Od ulaska Hrvatske u Europsku uniju 2013. godine fizički obujam poljoprivredne proizvodnje je manji čak 8,8%, a zanimljivo je da su potpore hrvatskim poljoprivrednicima čak tri puta veće nego kada smo ušli u EU. Istovremeno, deficit prehrambene bilance je 1,4 milijarde eura, što znači da Hrvatska godišnje uveze 1,4 milijarde eura više hrane nego što uveze, a Hrvatska je po produktivnosti rada na 30 posto produktivnosti rada Europske unije. Ovo je samo dio službene statistike Europske unije i Hrvatske koja pokazuje da su izjave ministrice poljoprivrede Marije Vučković i premijera Andreja Plenkovića, u kojima se hvale rezultatima domaće poljoprivrede, potpuno izvađeni iz konteksta te da te izjave daju potpuno pogrešnu sliku o onome što se doista događa na hrvatskim poljima i gospodarskim zgradama na imanjima domaćih poljoprivrednika. Zbog toga je i sve veći broj poljoprivrednika koji su nezadovoljni ovakvim stanjem u kojem najbolje prolaze samo oni poljoprivrednici i velike poljoprivredne tvrtke bliski vlasti.

“U mandatu predsjednika Vlade Andreja Plenkovića ipak možemo svjedočiti kontinuiranom rastu poljoprivredne proizvodnje”, izjavila je početkom travnja ministrica poljoprivrede Marija Vučković komentirajući stanje u hrvatskoj poljoprivredi, a par dana kasnije u Saboru je premijer Andrej Plenković izjavio da je “poljoprivredni sektor pokazao otpornost, a mjere Vlade pomogle su ne samo da se poljoprivreda održi, nego da se i razvija”. I Plenković je poput njegove ministrice konstatirao da je ostvaren rast poljoprivredne proizvodnje od 30 posto, čime je premašen cilj iz programa Vlade te je podsjetio da je prema procjenama za 2022. godinu vrijednost poljoprivredne proizvodnje 3,1 milijardu eura. Nacional je temeljem ovih izjava predsjednika Vlade i ministrice poljoprivrede istražio koja je pozadina brojki kojima se hvale Andrej Plenković i Marija Vučković te je li hrvatska poljoprivreda uspješna kao što to prikazuju premijer i ministrica poljoprivreda.

‘U mandatu predsjednika Vlade Andreja Plenkovića ipak možemo svjedočiti kontinuiranom rastu poljoprivredne proizvodnje’, izjavila je nedavno Marija Vučković, a poljoprivrednim uspjesima u saboru se nedugo zatim hvalio i premijer. FOTO: Damir Spehar/PIXSELL

Zanimljivo je i da su se Nacionalu javili predstavnici nekih poljoprivrednih udruga koji su ogorčeni ovakvim izjavama čelnih ljudi Vlade te su nam i oni iznijeli podatke koji, kako tvrde, otkrivaju pravo stanje hrvatske poljoprivrede. A kakvo je pravo stanje možda i najbolje pokazuje izjava jednog od njih koji je objasnio zašto ne želi pod imenom i prezimenom istupiti u javnost i obrazložiti prave brojke:

“Iskreno, strah me osvete ministrice i njenih ljudi iz Ministarstva poljoprivrede prilikom prijavljivanja na sredstva iz EU fondova. Međutim, brojke su točne i one prikazuju da je naša poljoprivreda već godinama na putu prema dolje bez obzira na sve priče koje u posljednje vrijeme javnosti pokušavaju nametnuti i ministrica i premijer Plenković.”

Statistika koju je objavila Europska komisija pokazuje da je posebno teško stanje u sektoru proizvodnje svinjskog mesa u odnosu na ostatak EU-a

Brojke koje pokazuju konstantan pad hrvatske poljoprivrede su sve službene i mogu se naći ili na službenim stranicama Europske komisije ili Državnog zavoda za statistiku, a te brojke su više nego zabrinjavajuće i otkrivaju da Andrej Plenković i Marija Vučković u najmanju ruku obmanjuju hrvatsku javnost o pravom stanju u poljoprivrednom sektoru. Naime, od ulaska Hrvatske u Europsku uniju 2013. godine fizički obujam poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj je manji čak 8,8%, a zanimljivo je da su potpore hrvatskim poljoprivrednicima čak tri puta veće nego kada smo ušli u EU. Istovremeno, deficit prehrambene bilance je 1,4 milijarde eura, što znači da Hrvatska godišnje uveze 1,4 milijarde eura više hrane nego što uveze. Gotovo isti iznos Hrvatska godišnje potroši na potpore, što bi značilo da umjesto da potpore služe za razvoj poljoprivredne proizvodnje, one zapravo služe za krpanje rupe nastale prekomjernim uvozom. Nacionalovi sugovornici tvrde da to i nije jedini problem s potporama jer je, kako tvrde, potpuno promašen sustav potpora iz Programa ruralnog razvoja iz kojeg je preko 70% sredstava potpuno krivo, odnosno preko krivih mjera plasirano u tzv. nepoljoprivredne djelatnosti kao što su: tehnička pomoć, dječji vrtići, vatrogasni domovi, poučne staze i razne druge stvari koje nemaju direktno veze s poljoprivredom. Nacionalov izvor, koji se inače bavi poljoprivrednom proizvodnjom, potom je pokušao objasniti možda i najveći problem hrvatske poljoprivrede

