Fleksitarijanstvo je moderan termin koji se relativno nedavno pojavio u javnosti, ali i u znanstvenoj literaturi. U Oxfordski rječnik engleskog jezika fleksitarijanac je ušao 2014. godine, a radi se o kovanici dviju riječi “fleksibilan” i “vegetarijanac” odnoseći se na osobu koja se pridržava vegetarijanske dijete, ali povremeno konzumira meso i ribu.

Većinu potrošača mogli bismo svrstati u tri skupine: osobe koje jedu meso, osobe koje ne jedu meso te osobe koje smanjuju meso u prehrani. Fleksitarijance možemo svrstati u treću skupinu osoba koje imaju nekoliko vegetarijanskih dana u tjednu, za razliku od osoba koje konzumiraju meso svaki dan i koje svrstavamo u prvu skupinu. Ova definicija u skladu je sa definicijom semi-vegetarijanstva, te se ova dva pojma u znanstvenoj literaturi često isprepliću. Pa se tako u jednom istraživanju semi-vegetarijanstvo definiralo kao prehrana u kojoj se najmanje tri dana u tjednu meso ne jede.

Čini se kako fleksitarijanci prepoznaju činjenicu kako je meso važan izvor proteina, masti i mikronutrijenata poput željeza i cinka, ali i uzimaju u obzir i etičku stranu hrane odnosno stalo im je do zaštite okoliša kao i životinja. Također, fleksitarijanstvo uzima u obzir dokaze kako dugoročna konzumacija obilja crvenog mesa i procesiranog mesa u prehrani podiže rizik od mortaliteta, kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa 2 i određenih vrsta karcinoma kao što je karcinom debelog crijeva. Međunarodna agencija za istraživanje raka crveno meso klasificira kao vjerojatno karcinogeno, dok je procesirano meso klasificirano kao karcinogeno.

Zdravstvene prednosti fleksitarijanstva

Prema nekim istraživanjima, fleksitarijanci teže 15 % manje od svejeda, imaju nižu stopu bolesti srca, dijabetesa i karcinoma, te prosječno žive 3,5 godina duže. Kao i vegetarijanci, i fleksitarijanci moraju znati puno o prehrani, kombiniranju namirnica i planiranju dnevnih obroka. Također, trebaju u svoj jelovnik uvesti brojne „nove“ namirnice poput mahunarki, tofua, seitana, orašastih plodova, sjemenki, klica te cjelovitih žitarica kako bi njihova prehrana bila što raznovrsnija i uravnoteženija.

Mirja Zupčić, mag.nutr. / Vitaminoteka

Fleksitarijanska prehrana može spasiti svijet

Članak objavljen 2018. godine u časopisu Lancet pokazao je kako je fleksitarijanstvo najbolji model prehrane za budućnost. Naime, međunarodna znanstvena skupina pod nazivom EAT koju čini 37 znanstvenika tijekom tri godine radila je proračune i analize prehrambenih obrazaca u potrazi za obrascem koji bi predstavljao rješenje za probleme povezane s opskrbom hrane i prehranom u cijelom svijetu. Skupina je istraživala na koji način osigurati dovoljno hrane za svijet 2050. godine te je tražila obrazac prehrane koji ostavlja najmanji ugljični otisak, ali istovremeno je tražila i obrazac prehrane koji smanjuje učestalost bolesti povezanih s prehranom i snižava rizik od preuranjene smrti. EAT grupa utvrdila je kako prehrambeni obrazac zvan “fleksitarni” podržava održivost u proizvodnji hrane, smanjuje emisije stakleničkih plinova, poboljšava zdravlje i snižava rizik od prijevremene smrti. U ovom obrascu većina hrane trebala bi biti biljnog porijekla, ali za one koji to žele, namirnice životinjskog porijekla su također dozvoljene u određenom opsegu. Istraživači EAT-a pokazuju da bi se fleksibilnom prehranom mogao sniziti rizik od prijevremene smrti kao i ugljični otisak.

U fleksitarnoj prehrani kriteriji za glavne izvore proteina na temelju tjedne doze su sljedeći: 100 g crvenog mesa, 200 g peradi, 200 g ribe, 350 g orašastih plodova, 90 g jaja i 525 g graha/ mahunarki.

Ankete pokazuju kako su fleksitarijanci uglavnom – žene

Čini se kako većinu sljedbenika fleksitarijanske prehrane čine žene. S obzirom na zdravstvene i druge koristi ovog načina prehrane i činjenice da se mesa ne treba u potpunosti odreći, važno je proširiti glas o fleksitarijanstvu kako bi više muškaraca, ali ne samo njih, prigrlilo ovaj kvalitetan model prehrane./PROMO