Na početku sjednice Vlade, u svom uvodnom govoru, premijer Plenković osvrnuo se na posjet Kini.

“Posjet je prošao jako dobro, imali smo izvrstan susret s kineskim premijerom. Taj dijalog je vrlo otvoren, pozitivan, sadržajan, pun razumijevanja. Taj razgovor je popraćen s dva ključna elementa. Kina želi otvoriti svoje tržište za hrvatske izvoznike, a drugi element je da će Hrvatska biti domaćin summita Kine i 16 država Europe”, rekao je Plenković.

Marakeški sporazum

“Što se tiče pitanja migracija, koje je izazvalo dosta rasprava u javnosti pa dovelo čak i do krivih infornacija i svojevrsne uznemirenosti, moramo prije svega, odnosno od strane MUP-a nastaviti iznositi točne i precizne informacije u javnost. Ne zbunjivati ljude s nepotpunim i netočnim, osobito putem društvenih mreža. Očekujem tu jedan jači angažman.

Što se tiče globalnog kompakta, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova će podnijeti izvješće na Vladu, molim da to bude spremno za idući tjedan, da se rasvijetli ta tema o čemu se radi. Onda ćemo taj dokument poslati na Sabor. Da se vidi o čemu se radi. Riječ je o dokumentu, ponavljam, koji nije međunarodni ugovor, nema obvezujući karakter. Dokument bi se trebao prihvatiti na konferenciji u Marakešu.Tu se ne radi o nezakonitim migracijama, već se odnosi na zakonite migracije””, komentirao je premijer takozvani Marakeški sporazum.

Premijer se osvrnuo i na proračun.

“Drago mi je da je Europska komisija u jesenskim prognozama digla svoju prognozu hrvatskog gospodarskog rasta s 2,6 na 2,8 posto.

Ove godine predlažemo rebalans proračuna koji ne povećava razinu rashoda.”

“Proračun za 2019. godinu je prije svega racionalan i pomaže u tome da završimo s našim prioritetima. S njim želimo pokazati da smo Vlada Vlada koja zna kojim pravcem želi ići, dok za proračun možemo reći da je onu funkciji gospodarkog rasta”, dodao je.

Tko su najveći dobitnici proračuna 2019.?

Na dnevnome redu sjednice bit će prijedlog Državnoga proračuna za 2019. koji je baziran na projekciji gospodarskog rasta od 2,9 posto te tehnički rebalans proračuna za ovu godinu.

Što se tiče proračuna za 2019. prema neslužbenim informacijama, proračunski prihodi trebali bi iznositi oko 133 milijarde kuna. Najveći dobitnici trebali bi biti ministarstvo zdravstva kojem bi proračun trebao rasti za oko milijardu kuna i to ponajprije zbog rasta zdravstvenog doprinosa s 15% na 16,5%. Znatno veći proračun bi trebalo imati i minstarstvo obrazovanja, oko pola milijarde kuna, ministarstvo graditeljstva 160 milijuna kuna, a ministarstvo pravosuđa oko 120 milijuna kuna. Sve te projekcije baziraju se na rastu BDP-a od 2,9%, javlja HRT.

Pred ministrima će se naći i konačni prijedlozi devet poreznih zakona među kojima i Zakona o porezu na dodanu vrijednost, kojima je predviđeno proširenje primjene snižene stope PDV-a od 13 posto od 2019. na dječje pelene, isporuku živih životinja, mesa i jestivih klaoničkih proizvoda, ribe i rakova, mekušaca i ostalih vodenih beskralježnjaka, jestivoga povrća, korijena i gomolja, voća i orašastih plodova te isporuku jaja, kao i smanjenje opće stope poreza na dodanu vrijednost (PDV-a) na 24 posto od 2020.