Zbornik znanstvenih radova o prostornoj pokretljivost u kasnosrednjovjekovnoj i renesansnoj Hrvatskoj u europskom kontekstu, objavljen u izdanju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, predstavljen je u srijedu u Zagrebu.

Ocijenjen je kao važan historiografski doprinos istraživanju fenomena putova i putovanja, odnosno mobilnosti na hrvatskome povijesnom prostoru kao jednom od strateški, vojno, religiozno i politički najznačajnijih prostora kasnosrednjovjekovne i renesansne Europe.

Zbornik “Social and Individual Spatial Mobility in Late Medieval and Renaissance Croatia in European Context” sadrži 10 znanstvenih radova koji su prije nekoliko godina podneseni na znanstvenom skupu, a koji tematski obuhvaćaju grupna i osobna, trgovačka, vojna i znanstvena putovanja, hodočašća, kao i pomorske i kopnene putove u Hrvatskoj s nadovezivanjem na europsku prometnu mrežu.

Recenzentica Lovorka Čoralić kazala je da je riječ o interdisciplinarnom zborniku koji izlazi iz okvira pretežno povijesne struke i bavi se kulturnim i književnim stručnim temama. Zbornik vidi Hrvatsku kao dio mediteranskog i europskog kulturnog kruga i njime Hrvatska prestaje biti bijela površina na karti istraživanja europske pokretljivosti, rekla je Lovorka Čoralić i zaključila da knjige otvara Hrvatsku širem krugu znanstvenika raznih društveno-humanističkih grana.

Urednica Sabine Florence Fabijanec rekla je da je knjiga pored dobrih tekstova obratila pažnju i na slikovne ilustracije i donijela veliki broj karata, te da predstavlja dobar uvod u istraživanje Hrvatske na navedenom području.

Autori pojedinih tekstova također se bave pitanjima jezika i običaja putnika, njihovim emocijama u kontaktu sa strancima, vojnom zaštitom važnijih kopnenih prometnica, svakodnevnim funkcioniranjem prometnica, i drugima.

Također, obrađena su pitanja prostorne mobilnosti između pripadnika društvene elite ili pojedinaca i pripadnika osiromašenog stanovništva, pitanje jezičnih barijera, cijena putovanja, posade brodova te drugoga, rečeno je

Knjiga je tiskana na engleskome jeziku, što otvara mogućnost bavljenja društvenom i intimnom pokretljivosti stanovnika u današnjoj Hrvatskoj u kasnom srednjem vijeku i renesansi širem krugu istraživača.

Autori radova su Gordan Ravančić, Krešimir Regan, Zoran Ladić, Ivan Šutić, Zrinka Novak, Irena Radej Miličić, Maja Matasović, Krešimir Kužić, Sabine Florence Fabijanec, Mirko Sardelić, Franjo Šanjek i Branka Grbavac.