Prošlotjedni nenajavljeni “upad” predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović u ured ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine zbog slučaja braće Markić, koji su pred Ministarstvo u Vukovarskoj zbog problema s dodjelom poljoprivrednog zemljišta najprije doveli krave, a potom otpočeli štrajk glađu, izazvao je u političkim krugovima brojne negativne reakcije, kako među predsjednici inače nesklonim opcijama, tako i među onima u HDZ-u koji su je donedavno podržavali.

“Predsjednica ima jedan krug članova koji je bezrezervno podržavaju poput, primjerice, Mladeži HDZ-a, međutim, može se reći da je dio ozbiljnijih članova stranke, među kojima ima i saborskih zastupnika, sablažnjen njezinim ponašanjem”, rekao je za Nacional izvor iz središta HDZ-a. Slično stajalište ponovili su i neki manje eksponirani članovi stranke.

Da stvar bude još delikatnija, slučaj braće Markić koincidirao je sa slučajem uhićenja braće Mamić, i to kojih tjedan dana nakon što se Zdravko Mamić pojavio kao visoki uzvanik na primanju kod predsjednice Republike povodom Dana državnosti, 25. lipnja.

Izvor blizak samoj predsjednici Republike i sam je ocijenio da bi predsjednica trebala biti puno opreznija oko toga s kim se sve druži, ali je to naprosto pripisao njezinu neiskustvu na toj poziciji te prethodnom dugom izbivanju iz Hrvatske. Isti izvor bio je vrlo oprezan i kod davanja ocjene njezine intervencije u slučaju braće Markić:

“Ne smatram taj predsjedničin potez ozbiljnom greškom. Osobno ne bih tako postupio, ali to ne znači da taj njezin čin neće dati efekta. Signali koje šalje predsjednica mogu biti pozitivni, a u ovom slučaju pokazalo se da su se neki procesi ubrzali, odnosno, da DORH radi na tom slučaju. No kad bi predsjednica takve intervencije poduzimala češće, onda bi to bila greška jer predsjednica ne može biti dežurni policajac.”

Predsjedničina povjerenica za zviždače Vesna Balenović pojavila se prošlog tjedna na deložaciji obitelji Cvjetković, što je protumačeno kao neprimjereno jer je o tom slučaju zadnju riječ dao Ustavni sud

Je li DORH ubrzao svoj rad zbog intervencije predsjednice Republike, može se samo nagađati, no činjenica je da je slučaj prvi na ispitivanje DORH-u uputio sam ministar Tihomir Jakovina. On je novinarima objašnjavao da obitelj Markić koristi 708 državnih hektara zemljišta te da su samo na natječaju zbog kojeg prosvjeduju, dobili 271 hektar, a da je sporno tek 37 hektara koje su izgubili.

“Šest OPG-ova Markić, četiri na istoj adresi, sa samo pet zaposlenih, unazad deset godina dobilo je 11,2 milijuna kuna poticaja, a samo u posljednje tri godine gotovo 3,3 milijuna kuna”, rekao je Jakovina koji je predsjedničin posjet svom uredu opisao kao “politički pritisak da se intervenira i krši zakon”.

Iako je došla nenajavljeno, Jakovina je predsjednicu primio i s njom razgovarao 50 minuta. No u jednom trenutku ustao je od stola i više se nije vratio. Pravdao je to svojim ministarskim obvezama i odlaskom kod premijera. Da stvar bude gora, predsjednica je bila uvjerena da će se Jakovina vratiti, a kad je shvatila da neće, bijesno je napustila Ministarstvo u društvu svojih savjetnika za poljoprivredu i unutarnju politiku, Mladena Pavića i Mate Radeljića, te glasnogovornika Luke Đurića.

Izvor blizak Ministarstvu poljoprivrede rekao je, međutim, za Nacional da Tihomir Jakovina nije išao ni na kakav sastanak s premijerom, već se doslovce zatvorio u neku prostoriju i čekao da predsjednica ode. Neovisno o tome je li to točno, odnosno, je li Jakovina uistinu otišao na sastanak kod premijera ili se zaključao u neku sobu i čekao da predsjednica ode, riječ je o situaciji bez presedana u povijesti novije hrvatske politike.

S obzirom na to da u postupanju najviših državnih dužnosnika postoje strogo određena pravila i protokol, pogotovo kad je riječ o instituciji predsjednika Republike, takvim činom se, blago rečeno, predsjednica dovela u vrlo nezgodan položaj.

‘Upad Jakovini nije ozbiljna greška, iako osobno ne bih tako postupio. No kad bi predsjednica takve intervencije poduzimala češće, to bi bila greška jer predsjednica ne može biti dežurni policajac.

Predsjednica nema zakonskih ovlasti nad funkcioniranjem bilo kojeg ministarstva te se time zapravo samo nepotrebno izložila riziku da bude prozivana za vršenje političkog pritiska. U vrijeme velikih seljačkih prosvjeda 2010., za mandata premijerke Jadranke Kosor, bivši predsjednik Ivo Josipović pozvao je prosvjednike u svoj ured na razgovor, a samo nekoliko dana prije toga primio je i predstavnike radnika i štrajkaša Željezare Split.