“Hrvatska je po produktivnosti rada na 30 posto produktivnosti rada Europske unije. Vlada se hvali povećanjem vrijednosti proizvodnje od 30%, a taj inflatorni balon plaćaju hrvatski građani. Oni će sigurno biti zahvalni na ovom hvalevrijednom rezultatu rada premijera Plenkovića i ministrice Marije Vučković koji su smanjili proizvodnju, a povećali cijene hrane. U bilo kojoj kriznoj situaciji, a do sada smo vidjeli blaže oblike kroz covid i rat u Ukrajini, znamo kolika je važnost opskrbiti građane hranom i kako se police isprazne za tjedan dana. Hrvatska će u velikoj krizi ili globalnom ratu teško patiti od gladi.”

Dio hrvatskih poljoprivrednika ostao je šokiran i viješću koja se prije desetak dana pojavila u hrvatskim medijima kada se ministrica Marija Vučković hvalila da je nakon 11 godina otvoreno tursko tržište za izvoz hrvatskih goveda. Jedan naš sugovornik tvrdi da je bio šokiran kada je pročitao vijest da se Ministarstvo poljoprivrede hvali ovim postignućem:

“Zašto sam bio u šoku? Zato što Hrvatska 90% svoje teladi koju stavlja u tov uvozi iz Rumunjske, a trenutno imamo manje od 100 tisuća krava, imamo manjak mlijeka za vlastitu potrebu od 50%, a govedine 40%. I u tim uvjetima mi se hvalimo da ćemo izvoziti domaću govedinu u Tursku. To je u rangu s onim kada je Tomislav Tolušić hvalio da možemo izvoziti mlijeko i mliječne proizvode u Kinu i Australiju.”

Za domaću poljoprivredu porazan je i podatak da je prošle godine samo iz država EU-a uvezeno 102.258 tona različitog mesa, a najviše svinjskog mesa

Ove riječi potvrđuju i podaci Državnog zavoda za statistiku po kojima je ukupan broja goveda u 2022. smanjen 1,4 posto u usporedbi s 2021., a nastavlja se i trend smanjenja ukupnog broja muznih krava, i to 22,5 posto. Prošle je godine tako bilo 422 tisuće goveda, što je pad od 1,4 posto prema godini ranije kada ih je bilo 428 tisuća. Broj goveda starijih od dvije godine smanjen je 2,4 posto, na 161 tisuću grla, pri čemu je broj muznih krava smanjen 22,5 posto, na 79 tisuća. Smanjen je i broj mladih goveda do jedne godine, 4,5 posto, na ukupno 149 tisuća. Istodobno je broj goveda od jedne do dvije godine porastao 4,7 posto, na 112 tisuća, a porastao je i broj ostalih krava, 47,5 posto, na 59 tisuća grla. No nije samo problem u padu goveda, već i u padu broja drugih životinja na hrvatskim poljima i farmama. Naime, isti podaci DZS-a pokazuju i da je broj svinja lani prema godini ranije pao 2,8 posto, na 945 tisuća. Pritom je broj svinja za rasplod pao 18,7 posto, na ukupno 87 tisuća, a broj krmača je smanjen 13,7 posto, na ukupno 44 tisuće. U ovčarstvu je, kako navode statističari, u 2022. u odnosu na 2021. prisutno smanjenje ukupnog broja grla 1,7 posto, na 643 tisuće grla, uz istodobno smanjenje broja muznih ovaca osam posto, na 80 tisuća grla. Broj koza lani je smanjen 4,7 posto, na 82 tisuće, a smanjen je i broj peradi, 9,7 posto, na 10,9 milijuna komada. Pritom je broj tovljenih pilića pao 8,9 posto, na 7,3 milijuna komada.

Stanje u poljoprivredi možda i najbolje pokazuju podaci koje je objavila Europska komisija odnosno DG AGRI – Uprava Komisije nadležna za politiku EU-a u području poljoprivrede i ruralnog razvoja. Podaci DG AGRI-ja pokazuju da je Hrvatska u proteklih pet godina izgubila 35% broja krmača i nazimica. Ono što se vidi iz podataka Europske komisije je i da se nedostatak prasadi za tov nadomješta iz EU-a pa je tijekom 2022. u hrvatsku uvezeno 410 tisuća prasadi za tov, odnosno 16,5% više u odnosu na prethodnu godinu, a njihova vrijednost iznosi čak 30 milijuna eura. Istovremeno je tijekom 2022. u Hrvatskoj evidentirano i ukupno 1.147.096 kasiranih svinjskih trupova svih kategorija ili 5,5% manje nego godinu dana ranije, dok je ukupna masa trupova na liniji klanja manja 7,3% u odnosu na 2021. Za domaću poljoprivredu porazan je i podatak da je prošle godine samo iz država EU-a uvezeno 102.258 tona različitog mesa, što znači da je uvoz povećan za devet posto u odnosu na 2021., a njegova je vrijednost 250 milijuna eura.

