Na sjednici Senata zagrebačkog sveučilišta 17. siječnja 2023. godine čeka se samo još na formalnu potvrdu izbora, pa onda i imenovanja profesorice Vlatke Vukelić za dekanicu Hrvatskih studija. Sva ostala procedura je završena. Izabralo ju je Znanstveno vijeće Hrvatskih studija. Ako taj izbor u drugoj polovici siječnja potvrdi i Senat, ona će postati nova čelnica Hrvatskih studija, jedne od sastavnica Sveučilišta u Zagrebu, najvećeg i najvažnije hrvatskog sveučilišta. Da nije riječ o profesorici Vlatki Vukelić, poznatoj hrvatskoj javnosti kao povijesnoj revizionistici i negatorici zločinačkog karaktera ustaškog režima NDH, njeno imenovanje bila bi formalnost bez negativnih posljedica na međunarodnoj razini po znanstvenu zajednicu u Hrvatskoj. Međutim, oko Vlatke Vukelić, izvanredne profesorice povijesti na Hrvatskim studijima i koordinatorice doktorskih studija povijesti na tom fakultetu, već se vodila burna rasprava u hrvatskoj javnosti kao pokretačice i nositeljice predmeta „Povijest Nezavisne Države Hrvatske“ kroz koji promiče i svoje revizionističke stavove.

Zato će njeno potencijalno imenovanje za dekanicu Hrvatskih studija, a svojedobno i političarke vrlo aktivne kao bivše dopredsjednice izrazito desničarske stranke Hrvatske stranke prava AS (Hrvatska stranka prava Ante Starčevića), biti kontroverzno. Prema ocjeni Ive Goldsteina, profesora na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, izbor Vlatke Vukelić za dekanicu Hrvatskih studija bio bi štetan ne samo za hrvatsku akademsku zajednicu, nego i za hrvatsku državu. „Kad je riječ o djelovanju profesorice Vukelić, već sam pisao da se hrvatska politika ne želi jasno odrediti prema revizionističkim, neoustaškim sadržajima i činjenicama. A to je posebno važno u ovoj 2023., kada je Hrvatska domaćin dvjema konferencijama međunarodne udruge za Holokaust – IHRA-e (International Holocaust Remembrance Alliance). U lipnju će biti održana jedna konferencija u Dubrovniku, a krajem godine druga u Zagrebu. Država domaćin trebala bi biti čista u temama o Holokaustu i uopće u temama o antifašizmu, a ne da konferencija protekne u prigovorima zemlji domaćinu“, upozorava za Nacional Goldstein.

Vlatka Vukelić, izvanredna profesorica povijesti na Hrvatskim studijima i koordinatorica doktorskih studija povijesti na tom fakultetu, pokretačica je i nositeljica predmeta ‘Povijest Nezavisne Države Hrvatske’ kojim promiče i svoje revizionističke stavove. FOTO: Nikola Cutuk/PIXSELL

Da će se u Hrvatskoj održati dvije konferencije te poznate međunarodne organizacije koja se bavi sjećanjima na pogrom Židova za vrijeme Drugog svjetskog rata, vidljivo je i na internetskim stranicama hrvatske vlade. Tako je i na Vladinim stranicama bilo zabilježeno da je „na drugom plenarnom zasjedanju Međunarodnog saveza za sjećanje na Holokaust (IHRA) pod njemačkim predsjedanjem, održanom 2. i 3. prosinca 2020. godine, jednoglasno usvojena nominacija Hrvatske za predsjedanje IHRA-om u 2023. godini. Tako će u lipnju biti održana jedna konferencija IHRA-e u Dubrovniku, a druga potkraj godine i u Zagrebu. U predstavljanju nominacije, Hrvatska je naglasila predanost kontinuiranoj borbi protiv antisemitizma te protiv negiranja i iskrivljavanja Holokausta“.