Na to su bivša premijerka, tadašnji ministar Petar Čobanković, ali i tadašnji potpredsjednik HDZ-a Andrija Hebrang, vrlo burno reagirali optuživši predsjednika da izlazi izvan svojih ustavnih ovlasti. Hebrang je čak rekao da Josipović radi protiv Vlade te je istaknuo da čak i bivši predsjednik Stjepan Mesić nije intervenirao u sličnim prilikama, kad su pojedine društvene skupine izašle na ulicu s formiranim zahtjevima prema Vladi.

Oni koji danas kritiziraju predsjednicu zbog posjeta Ministarstvu, ističu da bi ipak bilo puno primjerenije da je ona prosvjednike primila na Pantovčaku i saslušala njihove probleme, nego što se ovako izravno pokušala nametnuti kao nekakav direktni posrednik između seljaka i ministra. Drugi slučaj zbog kojeg je predsjednica bila izložena neizravnoj kritici povezan je s prosvjedima Živog zida zbog deložacije obitelji Cvjetković prošlog petka, kada se na adresi te obitelji pojavila i povjerenica predsjednice za zviždače Vesna Balenović. Ona je tijekom prosvjeda dodatnu medijsku pažnju izazvala preskakanjem barikada koje je postavila policija, a za Nacional je potvrdila da je na prosvjed došla jer ju je prethodne večeri, pola sata prije ponoći, nazvao predsjedničin savjetnik za unutarnju politiku Mate Radeljić i rekao da bi predsjednici bilo drago kada bi Balenović u njezino ime otišla na deložaciju i dala podršku obitelji Cvjetković, o čijem problemu je predsjednica pisala i Vladi i Ustavnom sudu. U političkim krugovima takav potez smatraju još gorim od odlaska predsjednice u Ministarstvo poljoprivrede.

“S obzirom na to da je u slučaju obitelji Cvjetković konačnu odluku donio Ustavni sud, slanjem svoje povjerenice na prosvjed koji se suprotstavlja odluci Ustavnog suda, poslana je jako loša poruka jer se to može protumačiti kao da sama predsjednica, preko svoje povjerenice, ustaje protiv odluke Ustavnog suda koja je konačna, a to bi onda značilo da se predsjednica miješa i u domenu sudske vlasti”, objasnio je Nacionalov izvor.

Pitanje ustavnih ovlasti predsjednice Republike nametnulo se kada je ona u veljači, u službenom priopćenju, pozvala premijera Zorana Milanovića na ostavku zato što je od nje zatražio da pripremi konkretne prijedloge, način provedbe i procjenu financijskih učinaka prijedloga koje namjerava iznijeti na zajedničkoj sjednici Vlade.

“Nakon temeljitih analiza i obavljenih konzultacija s gospodarskim stručnjacima, predsjednica je došla do zaključka da je najkonkretniji prijedlog za izlazak RH iz krize – ostavka predsjednika Vlade RH“, poručila je predsjednica premijeru. Ustavni stručnjak Branko Smerdel nedavno je to, u intervjuu Jutarnjem listu, ovako komentirao:

“Kada predsjednica Republike od premijera javno zatraži ostavku, takvo ponašanje ne može se smatrati sukladnim Ustavu. Predsjednica bi morala znati da ona više nije obični građanin, koji u svakom trenutku može zahtijevati bilo čiju demisiju. Premijer odgovara Hrvatskom saboru, a ne predsjednici Republike. Takvim zahtjevima samo se muti vodu.”

Kritike na svoj račun predsjednica je odnedavno počela dobivati i od bivšeg predsjednika Ive Josipovića koji ju je sve donedavno štedio, odnosno, izbjegavao je javno na njezin račun izgovoriti bilo kakav ozbiljniji komentar, opravdavajući to time što je on naprosto izgubio izbore i ne bi bilo u redu da sada samo kritizira. Međutim, Josipović je u nedavnom intervjuu Nacionalu prvi put ozbiljno napao Kolindu Grabar-Kitarović.

“U kampanji je gotovo s gnušanjem govorila o regiji, optužujući me da zemlju vraćam na Balkan. Drago mi je što je, za razliku od svoje bivše stranke, razumjela da u regiji imamo strateške interese, sigurnosne, gospodarske i interes da u suradnji sa susjedima riješimo mnoge ljudske probleme, posebice sudbine nestalih. Mislim da se dobro postavila prema susjedima, da je dobar dio svog vremena utrošila upravo na regiju i da umjerenom politikom Hrvatsku pozicionira kao faktor mira i stabilnosti. To mogu ustvrditi bez obzira na neke nespretne izjave s početka mandata.”

Potom je predsjednica u intervjuu Slobodnoj Dalmaciji odgovorila:

“Da, u mandatu Ive Josipovića išlo se i pjevati i plesati u Beograd i napadno se isticala privrženost ne toliko cijeloj regiji, koliko Beogradu kao metafori jugonostalgije, a pritom nismo riješili ni jedno otvoreno pitanje.”

