Monografija “Ivan Generalić” autora Vladimira Crnkovića, koja u malom formatu donosi sintezu rada jednog od najvažnijih hrvatskih umjetnika 20. stoljeća, predstavljena je u četvrtak u Hrvatskom muzeju naivne umjetnosti.

Crnković je, kao vrsni poznavatelj Generalićeva životnog i umjetničkog puta, u tom dvojezičnom, englesko-hrvatskom izdanju dao osnovni pregled njegova djelovanja za širu publiku, ali i kritički pogled specifičnosti umjetnikova rada.

Riječ je o četvrtoj, dosad najopsežnijoj, maloj monografiji iz biblioteke “Klasici naive” u kojoj su već objavljena djela posvećena Emeriku Feješu, Ivanu Rabuzinu i Matiji Skurjeniju. “Sve je u ovom izdanju uvećano jer je Generalić složenija umjetnička osobnost od ostalih i u više je navrata mijenjao tematiku i estetiku”, rekao je autor monografije.

Knjiga podastire najvažnije biografske podatke, tematske i morfološke značajke i prikazuje recepciju njegove umjetnosti. Autor je nastojao predstaviti “esencijalnog Generalića na temelju ključnih antologijskih djela”, a kako bi predočio širi razvoj njegova stvaralaštva, od samih početaka, napustio je najstrožu selektivnost i izboru predstavljenih radova.

“Bila mi je intencija ‘spasiti’ Generalića od njega samoga, nakon što se pod pritiskom tržišta počeo ponavljati, pa je trebalo napraviti poštenu kritičku diferencijaciju između njegovih vrhunaca i prevelike šablonizacije, ali ga je trebalo ‘spasiti’ i od militantne, nenaklonjene mu kritike”, istaknuo je Crnković.

Zaključio je kako knjiga želi ukazati na sve što je bilo vehementno, stvaralački nadahnuto i talentirano u djelu “jednog od najznamenitijih hrvatskih umjetnika, autora nekoliko desetaka kapitalnih djela hrvatske i svjetske umjetnosti, klasika svjetske naive i  jednog od najvrituoznijih majstora slikarstva na staklu općenito”.

Recenzent Marijan Špoljar smatra kako je, iako je knjižica mala, u njoj napravljena sinteza svega onoga što je o Generaliću govoreno i pisano i svega što je radio, pri čemu, napomenuo je, Muzej i izdavač ne smiju imati komplekse. “Sadržaj i veličina knjige ne zavise od mnoštva tekstova ili velikih reprodukcija, a ovo izdanje zaslužuje našu pažnju jer je napisano na pristupačan i čitak način, ne iznevjerujući struku i kritičku dimenziju”, ocijenio je.

Špoljar ističe kako su takve knjige nužne, ne samo za turiste koji dolaze u Muzej, nego i kao vrsta dugovječnog orijentira koji će svaki od nas imati u džepu.

Ravnateljica Hrvatskog muzeja naivne umjetnosti Mira Francetić Malčić rekla je kako se edicija “Klasici naive” pokazala dobrim projektom, s obzirom da ljubitelji umjetnosti prije posežu za malim i jeftnijim knjigama nego opsežnim i skupljim izdanjima. “Engleski je u knjizi ispred hrvatskog jer su više od 90 posto posjetitelja Muzeja i kupaca naših kataloga stranci”, naglasila je.

Objasnila je kako se Muzej bavi izdavačkom djelatnošću i zato što se mnoga kapitalna djela naivne umjetnosti često nalaze u inozemstvu i nedostupna su, a kako su reprezentativne i antologisjke izložbe zahtjevne i komplicirane za realizaciju, takve knjige služe kao “idealne, imaginarne izložbe”.