Na tragu aktualnih javnih rasprava o problematici rada nedjeljom, prekovremenog rada i sve težeg balansiranja između posla i privatnog života, osobito u pojedinim sektorima poput trgovine i ugostiteljstva te nastavno na istraživanje prošle godine, kada se preko 90 posto ispitanika izjasnilo za uvođenje neradne nedjelje, agencija za mjerenje učinaka komunikacije i istraživanja MediaNet ponovo je provela istraživanje na sličnu temu. Naglasak je ovaj put bio na prekovremenom radu i radu u slobodno vrijeme, ravnoteži privatnog i poslovnog života te percepciji nedjelje kao dana za odmor.

Prenosimo rezultate istraživanja:

“Oba istraživanja, prošlogodišnje i ovogodišnje, su provedena u suradnji sa zastupnicom u Europskom Parlamentu, Marijanom Petir. S obzirom na to da se Hrvatska nalazi na samom vrhu ljestvice zemalja po radu nedjeljom, Petir je odlučila u Republici Hrvatskoj potaknuti javnu raspravu o tom problemu.

Ovogodišnje istraživanje je provedeno u travnju na reprezentativnom uzorku (N=614) odraslih zaposlenih stanovnika RH u dobi od 18 do 65 godina metodom telefonske ankete.
Gotovo polovina ispitanika (46 posto) tvrdi da rade prekovremeno. Najveći broj ispitanika kao razlog prekovremenom radu navodi veliki obim posla i manjak radnika koji bi posao obavili, prirodu posla koji se mora dovršiti i neodgodive rokove u kojima se posao mora obaviti. U jadranskoj je regiji udio zaposlenih koji tvrde da svakodnevno i/ili povremeno rade prekovremeno veći u odnosu na kontinentalnu regiju i Zagreb.

Radnici se, čini se, ipak uspijevaju organizirati tako da barem tijekom godišnjih odmora ne moraju misliti na posao – tek 10 posto njih tvrdi da rade tijekom svojih slobodnih dana ili tijekom plaćenog godišnjeg odmora.

Na pitanje kako usklađuju radne sa obiteljskim obavezama – unutar najuže obitelji / domaćinstva ili uz nečiju pomoć, 91 posto ispitanika odgovara da radne i obiteljske obaveze usklađuju uglavnom unutar najuže obitelji, a vrlo mali broj ispitanika, manje od 2 posto, koristi pomoć izvan obiteljskog kruga, poput plaćenih domaćica i dadilja.

61 posto ispitanika uglavnom uspijeva uskladiti radne i obiteljske obaveze sa aktivnostima slobodnog vremena, a oni koji to ne uspijevaju tvrde da svo slodobno vrijeme koje im ostane nakon posla posvećuju isključivo obitelji i nemaju vremena za hobije.

Onih kojima nije potrebna pomoć izvan uže obitelji i koji uglavnom uspijevaju uskladiti posao i obiteljske obaveze sa dodatnim slobodnim aktivnostima ponovo je nešto više u jadranskoj regiji nego u kontinentalnoj, a prema dobnim skupinama, očekivano, najteže balansiraju privatni i poslovni život ljudi između 36 i 55 godina starosti, budući da u tim dobnim skupinama ima više obitelji s maloljetnom djecom.

Na pitanje smatraju li da su, nakon javnih rasprava o tome, ljudi u njihovom okruženju postali senzibiliziraniji doživljavati nedjelju kao dan koji bi trebao biti posvećen obitelji i odmoru, 76 posto ispitanika odgovara potvrdno. Neki smatraju da to treba biti baš nedjelja iz tradicijskih razloga, a neki da je naprosto potreban barem jedan dan u tjednu za odmor i druženje s obitelji. Oni koji se ne slažu s tom tvrdnjom, njih 24 posto od ukupnog broja ispitanih, kao razloge navode komociju zbog koje ljudi obavljaju kupnju nedjeljom jer ne stignu tijekom radnog tjedna, sve veći materijalizam ljudi koji trče za zaradom, želju za zadovoljavanjem poslodavca, trendovima novog vremena ili pak naglašavaju važnost slobodne volje zbog koje bi ljudima trebalo omogućiti da rade kada žele, ako im je to adekvatno plaćeno“, piše u priopćenju MediaNeta.