Nije isključeno da bi baš potvrda izbora Vlatke Vuković za dekanicu Hrvatskih studija na Senatu zagrebačkog sveučilišta nakon „godine isporuke“ kako je prošlu, 2022. godinu, nazvao premijer Andrej Plenković, mogla biti i mrlja na ta premijerova postignuća vezana za ulazak u Schengen i uvođenje eura. Tko je Vlatka Vukelić zorno svjedoči i jedna od karakterističnih objava na njenom Facebooku, koju je 2020. povodom komemoracije zločina u ustaškom logoru u Jasenovcu, u kojem su stradalnici bili i Židovi, naslovila „Pohod na Jasenovac i tradicionalni karneval zombija“. Bila je promotorica knjige Igora Vukića koji je objavio da u Jasenovcu u vrijeme NDH nije bio koncentracijski logor nego radni logor, negirajući tako i zločine ustaškog režima. Sudjelovala je u suradnji s Katoličkom Crkvom i u produkciji dokumentarnog filma „Dječje prihvatilište Sisak“ na Laudato TV-u. U tom filmskom dokumentarnom uratku rađenom i pod pokroviteljstvom Sisačke biskupije negirala je zločine u ustaškom logoru za djecu u Sisku. Uz Vlatku Vukelić, u produkciji tog filma surađivali su Vukić, ali i Roman Leljak, poznati povijesni revizionist iz susjedne Slovenije.

Vlatka Vuković je 2018. sudjelovala na Znanstvenom skupu „Zbrinjavanje kozaračke djece i dječje prihvatilište u Sisku 1942-43“ u organizaciji Odjela za povijest Hrvatskog katoličkog sveučilišta i Odjela za povijest Hrvatskih studija, a pod pokroviteljstvom Sisačke biskupije. Taj skup u medijima je bio ocijenjen skandaloznom revizijom povijesti, a Hrvoje Klasić sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta zaključio je da se i „Katolička Crkva aktivno bavi povijesnim revizionizmom“. Komentirajući tu situaciju i atmosferu u dijelu hrvatskog društva, Klasić je rekao da je „Katolička Crkva duboko uključena u revidiranje povijesti zbog aktualne pozicije u društvu i proustaške uloge velikog dijela njenog klera u Drugom svjetskom ratu“. „Čak i da je točno da je NDH pružila utočište, a Crkva spašavala tu djecu, zašto su ih i od koga spašavali? Odgovori na to pitanje pokazuju tko je bio na strani zla, a tko na strani dobra“, zaključio je profesor Klasić.

O radu Vlatke Vukelić i njezinoj stručnosti govori i izjava Nataše Mataušić koja je na toj temi doktorirala i objavila knjigu “Diana Budisavljević: Prešućena heroina Drugog svjetskog rata”. Na tu je temu i redateljica Dana Budisavljević snimila dokumentarni film cijenjen na mnogim filmskim festivalima u svijetu.

Rektor zagrebačkog Sveučilišta Stjepan Lakušić nije rekao hoće li pozvati dekane ostalih sastavnica da ne potvrde imenovanje Vlatke Vukelić. FOTO: Sanjin Strukic/PIXSELL

Evo što je o tome izjavila Nataša Mataušić: „Vlatka Vukelić doktorirala je na temi iz područja arheologije i bolje bi joj bilo da se nastavila baviti onim temama za koje vjerojatno ima određeno znanje. Izreći tvrdnju da je u Sisku bilo prihvatilište, a ne logor upućuje na totalno nepoznavanje činjenica o okolnostima osnivanja logora, njegova djelovanja, smrtnosti djece, broju djece koja su prošla kroz logor, ljudima koji su tamo radili i brinuli se, odnosno nisu se brinuli o zatočenoj djeci. Ne znam otkuda ona crpi svoja saznanja, ali to zasigurno nije izvorno arhivsko gradivo. Njene slične izjave možete vidjeti i na opskurnoj TV postaji Velebit, kao i u Glasu Koncila”, rekla je Nataša Mataušić, kustosica Hrvatskog povijesnog muzeja i dugogodišnja nekadašnja predsjednica Upravnog vijeća Spomen područja Jasenovac.

