Interdisciplinarni tim znanstvenika i liječnika sekvencirao je šezdesetak uzoraka virusa SARS-CoV-2 prikupljenih u Zagrebu i na sjeveru Hrvatske, a preliminarni rezultati nisu potvrdili pronalazak brzomutirajućeg soja iz Engleske, priopćeno je u utorak.

Uzorci virusa prikupljeni su u Zagrebu te u Varaždinu i Čakovcu, a izolirani su tijekom početka drugog vala pandemije koronavirusa, u razdoblju od kolovoza do studenoga, a posredstvom HZJZ-a pribavljeni su uzorci sa sjevera Hrvatske prikupljeni početkom prosinca, kada je na tom području uočeno brzo širenje virusa i znatno povećanje broja oboljelih.

Kako se ističe u priopćenju, riječ je o prvim rezultatima istraživanja u sklopu projekta “Varijabilnost sojeva koronavirusa SARS-CoV-2 i genetička podloga domaćina kao biomarkeri za otkrivanje čimbenika rizika tijekom pandemije COVID-19”, koji je s 1,5 milijuna kuna financirala Hrvatska zaklada za znanost (HrZZ) u sklopu natječaja IP-CORONA-2020-04.

Projekt vodi prof. dr. sc. Kristian Vlahoviček s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) Sveučilišta u Zagrebu, a cilj je ustanoviti povezanost genetičke podloge virusa i domaćina s razvojem težih oblika bolesti COVID-19. Zbog velike javnozdravstvene važnosti praćenja virusnih mutacija, resursi projekta mobilizirani su kako bi se u što kraćem vremenu provjerilo postoje li u Hrvatskoj sojevi virusa koji su povezani s bržim širenjem i većom zaraznošću.

Prva faza projekta trajat će do kraja 2021. godine, a za potrebe njezine realizacije istraživački tim prikupio je već više od 120 uparenih uzoraka virusa i krvi pacijenata, a do sada su završeni rezultati analize virusnih genoma izoliranih iz oko šezdeset pacijenata.

Uzorke su prikupljali dr. sc. Ana Livun iz KB Dubrava te dr. sc. Ivan Christian Kurolt i dr. sc. Lidija Cvetko Krajinović iz Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević. Doc. dr. sc. Vjekoslav Tomaić iz Laboratorija za molekularnu virologiju s Instituta Ruđer Bošković (IRB) sintetizirao je komplementarnu virusnu DNA, dr. sc. Robert Belužić iz Laboratorija za naprednu genomiku s IRB-a umnožio je uz pomoć PCR metode cjelokupne genome virusa u formi kraćih preklapajućih fragmenata, a sekvenciranje je radila dr. sc. Marina Korolija iz Centra za forenzička ispitivanja, istraživanja i vještačenja “Ivan Vučetić”.

Sklapanje i analizu virusnih genoma te odrađivanje prisutnih mutacija proveli su pod vodstvom prof. Vlahovičeka članovi Grupe za bioinformatiku sa zagrebačkog PMF-a doktorandice Dunja Glavaš i Paula Štancl, te dr. sc. Maja Kuzman, dr. sc. Lucija Markulin i dr. sc. Rosa Karlić.

Nema “engleskog” soja, ali su pronađene mutacije koje odgovaraju “škotskoj” varijanti

”Dobra je vijest da u svih šezdesetak analiziranih uzoraka nismo pronašli niti jedan koji bi odgovarao brzoširećem soju pronađenom u Engleskoj u studenome 2020. To, naravno, ne znači da ovaj soj nije prisutan u Hrvatskoj, ali je u ovome trenutku vjerojatnost da je dominantan razmjerno mala”, rekao je tim povodom Vlahoviček.

No, u oko 30 posto uzoraka, dodao je, pronađene su mutacije koje odgovaraju varijanti virusa pronađenoj u Škotskoj tijekom kolovoza i za koju je također uočeno da se širi brže od virusa pronađenog u ranoj fazi izbijanja epidemije.

Ta je mutacija uočena u deset posto uzoraka s početka drugog vala i u 30 posto uzoraka iz studenog i prosinca.

“Zastupljenija je u pacijentima sa sjevera naspram zagrebačkih. Za ovu mutaciju nisu utvrđene poveznice s razvojem težih simptoma, već isključivo bržem širenju virusne infekcije”, napominje Vlahoviček.

Vlahoviček ističe da je ovaj projekt primjer kako je grupa izuzetno motiviranih znanstvenika i liječnika u stanju vrlo brzo odgovoriti na najzahtjevnije zadatke. “Mnogi suradnici proveli su božićne i novogodišnje praznike u laboratorijima pripremajući uzorke i sekvencirajući virusne sojeve. Ovi rezultati su preliminarni, i nastavit ćemo s njihovom analizom, a usporedno prikupljamo i nove uzorke kroz koje ćemo osim primarnog cilja projekta, pratiti i dinamiku mutacija virusa na području Hrvatske”, zaključuje prof. Vlahoviček.