovim predstavama je velika, čak i sada u pandemijskim vremenima gostuju posvuda:

„Stvorili smo jedno prepoznatljivo kazalište u kojem gostuju i druge renomirane kuće te se na našim kazališnim daskama mogu pogledati predstave po nižoj cijeni ulaznice nego u Zagrebu. Izuzetno je bitno za daljnji razvoj našeg grada da ima bogatu kulturnu ponudu, da temeljem toga, a posebno vlastitog kazališta, gradi svoju prepoznatljivost, jer je Velika Gorica grad velikih potencijala i mogućnosti. Unatoč aktualnim okolnostima planiramo i dalje održavati sve programe za svoje sugrađane jer su nam novi izazovi zapravo dodatni poticaj za rad. Ipak, nadamo se što skorijem povratku u stanje kakvo je bilo prije korone, kada se za bilo koje naše događanje, a posebno za kazališne predstave, uvijek tražilo mjesto više.“

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.