O problematičnim stavovima Vlatke Vukelić govorila je i Sanja Tabaković, predstavnica židovske manjine u Zagrebu i voditeljica Šoa akademije, projekta cjelovitog obrazovanja o Holokaustu. Sanja Tabaković je rekla da joj je „teško vjerovati da profesorica Vukelić ne zna opće poznate činjenice o sudbini Židova iz ne tako davne prošlosti, a također bi mi bilo teško vjerovati da bi netko njezina obrazovanja, bez ikakve provjere, tako olako baratao tvrdnjama, pa makar i u sklopu predavanja koje nije bilo namijenjeno akademskoj publici. Ne bih ulazila u njezine pobude, niti o tome spekulirala, ali smatram da profesorica čija bi tema bila NDH mora znati činjenice i objektivno ih sagledavati bez obzira na svoja politička uvjerenja“, naglasila je.

Ivan Tepeš, predsjednik Hrvatske stranke prava Ante Starčević, potpredsjednica te stranke Vlatka Vukelić i Miroslav Rožić. FOTO: Nikola Cutuk/PIXSELL

Zbog nekih povijesnih konstrukcija Vlatke Vukelić, posebno one o tretmanu Židova u NDH, Sanja Tabaković je bila i u osobnoj komunikaciji razmjenom e-mailova, pa ju je tako pitala navodi li ona takve konstatacije kao povjesničarka zato što ne poznaje pravu istinu ili je namjerno izvrće. Sanja Tabaković je svojedobno i za Index izjavila da ju je najava kolegija o NDH na Hrvatskim studijima pod vodstvom Vlatke Vukelić nemalo iznenadila. Osvrnula se i na jedno predavanje u kojem je Vlatka Vukelić, između ostaloga, navela da su za vrijeme Drugog svjetskog rata Židovi svoju imovinu ostavljali Crkvi zato što su se „planirali vratiti iz Amerike“, što se, kako je u predavanju rekla, ‘’na žalost ili na sreću nije dogodilo’’.

Vlatka Vukelić već se godinama uporno zalaže i za ukidanje Dana antifašističke borbe 22. lipnja. Smatra da je formiranje prvog partizanskog odreda u šumi Brezovici kod Siska povijesna krivotvorina, a na tome se temelji ustavna definicija Hrvatske kao antifašističke države. Primjerice, na konferenciji za medije 2017. kod spomen-obilježja „Križ istine“, u Selu Palanječkom, na rubu šume Brezovice, tvrdila je da se 22. lipnja 1941. ondje „nije baš ništa dogodilo, već je grupa sisačkih komunista, u strahu zbog raskidanja pakta između Njemačke i Rusije o nenapadanju, pobjegla u šumu kod sela Žabno“. Tvrdila je da se ništa drugo nije moglo ni očekivati od komunista koji su se zatekli u okruženju koje je od prijateljskog iznenada postalo neprijateljsko. Pritom je zanemarila povijesnu činjenicu da su organiziranje osamdesetak partizana i njihove akcije koji su ubrzo uslijedile, ustaške vlasti u Zagrebu smatrale vrlo ozbiljnim neprijateljskim djelovanjem.

Ocjenjujući poraznom činjenicu da je Vlatka Vukelić došla do samog kraja procedure za izbor dekanice Hrvatskih studija, Ivo Goldstein je poručio da se rektor zagrebačkog sveučilišta Stjepan Lakušić i svi članovi Senata trebaju upitati koliko to ima smisla. „Mislim da politika neće napraviti ništa u smislu da premijer Plenković ili netko iz njegova ureda nazove nekoga da se to spriječi. Može se pozvati na formalnu činjenicu da Sveučilište ima autonomiju, a svi znamo da nije tako. Oko toga nema nikakve dileme“ zaključio je Ivo Goldstein.