Eu je drugi najveći svjetski proizvođač svinjskog mesa i najveći izvoznik mesa i mesnih proizvoda i dok samodostatnost u svinjskom mesu u Hrvatskoj iznosi 55 posto, na razini cijelog EU-a ona iznosi čak 120 posto

Toliki je uvoz potreban jer statistike pokazuju da stanovnici Hrvatske najviše konzumiraju svinjsko meso i to oko 42 kilograma godišnje. Peradskog mesa konzumira se 19 kilograma te oko 10 kilograma goveđeg mesa. Problem je taj što samodostatnost u proizvodnji svinjskog mesa kada se gleda i proizvodnja za vlastite potrebe iznosi 55 posto, a ako se gleda samo po proizvodnji za tržište samodostatnost je 36 posto. Dakle, iz ovih je brojki jasno da osobe odgovorne za hrvatsku poljoprivrednu politiku nisu napravile ništa kako bi se zaštitila domaća proizvodnja i kao bi se povećala proizvodnja domaćeg mesa i to prije svega svinjskog mesa koje je najzastupljenije na tržištu. Da stvar bude još gora, domaći proizvođači očekuju da će cijena svinjetine u budućnosti još rasti, a jedan od njih za Nacional je objasnio razloge zašto očekuje još neizvjesniju budućnost za domaće poljoprivrednike i to prije svega za one koji s bave svinjogojstvom:

“Bojim se da Ministarstvo poljoprivrede jednostavno nema odgovora na propadanje sektora hrane. Naime, zbog problema s političkom situacijom i implikacijama te situacije na tržište hrane, smanjuju se dostupnost lukrativnih izvoznih tržišta za svinjetinu iz Europske unije, a prognoze su nastavak trenda daljnjeg smanjenja proizvodnje. Kako Hrvatska uvozi više od 60% mesa svinja, realno je očekivati sve skuplju svinjetinu iz Europske unije, a ujedno i teže dostupnu jer je teško prognozirati gdje će se negativni trend proizvodnje svinja u EU-u zaustaviti”.

Naime, podaci pokazuju da je tijekom 2022. europska proizvodnja svinjskog mesa bila manja 5,6 posto nego godinu dana ranije. Najveći proizvođači su zabilježili smanjenje proizvodnje pa je tako proizvodnja u Španjolskoj pala 2,2 posto, u Njemačkoj čak 9,8, u Poljskoj 9,2, a u Danskoj 6,6 posto. Baš je i zbog tog pada proizvodnje došlo do izrazitog rasta cijena mesa u cijeloj Europskoj uniji, što je najviše pogodilo one države koje imaju veći uvoz od izvoza, kao što je slučaj u Hrvatskoj.

Zanimljiv je još jedan podatak o samodostatnosti EU-a kada je u pitanju svinjsko meso, a taj podatak možda i najbolje pokazuje stanje u hrvatskoj proizvodnji. Naime, Europska unije je drugi najveći svjetski proizvođač svinjskog mesa i najveći izvoznik mesa i mesnih proizvoda i dok samodostatnost u svinjskom mesu u Hrvatskoj iznosi 55 posto, na razini cijele Europske unije ona iznosi čak 120 posto. U prijevodu to znači da na razini cijele Europske unije postoji višak svinjetine, dok Hrvatska, iako ima uvjete i tradiciju za uspješnu proizvodnju, proizvodi tek malo više od polovice svinjetine potrebne za vlastitu uporabu.

Ukupan broja goveda u 2022. smanjen je 1,4 posto u usporedbi s 2021., a nastavlja se i trend smanjenja ukupnog broja muznih krava. FOTO: Srecko Niketic/PIXSELL

Nažalost, proizvodnja goveđeg i svinjskog mesa nisu iznimka, a na to je u svojoj nedavnoj kolumni za Nacionalov prilog Business&Banking upozorio i potpredsjednik za poljoprivredu i turizam Hrvatske gospodarske komore Dragan Kovačević. On je upozorio da bi Hrvatska trebala jačati prerađivačke kapacitete i povećavati udio visokofinaliziranih prehrambenih proizvoda s većom dodanom vrijednosti, jer nije dobro da nam se u izvozu kontinuirano povećava udio primarnih poljoprivrednih proizvoda u odnosu na prerađevine i da žitarice i uljarice čine gotovo 82 posto izvoznog suficita kao što je to bilo u prošloj godini.

I dok u izjavama na početku teksta čelni ljudi Vlade tvrde da se napredak u poljoprivredi itekako vidi i da su pred domaćim poljoprivrednicima bolji dani, naši sugovornici upozoravaju da najgore za domaće poljoprivrednike tek slijedi i to nakon što krajem ove godine istekne moratorij na zabranu prodaje poljoprivrednog zemljišta strancima. Ulazak stranaca dodatno će oslabiti poziciju domaćih poljoprivrednika, pa se može očekivati da će domaća poljoprivreda i u idućim godinama bilježiti pad u gotovo svim kategorijama proizvodnje kao što je to bio slučaj u 2022. godini.