Naša prehrambena ponašanja i sklonosti koje smo stekli u 2020. godini reflektirat će se na nadolazeću godinu, koju svi promatramo kao spasonosan izlaz iz “novog nenormalnog”, donose vitamini.hr

U prvoj polovici 2020. godine strahovito se pojačao interes za hranom i dodacima odgovornima za jačanje imuniteta.

Ljudi su posebice tražili vitamin D, jer je on snažan zaštitnik imuniteta, posebice kad je riječ o zaštiti od virusnih respiratornih infekcija. Globalna populacija naučila je puno o važnosti vitamina D za imunosni sustav, o manjkavosti prehrambenih izvora, obogaćenoj hrani, ulozi sunčevog zračenja i primjeni dodataka prehrani s vitaminom D.

Potražnja za cinkom

Povećala se i potražnja za cinkom, toliko da je povremeno vladala i nestašica cinka u ljekarnama. Tražio se, nadalje, vitamin C, i drugi imunomodulatori poput beta-glukana, echinaceje, ulja crnog kima, kurkumina i probiotika. Budući da se simptomi COVID-19 mogu ispoljiti i u probavnom sustavu, u žarište interesa došli su probiotici i fermentirana hrana, a prisjetili smo se i da je najveći dio stanica imunosnog sustava smješten u crijevima.

Sav taj interes i potražnja u početku pandemije temeljio se isključio na znanjima uzetim iz drugih vrsta infekcija, no kako su mjeseci prolazili pojavile su se znanstvene studije, koje su promatrale povezanost pojedinih vrsta nutritivne terapije s ublažavanjem tegoba nastalih uslijed infekcije virusom SARS-CoV2.

Obavezno jačanje imuniteta

I u godini koja dolazi naglasak je na hrani i dodacima prehrani koji jačaju imunitet. Zasigurno će se tražiti prehrambeni proizvodi i pića obogaćena sastojcima za jačanje obrambenih sposobnosti organizma, a mnogi će se više okretati sezonskim nutritivno vrijednim namirnicama poput citrusa, nara, kiselog kupusa, raznovrsnog sezonskog povrća kao i jaja, ribe, mesa, fermentiranih mliječnih proizvoda te biljnih izvora proteina, kao glavnih sastojaka očuvanja imuniteta.

Dobro, staro kuhanje

Prvo zatvaranje u pandemiji sredinom ožujka dovelo je do značajnog porasta kuhanja kod kuće. Ljudi su više kuhali, koristili su svježe namirnice, jeli su u prosjeku zdravije i, suprotno očekivanjima, nisu nakupljali suvišne kilograme. Mnogi su upravo u pandemiji postali discipliraniji te su usvojili važne zdrave navike, poput pravilne prehrane i tjelovježbe. Jele su se raznovrsne mahunarke, žitarice, sjemenke, orašasti plodovi te razna variva pripremljena na maslinovom ulju.

Hrana biljnog podrijetla

Trend prehrane temeljene na biljnim izvorima, takozvani “plant based”, zaista postaje globalno tražena i sve više ljudo okreće se takvom načinu prehrane. Kod nas je to prvenstveno mediteranska kuhinja, bazirana na biljnim izvorima, a kako stvari stoje, upravo taj model prehrane postat će važan za naše zdravlje i za zdravi okoliš.

Povremeno vegetarijanstvo ili “fleksitarijanstvo” dobiva sve više sljedbenika diljem svijeta, a vodeći znanstvenici svijeta uvjereni su da temelj prehrane budućnosti moraju biti biljni izvori. Štoviše, slavni Sir David Attenborough u Netflixovom dokumentarcu “A life on Our Planet” poziva na prelazak na biljni model prehrane, jer smatra da naš planet ne može dugoročno izdržati milijarde mesojeda.

Hrana iz dostave

U protekle četiri godine u Velikoj Britaniji je strahovito porastao trend veganske prehrane iz dostave i to čak 388 posto. Tijekom pandemije i kod nas je dostava hrane doživjela veliki rast. Pretpostavlja se da je dostava hrane iz restorana apsolutni trend, koji će se nastaviti i 2021. godine, nadajmo se s naglaskom na kvalitetu, a ne kvantitetu.

Zaživjela je, ujedno, i dostava domaćih poljoprivrednih proizvoda. Ljudi su posegnuli za modelom “najma” poljoprivrednog zemljišta, kojim se pretplaćuju na voće i povrće s unajmljenog komadića zemlje. Zatvarenje restorana dovelo je do još jednog novog trenda: prenamjena restorana u delikatesne trgovine koje prodaju polugotovu hranu, razne domaće proizvode i sve što vam treba da kod kuće pripremite raskošan obrok. Interes je porastao i za kvartovskim dućanima sa zdravom i domaćom hranom.

Nestašica kvasca

Zbog proljetne nestašice kvasca i mlađe generacije prigrlile su umijeće pripreme kruha od kiselog tijesta. U kratkom vremenskom razdoblju ta je tema postala jako viralna. Za pripremu kruha od kiselog tijesta (engl. sourdough) koristi se “starter”. Starterom ili točnije starter kulturom naziva se smjesa brašna i vode, u kojoj se nalaze prirodno prisutni divlji kvasci iz brašna. Starter se prihranjuje šest do sedam dana, nakon čega je spreman za izradu kruha.

Fermentacija koja se odvija tijekom proizvodnje kruha od kiselog tijesta znatno je sporija i drugačija od one koja se provodi prilikom konvencionalne proizvodnje pekarskih proizvoda.

Pandemija je u ovom slučaju pomogla da se usvoje znanja što je to, zapravo, dobar kruh te se vjeruje, kako će se taj trend nastaviti i u idućoj godini.

Više fermentirane hrane

Porasla je i svijest o važnosti korisnih bakterija iz fermentirane hrane i znanje o o mogućnosti konzerviranja prehrambenih proizvoda. To bi moglo dovesti do razvoja kuhara amatera, koji će se onda baviti fermentiranjem hrane prilikom pripreme jela.

Osim uvriježenog kiselog kupusa i ukiseljenog povrća, postoji cijeli niz namirnica koje se transformiraju u sasvim drugačije teksture i arome prilikom fermentacije. Upravo takva hrane obogaćuje našu osiromašenu crijevnu mikrobiotu.

Probiotičke bakterije i prebiotička vlakna možemo očekivati u raznim namirnicama ili dodacima prehrani, budući da je crijevna mikrobiota postala žarištu interesa u brojnim područjima medicine i nutricionizma, posebno kada je riječ o utjecaju na imunitet i prevenciju respiratornih infekcija.

Pandemija uvodi značajne promjene

Uslijed ekonomske krize koju pandemija stvara i koju će zasigurno dodatno stvarati, ljudi će se najvjerojatnije okrenuti lokalnim, domaćim, takozvanim malim proizvođačima hrane. Na taj način, kriza postaje prilika za nove odnose snaga na sceni.