Proiranski Hezbolah doživio je udarac na libanonskim parlamentarnim izborima s preliminarnim rezultatima koji pokazuju pad potpore nekim od njegovih najstarijih saveznika, dok je prosaudijska stranka Libanonske snage objavila značajne dobitke.

Prebrojavanje glasova je još u tijeku pa se konačni rezultati prvih izbora nakon razornog gospodarskog sloma u Libanonu i velike eksplozije u bejrutskoj luci 2020. tek trebaju objaviti.

Šijitski Hezbolah, koji ima i brojnu paravojnu formaciju, i njegovi saveznici imali su 71 od 128 zastupnika u libanonskom parlamentu nakon izbora 2018.

Za sada je nejasno hoće li Hezbolah i saveznici zadržati većinu u parlamentu, navodi Reuters.

Preliminarni rezultati upućuju na fragmentiraniji parlament oštro polariziran između saveznika i protivnika Hezbollah, a očekuje se oštra borba oko raspodjele najviših funkcija.

“Ako su dogovori iz prošlosti mrtvi, kakvu politiku imamo osim više sektaških napetosti i reprize nekih sukoba koje smo vidjeli?” rekao je Mohanad Hage Ali iz bliskoistočnog centra think thanka Carnegie.

Dok su rezultati izbora iz 2018. povukli Libanon dublje u orbitu šijitskog Irana, ovaj bi rezultat mogao otvoriti vrata sunitskoj Saudijskoj Arabiji da ostvari veći utjecaj u zemlji, dodao je.

Jedno od najvećih iznenađenja izbora je poraz druzijskog političara Talala Arslana koji je saveznik Hezbolaha, objavili su dužnosnik Hezbolaha i voditelj kampanje njegova protivnika.

Riječ je o predstavniku jedne od najstarijih libanonskih političkih dinastija koji je prvi puta izabran u parlament 1992., a sada je izgubio od Marka Daoua koji je nastupio s reformističkom agendom.

Još najmanje pet nezavisnih kandidata koji se zalažu za reformu političkog sustava, prema preliminarnim rezultatima, ući će u libanonski parlament.

Politički život Libanona uglavnom se odvija po etnokonfesionalnim linijama. Po libanonskom ustavu predsjednik mora biti maronitski kršćanin, predsjednik vlade sunitski musliman, a predsjednik parlamenta šijit.