Prošle, 2022. godine, uoči ovogodišnjeg predsjedanja IHRA-om, Ministarstvo kulture i Ministarstvo vanjskih poslova uklonili su iz hrvatskog izaslanstva politički nepoćudne i nepouzdane te ih zamijenili kadrovima navodno bliskim HDZ-u, pa je tako to izaslanstvo morao napustiti i Ivo Goldstein. Izaslanstvo je morala napustiti povjesničarka Nataša Mataušić, bivša kratkotrajna ravnateljica Hrvatskog povijesnog muzeja, ali i stručnjakinja za Jasenovac i Auschwitz. Nataša Mataušić s 35-godišnjim muzejskim iskustvom bila je angažirana i na izradi budućeg nacionalnog postava u muzeju u Auschwitzu. Iz IHRA-e je eliminirana i doktorica Rajka Bućin, iskusna arhivistica koja radi na popisu žrtava Auschwitza. Zbog nedemokratskog ponašanja vladajućih struktura i docent Goran Hutinec s Filozofskog fakulteta, koji se afirmirao kao vrhunski stručnjak za pitanja Holokausta, podnio je ostavku na članstvo u hrvatskom izaslanstvu.

Hoće li Senat potvrditi odluku Znanstvenog vijeća Hrvatskih studija?

Nacional je rektoru zagrebačkog Sveučilišta Stjepanu Lakušiću prošlog petka poslao upit s preciznim pitanjima i dodatno ga o tome obavijestio i u telefonskom razgovoru, ali do zaključenja broja njegov odgovor nije stigao. Tražili smo odgovore na nekoliko pitanja vezanih uz moguću kompromitaciju Sveučilišta u Zagrebu na međunarodnoj razini zbog mogućeg formaliziranja statusa na sjednici Senata 17. siječnja 2023. profesorici Vlatki Vukelić kao dekanici Hrvatskih studija, sastavnici Sveučilišta u Zagrebu kojem je na čelu. Nakon završene procedure njenog imenovanja za dekanicu na Hrvatskim studijima, za okončanje tog postupka potrebna je i formalna potvrda Senata Sveučilišta u Zagrebu. S obzirom na činjenicu da je profesorica Vukelić kao nekadašnja dopredsjednica Hrvatske stranke prava AS, poznata i kao povijesna revizionistica, negatorica Holokausta i karaktera koncentracijskog logora u Jasenovcu i uopće NDH, Nacional postavlja sljedeća pitanja:

1. Hoće li Senat potvrditi odluku Znanstvenog vijeća Hrvatskih studija i imenovati za dekanicu Hrvatskih studija profesoricu Vlatku Vukelić?

2. Kakav će biti vaš stav u vezi njenog imenovanja? Hoćete li pozvati dekane ostalih sastavnica Sveučilišta u Zagrebu da ne potvrde njen status dekanice, da njeno imenovanje ne kompromitira ugled najvećeg sveučilišta u Hrvatskoj, Sveučilišta u Zagrebu?

3. Jeste li povodom imenovanja profesorice Vlatke Vukelić za dekanicu Hrvatskih studija kontaktirali premijera Andreja Plenkovića ili ministra Radovana Fuchsa? Što su vam oni odgovorili?

Slijedi citat sa stranica hrvatske vlade iz 2020. godine uz kratku napomenu:

„Na drugom plenarnom zasjedanju Međunarodnog saveza za sjećanje na Holokaust (IHRA) pod njemačkim predsjedanjem, održanom 2. i 3. prosinca 2020. godine jednoglasno je usvojena nominacija Hrvatske za predsjedanje IHRA-om u 2023. godini“.

Tim povodom zna se da će u lipnju 2023. biti održana jedna konferencija IHRA-e u Dubrovniku, a druga potkraj godine i u Zagrebu.