Trećina svjetskog gospodarstva vjerojatno će bilježiti pad u ovoj ili idućoj godini zbog pada realnog dohotka i rasta cijena, upozorio je u utorak Međunarodni monetarni fond (MMF) u redovnim jesenjim prognozama.

Svjetsko gospodarstvo porast će ove godine za 3,2 posto, potvrdio je MMF procjenu iz srpnja, a u idućoj godini aktivnost će usporiti, uz procijenjenu stopu rasta od 2,7 posto, nižu za pola postotnog boda nego što su očekivali ljetos.

Baza usporavanja u 2023. bit će široka, napisao je na blogu ekonomist MMF-a Pierre-Olivier Gourinchas, dodavši da bi zemlje koje čine otprilike trećinu svjetskog gospodarstva mogle zabilježiti pad aktivnosti u ovoj ili idućoj godini.

U SAD-u, Kini i eurozoni aktivnost će gotovo stagnirati, ističe.

Ovogodišnji će šokovi po njemu, u cjelini gledano, ponovo otvoriti rane u gospodarstvu koje su tek djelomično zacijelile nakon pandemije.

Ukratko, najgore tek dolazi i mnogim će ljudima 2023. imati obilježja recesije, dodaje.

Prema izračunima MMF-a, vjerojatnost da će rast globalnog gospodarstva iduće godine pasti ispod povijesno niske razine od dva posto sada je otprilike 25 posto.

Ostvare li se mnogi od rizika, stopa rasta globalnog gospodarstva pala bi na jedan posto, uz gotovo stagnirajući dohodak po glavi stanovnika u 2023. Vjerojatnost takvog nepovoljnog ishoda, ili još i goreg, prema MMF-ovim izračunima iznosi 10 do 15 posto.

Geopolitičko preslagivanje

„Usporavanje gospodarstva najizraženije je u eurozoni gdje će energetska kriza izazvana ratom i dalje uzimati veliki danak, pa će se rast smanjiti na 0,5 posto u 2023.”, izjavio je Gourinchas u osvrtu na sniženu prognozu za zonu primjene zajedničke valute za 0,7 postotnih bodova.

Europu će energetska kriza posebno teško pogoditi, naglašava ekonomist i upozorava da šok neće biti prolazan.

Geopolitičko preslagivanje opskrbe energijom nakon rata bit će ekstenzivno i trajno, poručuje.

Ovogodišnja zima bit će izazovna, ali ona u 2023. vjerojatno će biti još i gora, smatra Gourinchas, dodavši da će “cjenovni signali” biti ključni za obuzdavanje potražnje za energijom i poticanje ponude.

Kontrola cijena, neciljane subvencije i zabrane izvoza skupo stoje države i dovode do prekomjerne potražnje, nedovoljne ponude, loše raspodjele i racioniranja i rijetko daju dobre rezultate, upozorava ekonomist MMF-a.

Među rizicima za gospodarstvo Gourinchas ističe eskalaciju rata u Ukrajini koja bi još više pogoršala energetsku krizu.

Siromašni na udaru

„Gotovo u svim zemljama, sve veći rast cijena, osobito hrane i energije, izaziva ozbiljne teškoće kućanstvima, posebno siromašnima”, upozorio je glavni ekonomist MMF-a.

Unatoč posustajanju gospodarske aktivnosti, inflacijski pritisci rašireniji su i tvrdokorniji nego što se očekivalo.

U MMF-u sada očekuju da će globalna inflacija ove godine dostići vrhunac od 9,5 posto, nakon čega bi se do 2024. godine trebala više nego prepoloviti, na 4,1 posto.

Osim hrane i energije, rast cijena zahvaća i mnoge druge kategorije proizvoda, naglašava ekonomist MMF-a, poručujući vladama da bi fiskalnom politikom trebale štititi najranjivije skupine građana, kroz ciljane i vremenski ograničene transfere.

Rizik neprimjerene monetarne, fiskalne ili financijske politike naglo je ojačao u uvjetima visoke neizvjesnosti i sve izraženije ranjivosti, naglašava.

Među rizicima izdvaja i moguće pogoršanje financijskih uvjeta širom svijeta i daljnje jačanje dolara u slučaju “erupcije” previranja na financijskim tržištima.

To bi još više pojačalo inflatorne pritiske i financijsku ranjivost u ostatku svijeta, a posebno u gospodarstvima u nastajanju i onima u razvoju, objašnjava.