Premijer Andrej Plenković u četvrtak je kazao da je u proteklih 10-ak mjeseci posvećen velik angažman da kriza u Agrokoru ne prouzroči negativne efekte na hrvatsko gospodarstvo, ocijenivši da se u tome uspjelo te da sad predstoji intenzivan rad koji u konačnici treba rezultirati nagodbom vjerovnika.

Vlada je u četvrtak prihvatila izvješće o primjeni Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku – Agrokor d.d. za razdoblje do 10. siječnja 2018. godine.

Plenković je istaknuo kako je u proteklih desetak mjeseci posvećen velik angažman tome da kriza u najvećoj kompaniji ne prouzroči negativne efekte na hrvatsko gospodarstvo i financijski sustav.

“Mislim da smo u tome uspjeli i ono što je najbitnije je da sada predstoji intenzivan rad, koji u konačnici treba rezultirati nagodbom i onim što je najvažnije, daljnjim generiranjem prihoda svih kompanija te zadržavanjem radnih mjesta, a sve bez angažiranja sredstava iz državnog proračuna”, proučio je Plenković.

Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić istaknula je da Izvješće odražava napore Vlade u regulatornom i zakonodavnom smislu, isto kao i izvanredne uprave, koji su pridonijeli očuvanju velikog broja radnih mjesta, normalnih uvjeta za ostvarivanje gospodarskog rasta, za odvijanje turističke sezone te za očekivano funkcioniranje javnih financija, a što je rezultiralo nedavnim povećanjem kreditnog rejtinga.

“Poslovanje u sustavu Agrokor d.d. očuvano je i stabilizirano na način koji osigurava da se ostvaruje pozitivna zarada prije poreza, kamata, i amortizacije, kako na razini sustava tako i na razini najvećeg broja operativnih kompanija”, kazala je Dalić, dodajući da je to postignuto zahvaljujući novom financiranju u lipnju prošle godine od strane financijskih vjerovnika, i naporima izvanredne uprave.

Iz tog financiranja, kako je rekla, 150 milijuna eura namijenjeno je i do sada utrošeno u najvećoj mjeri za isplatu dugova dobavljačima, koji su stvoreni prije pokretanja postupka izvanredne uprave, tj. prije 10. travnja prošle godine.

Dobavljači su tijekom samog postupka izvanredne uprave isplaćeni u prosjeku oko 50 posto, pri čemu su do sada mali dobavljači isplaćeni u cijelosti, a postupak isplate srednjih i velikih je u tijeku, kazala je Dalić.

“Dosadašnji rezultati izvanredne Uprave, a i sposobnost vjerovnika da postignu međusobni dogovor na korist očuvanja poslovanja, temelj je na kojem se ulazi u nagodbu”, istaknula je.

Nacrt nagodbe, kako je rekla, predviđa nagodbu koja se odnosi na cijeli sustav, a Dalić vjeruje da postoje dobri temelji u svim dosadašnjim rezultatima da se ona dovrši i postigne u zakonskim rokovima.

“Vjerujem da će se nagodba postići u rokovima i kada to bude, bit će to jedan jedinstveni proces restrukturiranja i po svojim osobinama i po tome da je postignut u kratkim rokovima i bez troška za porezne obveznike”, istaknula je.

Prema posljednjem izvješću izvanredne uprave, za razdoblje od 11. prosinca 2017. do 10. siječnja 2018. godine, poslovne grupe prehrana i poljoprivreda u prvih jedanaest mjeseci prošle godine nastavile s realizacijom solidnih poslovnih rezultata i ostvaruju pozitivan operativan rezultat, dok maloprodaja i veleprodaja, u kojima je nastavljeno troškovno restrukturiranje, i dalje bilježe negativnu EBITDA-u.

Maloprodaja i veleprodaja, koji uključuju rezultate Konzuma u Hrvatskoj i BiH, Tiska i Velpro-centra, u prvih jedanaest mjeseci prošle godine imali su prihod od 13,42 milijarde kuna, dok je  EBITDA (dobit prije kamata, poreza i amortizacije) bila negativna, 149 milijuna kuna.

