Premijer Andrej Plenković u srijedu je u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu predstavio detalje porezne reforme.

Na samom početku rekao je kako je cilj najavljenih izmjena povećanje plaća građanima. Radi se o devet zakona među kojima su porez na dohodak, lokalni porezi, fiskalizacija u prometu gotovinom, porezno savjetništvo, administrativna suradnja.

Kao jedan od ciljeva porezne reforme Plenković je naveo i povećanje fiskalne autonomije jedinicama lokalne samouprave. Prema njegovim riječima, u mandatu aktualne vlade, prihod jedinica lokalne samouprave narastao je za milijardu eura.

“Prvi je cilj da podignemo životni standard građana na način da se povećaju plaće, pogotovo one najniže. To je smisao ove reforme. Drugo, da se poveća kupovna moć građana, da se smanje nejednakosti. Drugi element je očuvati gospodarski rad i treće je, vrlo bitno, osnažiti fiskalnu autonomiju općina i gradova”, kazao je premijer te naglasio kako su davanja na rad u Hrvatskoj, kad se usporede s drugim zemljama članicama Europske unije među najnižima.

Slaven Branislav Babic/PIXSELL

Predsjednik Vlade osvrnuo se i na PDV.

“Bilo je dosta ideja o smanjenju stope PDV-a. Vlada je, kao što smo vidjeli u niz situacija do sada, kako bi olakšala građanima život, zamrznula cijene energenata. Isto tako, više puta intervenirala je u širokom opsegu u stope PDV-a. Nažalost, studija koju je provelo Ministarstvo financija pokazala je da mnogi akteri nisu pratili politiku Vlade – cijene se nisu smanjile. Netko je od toga što smo mi smanjili cijenu PDV-a podigao svoju zaradu”, objasnio je.

Najavljenom reformom će, kako je rekao Plenković, biti obuhvaćeni građani koji zbog malih primanja nisu bili obuhvaćeni ranijim krugovima poreznog rasterećenja.

Slaven Branislav Babic/PIXSELL

Ministar financija Marko Primorac iznio je procjenu po kojoj će najavljena porezna reforma državni proračun na godišnjoj razini biti oko 400 milijuna eura.
“Ono što je poznato, a odnosi se na povećanje iznosa osnovnog osobnog odbitka i odbitka za uzdržavane članove i rashode u mirovinskom sustavu s obzirom na najavljene izdatke, to će biti rashod na godišnjoj razini od oko 400 milijuna eura”, rekao je Primorac te dodao:

“Gradovi i općine moći će raspisivati ​​znatno niže stope poreza na dohodak od postojećih 20 i 30 posto te se tako boriti za zadržavanje vlastitog stanovništva i doseljavanje ljudi sa strane. Cilj najavljene promjene u sustavu poreza na dohodak jest poticanje konkurencije između lokalnih jedinica”.

Primorac je naglasio kako je glavna ideja reforme povećati neto plaću osobama s najnižim primanjima.

Prema vladinoj prezentaciji, u novom krugu porezne reforme jedinicama lokalne samouprave ukida se prirez, ali im se dopušta da same odrede porez na dohodak.

Za Grad Zagreb koji ima prirez od 18 posto, raspon u kojem može odrediti porez na dohodak je 15 do 24 posto. Zagreb od prireza na godinu prikupi 950 milijuna eura.

Općine koje su do sada mogla odrediti prirez do 10 posto, moći će odrediti stopu poreza na dohodak od 15 do 22 posto.

Za gradove do 30 tisuća stanovnika, koji sada mogu odrediti prirez do 12 posto, novi raspon određivanja poreza na dohodak je između 15 i 22,5 posto, a za gradove s više od 30 tisuća stanovnika koji su do sada mogli imati prirez do 15 posto, raspon je od 15 do 23 posto.

Očekuje se da će ukidanjem prireza jedinice lokalne samouprave ostati bez 212 milijuna eura prihoda koliko su zajedno prikupile lani.

Osobni odbitak diže s 530,90 na 560 eura.

Kako je objasnio ministar financija marko Primorac, briše se pojam osnovnice osobnog odbitka, a povećavaju se iznosi osobnog odbitka za uzdržavane članove. Podiže se prag za primjenu više stope poreza na dohodak s 47.780 na 50.400 eura.

Subvencija mirovinskog doprinosa

Što se tiče zahvata u mirovinske doprinose, do najviše 300 eura smanjuje se osnovica za mirovinsko osiguranje (I. stup)

Za bruto plaće do 700 eura fiksna olakšica bit će 300 eura, a za plaće od 700,01 do 1.300 eura postupno se smanjenje olakšice.

Ministar Primorac kaže da za obveznike mirovinskog osiguranja to znači povećanje neto iznosa plaće, osobito za one s najnižim primanjima.

To se odnosi na 53,5 posto ukupnog broja obveznika koji ne podliježu plaćanju poreza na dohodak (1,52 milijuna ljudi od ukupno 2,84 milijuna obveznika)

Primorac ističe da olakšica ne smanjuje budući iznos mirovine.

Za samca s bruto plaćom od 700 eura, to bi trebalo donijeti povišicu od 41,82 eura, a za samca s bruto plaćom od 1290 eura od 6,42 eura.

Za obitelj s dvoje djece i plaću od 700 eura bruto povišica bi bila 45 eura, a za one s plaćom od 1290 eura bruto i dvoje djece za 75 cenzi.

Ostale porezne izmjene

Od ostalih poreznih izmjena najavljeno je uz ostalo određivanje neoporezive napojnice od 3.360 eura i uvođenje plaćanja karticama, omogućavanje donacije u iznosu većem od 2 posto prošlogodišnjih prihoda te opcijska dodjela udjela, a ne samo dionica. Rok za plaćanje porezna na dohodak utvrđuje se na 28. veljače, bez obzira na datum, podnošenje prijave, a porez na dobit plaćat će se 30. travnja.

Kao jedan od noviteta Primorac je naveo i mogućnost ostavljanja napojnica u restoranima karticama, umjesto u gotovini, kao do sada.

U ovom mandatu Vlade, kako je naglasio premijer, neće biti obuhvaćene reforme poreza na nekretnine.

PVRH @AndrejPlenkovic u @NSK_Zagreb na predstavljanju porezne reforme:

➡️ https://t.co/yo3uyEysid pic.twitter.com/W7sTvRv0as

— Vlada Republike Hrvatske (@VladaRH) May 24, 2023

Porezna reforma: Plaće manje od 1300 eura rastu i do 15 posto