Posebni predstavnik Europske unije u BiH Lars-Gunnar Wigemark pozvao je u subotu lokalne političare u Bosni i Hercegovini da postignu dogovor o izmjenama Izbornog zakona sukladno presudi Ustavnog suda u predmetu Ljubić ističući da ima dojam kako se njima zapravo i ne žuri što BiH dovodi u opasnost da neće moći uspostaviti vlast nakon općih izbora u listopadu ove godine.

“Apeliram na sve političke lidere i stranke da pokušaju naći zajednički prijedlog koji je prihvatljiv. Što se tiče provedbe izbornih rezultata, to u najvećoj mjeri ovisi o provedbi presude Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić. Ovo pitanje postaje sve hitnije, iako se među strankama ne primijećuje taj osjećaj hitnosti”, rekao je Wigmerak u interju portalu Klix.

Pri tome je ocijenio kako bi se političari trebali usredotočiti kako bi popunili ‘prazninu koja je ostala brisanjem nekih odredbi Izbornog zakona na temelju odluke Ustavnog suda’.

Ustavni sud BiH izbrisao je prošle godine odredbe izbornog zakona te zemlje nakon što je ranije ocijenio kako su protivne Ustavu Bosne i Hercegovine.

Apelaciju na taj zakon uputio je bivši predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamenta BiH Božo Ljubić upozoravajući da su bošnjačke stranke nametale izbor hrvatskih izaslanika u Dom naroda iz većinskih bošnjačkih županija. Tako je primjerice bilo moguće da Podrinjska županija bira jednoga hrvatskog izaslanika u Dom naroda iako u njoj žive 24 Hrvata po posljednjem popisu, jednako kao i Posavska županija u kojoj živi 36.000 Hrvata, što predstavlja razliku u vrijednosti glasa od 1400 puta. Iz Doma naroda, gdje Hrvati imaju paritet, bira se izvršna vlast Federacije BiH.

Posebni predstavnik Europske unije u BiH odbacio je mogućnost nametanja rješenja od strane međunarodne zajednice.

“Odredbe koje su izbrisane odlukom Ustavnog suda BiH su odredbe koje je prije 15 godina nametnuo tadašnji visoki predstavnik i to je za mene pokazatelj da bilo kakva nametnuta rješenja neće dugoročno funkcionirati. Svako rješenje mora biti rezultat suglasnosti političkih lidera u BiH”, dodao je.

U slučaju da se ne promijene odredbe Izbornog zakona BiH za što je ostalo tek petnaestak dana, jer Središnje izborno povjerenstvo (SIP) početkom svibnja donosi odluku o raspisivanju izbora, neće biti moguće izabrati izvršnu vlast u Federaciji BiH, ali niti državni Dom naroda. Zbog toga bi entitet Federacija BiH i državna razina vlasti mogle biti u krizi.