Međunarodna federacija europskih televizijskih i filmskih režisera (FERA) izglasala je rezoluciju kojom podupire akciju hrvatskih filmaša ‘Meni se to gleda, a HRT ne da!’ Hrvatski autori pozivaju europske institucije da interveniraju kod hrvatske vlade kako bi se poštovali europski standardi

Međunarodna federacija europskih televizijskih i filmskih režisera (FERA) i Društvo autora audiovizualnih djela (SAA) podupiru akciju hrvatskih filmaša pod nazivom ‘Meni se to gleda, a HRT ne da!’ koja je započela u lipnju 2019.

Hrvatski javni servis HRT nije ispunio svoje obveze koje se tiču promocije europskih audiovizualnih djela, dok istovremeno efikasno blokira prikazivanje 34 filma koja predstavljaju najbolje u novijoj hrvatskoj nezavisnoj i dokumentarnoj produkciji.

FERA i SAA daju svoj glas za protest koji je zbog toga pokrenula hrvatska audiovizualna zajednica. Hrvatski filmaši tu neočekivanu situaciju, bez presedana, smatraju pokušajem da se utiša njihov slobodan glas audiovizualnih kreativaca. Uz potporu FERA i SAA, hrvatski audiovizualni autori pozivaju europske institucije da inzistiraju na intervenciji hrvatske vlade kako bi se poštovali europski standardi i nacionalno zakonodavstvo koje se odnosi na promociju europskih audiovizualnih djela.”

Dio je to teksta rezolucije koju su prošloga tjedna u Europskom parlamentu, tijekom Dana europskog filma i dodjele Nagrade LUX, izglasali predstavnici udruženja europskih filmaša. Rezolucija je popraćena i prilično opširnim objašnjenjima o svim propustima HRT-a o kojima je Nacional ekstenzivno pisao posljednjih godina, a o svemu je obaviještena i Doris Pack, danas umirovljena veteranka Europskog parlamenta, koja je jedna od inicijatorica i osnivačica Nagrade Lux.

Kao članica Europskih pučana i dugogodišnja predsjednica Izaslanstva Europskog parlamenta za zemlje Jugoistočne Europe, Doris Pack izuzetno dobro poznaje medijsku situaciju u Hrvatskoj i pružala je veliku potporu HAVC-u u doba pritisaka bivšeg ministra kulture Zlatka Hasanbegovića.

Rezoluciji je dodan i tekst kojim se objašnjava pozadina akcije hrvatskih filmaša, uz sve linkove na medijska izvješća i objave o toj temi. U njemu se navodi da je HRT na javnom pozivu za otkup prikazivačkih prava za dokumentarne filmove i serije, koji je trajao od 15. ožujka do 15. travnja 2019., odbio otkupiti 34 hrvatska dokumentarna filma unatoč njihovoj vrijednosti, reputaciji unutar festivalske selekcije, nagradama i pozitivnim kritikama ili njihovu značaju. “Obrazloženja za odbijanje filmova bila su neuobičajeno uvredljiva, njima se čak propitivala profesionalnost autora i produkcije, a očito su bila i politički motivirana”, piše između ostalog u objašnjenju.

Europski filmaši smatraju da je potrebna hitna akcija hrvatskih vlasti kako bi se promijenila situacija na HRT-u. Dosegnuta je kritična točka u ugrožavanju slobode govora

Treba li podsjetiti na to da se kao razlog odbijanja otkupa prikazivačkih prava navodila minutaža koja se ne uklapa u programsku shemu HRT-a, iako se među filmovima našao niz dobitnika međunarodnih nagrada. Kao što je poznato, HRT-u nije odgovarao ni nagrađivani film “Srbenka”, koji je dobio i godišnju nagradu za kulturu “Vladimir Nazor”.

U obrazloženju uz Rezoluciju navedena je i činjenica da se nova konzervativna vlada koja je imenovana 2016. javno suprotstavila autorima audiovizualnih djela, kritizirajući njihov “liberalizam” i “kozmopolitizam”. U objašnjenju protesta hrvatskih filmaša tvrdi se sljedeće: “Od tog se trenutka suradnja hrvatske filmske industrije s javnim servisom HRT-om počela naglo pogoršavati, što je imalo negativan utjecaj na razinu koprodukcija i prodaju djela. U zemlji koja ima nizak produkcijski kapacitet takva opstrukcija od strane nacionalne vlasti znatno potkopava ekonomsku i društvenu poziciju filmaša, što rezultira autocenzurom, atmosferom straha i odlaskom velikog broja talentiranih mladih filmskih djelatnika iz zemlje.”

U tekstu se dalje navodi da se Vlada, koja se hvali progresivnim pristupom ekonomskim i društvenim pitanjima kao što su ravnopravnost spolova i obrazovanje, ni na koji način nije pozabavila problemima s javnim servisom. Pritom se upozorava i na ozbiljan konflikt između novinara i HRT-a zbog kršenja prava na slobodu govora, zastrašivanja i nezakonitih otkaza. Za ilustraciju situacije na HRT-u citira se izjava Europske federacije novinara (EFJ) “Apeliramo na HRT da povuče sve tužbe protiv novinara i novinarskih predstavnika”, a koja se referira na Izvješće EU-a o medijskom pluralizmu, objavljeno 22. siječnja 2019.

Upozorava se i na problem HRT-a s povijesnim revizionizmom i poziva na članak koji je objavio Sven Mikelić iz Inicijative mladih za ljudska prava “Croatia’s media and the problem with historical revisionism” (Hrvatski mediji i problem s povijesnim revizionizmom).

Zbog svega navedenog europski filmaši smatraju da je potrebna hitna akcija hrvatskih vlasti kako bi se promijenila situacija na HRT-u koja se posljednjih godina konstantno pogoršava. Po njihovim riječima, dosegnuta je kritična točka u smislu ugrožavanja slobode govora, medijskih i umjetničkih sloboda i kulturne raznolikosti – što su temelji europske demokracije.

“Kako premijer Andrej Plenković želi preuzeti na sebe odgovornost i braniti televiziju nad kojom ne bi smio imati nikakve nadležnosti, to je njegov problem. Međunarodna tijela obaviještena su o tom problemu, a kako će se stvar dalje razvijati, to ćemo tek vidjeti”, rekao je upućeni izvor iz europskih filmskih krugova.

O rezoluciji se posljednjih dana dosta raspravljalo u europskim kuloarima, poslana je svim europskim udrugama koje se bave audiovizualnom djelatnošću, a o njoj su obaviješteni i neki članovi Odbora za kulturu i obrazovanje Europskog parlamenta. Kada to postane službeno, od njih se očekuje da to pitanje podignu i na europsku razinu. Hrvatski članovi tog odbora su HDZ-ova zastupnica Željana Zovko i SDP-ov Fred Matić. Iako se do sada nije bavio medijskom problematikom, Matić je svjestan problema na HRT-u, no priznaje da se, otkad je Hrvatska postala članica EU-a i nema više monitoringa, u SDP-u problemom javnog medija zapravo nitko više sustavno ne bavi. Matić je potvrdio da je Rezolucija došla do Odbora za kulturu i obrazovanje Europskog parlamenta, ali i takve inicijative moraju proći službenu proceduru, zbog čega još ne može komentirati daljnje akcije. Naime, i u drugim zemljama, poput Mađarske i Poljske, u javnim medijima krše se europski zakoni i to je sigurno tema kojom bi se Europski parlament trebao pozabaviti.