Knjiga Viktora Žmegača “Kulturološki kvartet”, u koju su uvršteni njegovi izabrani eseji objavljivani u časopisu Vijenac, predstavljena je u srijedu u Knjižari Matice hrvatske u Zagrebu.

Akademik Krešimir Nemec naglasio je da su u Žmegačevu djelu s vremenom sve više prevladavale kulturološke teme pa su na kraju potpuno prevladale. Vrhunac toga je njegova knjiga “Od Bacha do Bauchausa”, pa onda “Prošlost i budućnost 20 stoljeća”, rekao je dodavši kako su tu i knjige portreti europskih gradova – “Četiri europska grada” i “Portreti gradova”.

Ocijenio je da je s tematskim zaokretom došlo i do promjene u diskursu, načinu pisanja i stilu. Umjesto knjiga strogo znanstvenoga karaktera počeo je objavljivati i sve više ležerne, nepretenciozne, komunikativne pa čak i zafrkantske i pomalo otkvačene tekstove, rekao je Nemec dodavši kako je prva knjiga u toj novoj maniri knjiga “SMS eseji”.

Smatra kako smo s ovom Žmegačovom knjigom dobili hrvatsku varijantu prodornih kulturnokritičkih tekstova na tragu Adornovih Minimemoralija ili Benjmaninove Jednosmjerne ulice.

Naglasio je i da je knjiga “Kulturološki kvartet” upravo na tom poetičkom tragu. Sastoji se od kraćih proznih zapisa sa širokom rasponom književnih, glazbenih, kulturnopovijesnih i intimnih tema, rekao je Nemec i dodao kako su tekstovi izvorno pisani kao kolumne.

Strategija mu je, istaknuo je, vrlo jednostavna jer on kaže otprilike: Ja vam ovdje dajem svoje fokuse i mišljenja, dajem ih onakvima kakvim ih ja smatram.

U ovoj se knjizi Žmegač pokazuje onim koji uspijeva dočarati zvukove, boje i mirise pa je ona i svojevrsni autorov testament, rekao je i dodao kako nam ova knjiga nudi mudrost, sabranost i jedinstvene trenutke tišine.

Po riječima povjesničara umjetnosti Milana  Pelca, Žmegač upućeno i intrigantno piše i o naizgled trivijalnim ili sporednim kulturnim fenomenima, kao što su povijest detektivskoga romana, odnos između američkih i europskih filmova ili o motivu bicikla u književnim djelima.

Digresije su važan aspekt

Važan aspekt Žmegačeva pisanja su digresije kroz koje se očitavaju veliki lukovi i spojnice te služe širenju kulturne dijagnoze, rekao je Pelc i dodao kako je Žmegač bio kulturni dijagnostičar.

Prof. Žmegač govorio je da ne želi napisati autobiografsku knjigu, napomenuo je urednik knjige Luka Šeput i dodao kako je, unatoč tomu, dio tekstova u ovoj knjizi autobiografske naravi. 

Ocijenio je da u svim tekstovima do izražaja dolaze prepoznatljive odlike Žmegačeva pisma – iznimna erudicija, briljantna stilizacija i preciznost tumačenja.

U knjizi su njegova sjećanja na davne dane, dane djetinjstva i školovanja u Slatini, Osijeku, Đurđevcu i Virovitici, napomenuo je dodavši kako su ti tekstovi zanimljivi čitateljima upravo po tom što su prethodili profesionalnoj karijeri prof. Žmegača.

Knjiga “Kulturološki kvartet” (262 str.) podijeljena je u četiri dijela: Književnost, Gradovi, Glazba i Opće kulturološke teme. Knjigu je objavila Matica hrvatska.

Viktor Žmegač (Slatina, 1929. – Zagreb, 2022.) bio je germanist, povjesničar književnosti i muzikolog. Doktorat znanosti stekao je godine 1959., a od 1971. pa sve do umirovljenja 1999. radio je kao redoviti profesor njemačke književnosti na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Objavio je dvadesetak knjiga u zemlji i inozemstvu. Bio je redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Razredu za književnost te inozemni član Saske akademije u Leipzigu i član znanstvenog društva Academia Europea u Londonu.