Uslijed potresa koji je 22. ožujka pogodio Zagreb, Nadbiskupski dvor u Zagrebu, mjesto stanovanja i rada zagrebačkih nadbiskupa i vrijedan spomenik kulture, pretrpio je velika unutarnja i vanjska oštećenja te će zahtijevati sveobuhvatnu, potencijalno višegodišnju sanaciju.

Razmjere štete predstavili su na konferenciji za novinare u srijedu u Nadbiskupskom dvoru nadzorni inženjer na sanaciji Nadbiskupskog dvora i Nadbiskupskog duhovnog stola Boris Blažević te statičar Nenad Tepeš.

Kako su naveli, na vanjskoj fasadi vidljiva su manja oštećenja – horizontalne pukotine zidova na visini 2. kata, vertikalne pukotine svih kružnih kula od krova do tla, te su vidljiva oštećenja krovišta uslijed pada dimnjaka te dijelova južnog tornja Katedrale.

U unutrašnjosti građevine oštećenja su bitno ozbiljnija i teža. U Nadbiskupskom dvoru došlo je do značajnih pukotina na svim poprečnim nosivim zidovima u svim etažama, veličina pukotina je čak do dva centimetra.

Sjeverni uzdužni nosivi zid dobio je nagib prema van (prema katedrali) koji je nastavio kretanje i u tjednu nakon potresa (ustanovljeni nagib zida više od 6 centimetara u odnosu na vertikalu), te je isti osiguran od daljnjeg naginjanja pridržavanjem čeličnom konstrukcijom s vanjske strane.

Uslijed naginjanja sjevernog zida došlo je do udaljavanja zida od srednjeg nosivog zida te je posljedica propadanje svodova od opeke u hodniku koji su ozbiljno prijetili urušavanjem. U tjednu nakon potresa utvrđeno je slijeganje na 1. katu u veličini preko jednog centimetra, te je isto uočeno i na 2. katu.

Svodovi od opeke su osigurani od daljnjeg propadanja hitnim podupiranjem kroz sve tri etaže (prizemlje, 1. i 2. kat) uzduž cijelog hodnika Nadbiskupskog dvora.

Unutar krovišta došlo je do rušenja ili značajnog strukturnog pucanja svih dimnjaka. Na sjeverozapadni dio krovišta pali su dijelovi južnog tornja Katedrale te su dva kamena komada probila svod 2. kata i završila u hodniku 2. kata.

Krovište Nadbiskupskog dvora nagnulo se i pomaknulo prema sjeveru (prema Katedrali), krovište Alagovićeve kule u sklopu Nadbiskupskog duhovnog stola nagnulo se i pomaknulo prema zapadu (prema Katedrali) te je zid ispod krovišta Alagovićeve kule popucao i nagnuo se prema van za više od 10 centimetara.

Krovišna konstrukcija unutar svih kula (sve tri kružne kule, te Alagovićeva kula) pretrpjela je značajna oštećenja, popucali su ili se odvojili gotovo svi kosnici, te dio glavnih horizontalnih greda. Ista su u toku hitnog osiguranja kako ne bi došlo do urušavanja.

Na više mjesta došlo je do padanja crijepova – na svim kulama uslijed popuštanja konstrukcije krova, te na mjestima padanja dimnjaka ili komada tornja.

U kapeli Sv. Stjepana Prvomučenika (koja datira iz 13. stoljeća), smještenoj unutar prizemlja Nadbiskupskog dvora, došlo je do napuknuća jednog od kamenih svodova, do puknuća dijela kamene rozete u zapadnom zidu, te se pojavila pukotina na svodu pored sjevernog nosivog zida. Vertikalne pukotine u istočnom zidu na južnom dijelu su se povećale u odnosu na prijašnje stanje (postojale su i prije potresa).

Osim navedenih oštećenja na nosivoj konstrukciji, oštećeni su svi pregradni zidovi na svim etažama, svi drveni svodovi 1. i 2. kata Nadbiskupskog dvora su pretrpjeli značajna oštećenja, kao i zidani svodovi Nadbiskupskog duhovog stola na 1. i 2. katu.

Sve kule su značajno oštećenih svodova iznad svih prozora na svim etažama, pukotine se prostiru kroz cijele zidove na vanjsku stranu.

Na pitanje novinara koji su daljnji postupci u sanaciji i obnovi zgrade Nadbiskupskog dvora i Nadbiskupskog duhovnog stola te koliko će obnova trajati, Blažević je rekao kako je faza osiguravanja zgrade od daljnjih oštećenja pri kraju, nakon čega slijedi snimanje stanja te izrada mogućih rješenja sanacije i obnove.

To će zasigurno potrajati nekoliko godina i ovisi o mnogim čimbenicima, kako onima koji su do sada utvrđeni tako i o onima koji će se tek utvrditi.