Srbija je u ponedjeljak u Bruxellesu otvorila pregovore u dva ključna poglavlja u pristupnim pregovorima, 23 Pravosuđe i temeljna prava i 24 Sloboda, pravda i sigurnost koja će biti zatvorena tek na kraju pregovaračkog procesa.

“Ovo je iznimno veliki i važan dan za Srbiju jer on pokazuje naš strateški put, našu privrženost reformama koje su pred nama”, rekao je srbijanski premijer Aleksandar Vučić koji je predvodio izaslanstvo svoje zemlje na konferenciji o pristupanju.

Povjerenik za pregovore o proširenju i susjedsku politiku Johannes Hahn rekao da se sada Srbija treba usredotočiti na učinkovitu provedbu reformi i da je na zemlji kandidatkinji da definira brzinu pregovoračkog procesa te da će ukupni napredak ovisiti o napretku u ključnim područjima koja se odnose na vladavinu prava i o napretku u odnosu na Kosovo.

Slovački ministar vanjskih poslova Miroslav Lajčak, čija zemlja u drugom polugodištu predsjedava EU-om rekao je da ovo predstavlja značajan korak naprijed za Srbiju, da je nastavak proširenja jedan od prioriteta slovačkog predsjedništva te da će se proces mjeriti ispunjavanjem uvjeta i kvalitetom reformi, a ne brzinom.

Prema novom pristupu u pregovorima o članstvu, EU je uveo privremena mjerila po kojima će se mjeriti napredak zemlje kandidatkinje.  U poglavlju 23 Srbija ima 50 privremenih mjerila, a u poglavlju 24 njih 41.

Ta mjerila uključuju zakonodavno usklađivanje, snažne mehanizme monitoringa, institucionalne aranžmane, stvarne rezultate u provedbi reformi i odgovarajuće administrativne kapacitete i resurse za provedbu pravne stečevine u tim poglavljima.

Za otvaranje poglavlje 23 Hrvatska neko vrijeme nije davala suglasnost tražeći jamstva da Srbija neće zloupotrebljavati svoj zakon o univerzalnoj jurisdikciji za suđenja za ratne zločine, osiguranje prava hrvatske manjine u Srbiji i punu suradnju s Haškim sudom.

U zajednička pregovoračka stajališta EU-a ušla je na hrvatski zahtjev formulacija kojom se ističe “potreba za regionalnom suradnjom i dobrosusjedskim odnosima u procesiranju ratnih zločina, uključujući i cilj da se izbjegne sukob nadležnosti”.
“Kao što se poziva u odgovarajućoj rezoluciji Europskog parlamenta iz veljače 2016, sva otvorena pitanja u tom pogledu moraju u potpunosti biti riješena. Ratni zločini moraju biti procesuirani bez  ikakve diskriminacije”, ističe EU.
Hrvatska sada, pojasnio je izvor, u tom europskom dokumentu – pregovaračkoj poziciji – ima uporište za suspenziju zakona o univerzalnoj jurisdikciji i to postaje jedna od obveza Srbije prema Europskoj uniji.

Hrvatska strana smatra da se time de facto suspendira provedba zakona o univerzalnoj nadležnosti.

Osim toga, Hrvatska drži da prihvaćanjem takvog pregovaračkog okvira Srbija treba osigurati prava žrtvama rata, uključujući i plaćanje odštete, u potpunosti sudjelovati sa susjednim državama u rješavanju problema nestalih osoba, surađivati s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Den Haagu te prihvatiti sve odluke i presude haškog tribunala i provoditi svoj postojeći pravni okvir koji se tiče prava manjina.

Na novinarsko pitanje treba li Srbija promijeniti zakon o univerzalnoj jurisdikciji, Vučić je odgovorio “da se neće miješati u unutrnje stvari Hrvatske i da ne želi stjecati političke poene žestokim odgovorima Hrvatskoj”.

“Volio bih da se puno više pažnje posvećuje našoj suradnji i našim odnosima i želio bih reći da mi već poduzimo mjere za podršku pripadnicima hrvatske nacionalne manjine u skladu s dogovorom koji smo postigli, deklaracijom koju smo potpisali s predsjednicom  Kolindom Grabar Kitarović”, rekao je Vučić.

“Ja sam danas također izrazio neslaganje sa stavom Republike Hrvatske, mi potpuno drugačije to vidimo, nemojte da vas podsjećam da Hrvatska ima vrlo sličan zakon pri čemu ima još jednu lošiju odredbu koja se tiče mogućnosti ponovnog preispitivanja određenih sudova ako Hrvatka nije time zadovoljna, što Srbija nema, da ne govorim da i neke druge zemlje poput Njemačke, Italije, Španjolske, Belgije imaju gotovo istovjetne odredbe kao i Srbija o tzv. univerzalnoj jurisdikciji”, istaknuo je srbijanski premijer.

“Zahvaljujući tom zakonu mi smo mogli procesuirati 14 zločinaca koji su sudjelovali u izvođenju jednog vrlo teškog zločina u Srebrenici. Mi se s takvom (hrvatskom) pozicijom ne možemu složiti, ali nemamo problem sve razlike rješavati u našim bilateralnim odnosima, da o tome otovreno razgovaramo”, rekao je Vučić, dodajući da je za njih u Srbiji “bolno i teško” to što su neki  osuđenih ljudi, koje je Srbija pustila, a osuđeni su za višestruka ubojstva civila, nisu na izdržavanju kazne” u Hrvatskoj.