Josipović je potom javno prozvao predsjednicu da nema ni vanjsku politiku ni stav.

Bilo je to samo dva dana nakon što je tportal objavio da je novinarima koji prate rad Ureda predsjednice, sugerirano da predsjednici tijekom posjeta makedonskog predsjednika Gjorga Ivanova ne postavljaju pitanje o Grčkoj, odnosno, o netom održanom referendumu. Kad je novinarka iz Makedonije ipak postavila i to pitanje, predsjednica Grabar-Kitarović odgovorila je da rezultat referenduma ne želi komentirati, uz obrazloženje da to još uvijek nije službeni rezultat. Nedugo potom poslala je o tom pitanju priopćenje.

Jedna od kritika koja se sve češće može čuti na račun predsjednice upravo jest da ona svoje stavove uglavnom iznosi putem priopćenja te da je novinari rijetko kad mogu ‘uloviti’ za neke izjave u kojima bi direktno odgovarala na pitanja i iznosila svoja stajališta o aktualnim problemima. Upravo je bivši predsjednik Josipović u Nacionalu istaknuo i tu razliku između njega i predsjednice, u načinu na koji ih tretiraju mediji; od njega su očekivali da na dnevnoj bazi iznosi svoje sudove i komentira pojedine političke događaje, dok je predsjednica toga, očito, pošteđena.

Tako se od predsjednice, primjerice, uopće ne može čuti komentar uhićenja Zdravka i Zorana Mamića, što je posebno zanimljivo u kontekstu njihova ne posve razjašnjenog odnosa. Naime, tjednik 24express objavio je da je Zdravko Mamić predsjednici u svojoj vili organizirao čak i rođendansku feštu, a Nacional je u prošlom broju pisao o Mamićevim čestim susretima s predsjedničinom suradnicom Jadrankom Jureško Kero. S obzirom na to da se ispostavilo da je Zdravko Mamić već neko vrijeme bio pod tajnim policijskim mjerama praćenja i prisluškivanja, postavlja se pitanje je li zbog svojih čestih kontakata s njime, pod te mjere ‘upala’ i Jadranka Jureško Kero ili čak i sama predsjednica te je li, ako je to istina, predsjednica na to trebala biti upozorena.

Neki su upravo u tom kontekstu skloni promatrati nedavnu izjavu Kolinde Grabar-Kitarović u intervjuu za stranu TV postaju Euronews, kada je, između ostalog, poručila da bi željela vidjeti kontrolu sektora obavještajnih službi u suglasnosti sa zakonom. Kad predsjednica države putem jednog stranog medija poručuje da bi u svojoj državi željela vidjeti bolju kontrolu sektora obavještajnih službi, za čije djelovanje i ona sama ima ovlasti, riječ je o vrlo ozbiljnim porukama. Može se diskutirati jedino o tome je li predsjednica takvo što trebala izjaviti na jednoj stranoj televiziji, ali značenje i težina te izjave su vrlo jasni.

Zdravko Mamić svega desetak dana prije uhićenja bio je među visokim uzvanicima na proslavi Dana državnosti na Pantovčaku, ali njegov slučaj, kao i svoje odnose s njim, predsjednica ne želi komentirati.

Da bi trebala biti puno opreznija kad javno govori o obavještajnim službama, Kolindu Grabar-Kitarović upozorio je u završnici predizborne kampanje bivši predsjednik Ivo Josipović. Naime, ona je tada izjavila da naša obavještajna služba nema ugleda u svijetu pa ju je zato Josipović napao rekavši da je ‘katastrofa da netko tko želi biti predsjednica Republike Hrvatske, na neimenovanim adresama opanjkava naše službe’ te da je ‘svojom izjavom izložila zemlju sigurnosnom riziku’. Kad je Kolinda Grabar-Kitarović odbila odgovoriti na pitanje s kim je to točno u inozemstvu razgovarala o stanju u hrvatskim obavještajnim službama, Josipović ju je pitao:

“Pa čekajte, radite li vi za hrvatsku državu ili radite za te druge službe koje štitite?”

O tome koje je značenje njezine posljednje izjave o radu hrvatskih obavještajnih službi, odnosno, potrebi veće kontrole nad njima, Nacional je uputio pitanje u Ured predsjednice, ali do zaključenja broja nismo dobili odgovor. Predsjednica je ponedjeljak provela u Kninu, gdje je lijepila pločice na gradilištu crkve Gospe Velikog Hrvatskog Krsnog Zavjeta.

Riječ je o još jednom u nizu predsjedničinih populističkih poteza. Unatoč tome, prema posljednjim istraživanjima popularnost predsjednice iznosi svega 28 posto. Usporedbe radi, u prvih nekoliko mjeseci njegova mandata na Pantovčaku, popularnost bivšeg predsjednika Ive Josipovića bila je oko 82 posto te su mediji pisali da je postao najpopularniji hrvatski političar u posljednjih 20 godina, od kojeg je popularniji bio samo Franjo Tuđman.