Poslovna grupa prehrana, u kojoj je ukupno devet tvrtki, ostvarila je u jedanaest mjeseci 7,57 milijardi kuna prihoda i EBITDA od 1,04 milijarde kuna.

Poslovna grupa poljoprivreda, u kojoj su Belje, PIK Vinkovci, Vupik i Agrokor trgovina, u prvih jedanaest mjeseci ostvarila je kumulativni prihod od 2,54 milijarde kuna i operativnu dobit od 283 milijuna kuna.

Inače, početkom tjedna Trgovački sud u Zagrebu donio rješenje o utvrđenim i osporenim tražbinama vjerovnika Agrokor d.d., koje je objavljeno na e-oglasnoj ploči suda te su sukladno tome počeli teći rokovi za žalbe i za pokretanje parničnih postupaka.

U rješenju suda navodi se da su, uz tražbine koje je ispitao i priznao izvanredni povjerenik u iznosu od 41,45 milijardi kuna te osporio u iznosu od 16,43 milijarde kuna, vjerovnici međusobno osporili tražbine u iznosu višem od 10,4 milijardi kuna. Osporena jamstva i sudužništva od strane drugih vjerovnika iznose više od 101 milijarde kuna. Ukupan zbroj utvrđenih glavnih tražbina za sada, prije okončanja parničnih postupaka, tako iznosi 31,04 milijarde kuna.

Rješenjem se utvrđuje koje su tražbine utvrđene, a koje osporene od strane izvanrednog povjerenika i drugih vjerovnika te su stranke od strane Trgovačkog suda upućene u parnicu radi utvrđivanja odnosno osporavanja osporenih tražbina.

Žalba protiv rješenja Trgovačkog suda može se podnijeti u roku od 8 dana, a pravo na žalbu ima svaki vjerovnik u pogledu njegove prijavljene tražbine odnosno tražbine koju je osporio izvanredni povjerenik. O toj žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.

Osoba koja je upućena u parnični postupak mora u roku 8 dana od dana pravomoćnosti rješenja o upućivanju u parnični postupak pokrenuti postupak, inače će se smatrati da je odustala od prava na vođenje postupka. Ako osporavatelj tražbine za koju postoji ovršna isprava ne pokrene parnični postupak u roku od 8 dana, smatrat će se da je osporavanje otklonjeno.

Prihvaćena uredba o izdavanju energetskih suglasnosti

Vlada je prihvatila i prijedlog uredbe o izdavanju energetskih suglasnosti i utvrđivanju uvjeta i rokova priključenja na elektroenergetsku mrežu, kojom se kupcima pojednostavljuje postupak.

Kako je pojasnio državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike Mario Šiljeg, tom uredbom propisuju se postupci izdavanja energetskih suglasnosti kojima se utvrđuju pojedinačni uvjeti priključka na elektroenergetsku mrežu te ugovorni odnosi korisnika mreže i nadležnog energetskog subjekta u pogledu uvjeta i rokova priključenja.

Naglasio je da je u odnosu na dosadašnje rješenje postupak pojednostavljen i to na način da kada zatraži priključak od operatera distribucijskog sustava, kupac dobiva elektroenergetsku suglasnost i ponudu o priključenju na elektroenergetsku mrežu koja je ujedno i ugovor, tako da nije potrebno dodatno ugovaranje.

Naime, dosadašnji postupak je uključivao i dobivanje prethodne elektroenergetske suglasnosti, koja tako više nije potrebna čime se smanjuje broj administrativnih postupaka.

Kako navodi Šiljeg, prijedlog ove uredbe također omogućuje da se dio postupaka vezanih na priključenje provodi paralelno s postupcima dobivanja građevinske dozvole, čime se također skraćuje postupak dobivanja priključka.

Nadalje, prijedlogom uredbe definirana je i posebna kategorija za priključak – kućanstvo s vlastitom proizvodnjom – čime se želi potaknuti kućanstva u da priključuju vlastito proizvodno postrojenje na postojeću električnu instalaciju unutar svoje postojeće priključne snage.