Izdanja Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (IHJJ), objavljena tijekom 2022. i početkom 2023. godine, predstavljena su danas u Napretkovu kulturnome centru u Zagrebu.

Knjige je predstavilo 12 predstavljača, među kojima i ravnatelj Instituta Željko Jozić.

Među predstavljenim izdanjima su i Appendinijeva “Gramatika ilirskoga jezika”, “Blagorečja” Ignaca Kristijanovića, “Hrvatski jezikoslovci Krsto Spalatin, Slavko Pavešić, Stjepan Krešić i Luka Vukojević”, “Konfiguracijska mreža prefiksa za – makroorijentir ulaz”, “Od Adama i Eve do sudnjega dana: o hrvatskim biblijskim frazemima, poslovicama i izrekama”, “Hrvatsko vojno nazivlje kroz stoljeća”, “Igrifikacija hrvatskoga mrežnog rječnika”, “Rječnik novinarskoga žargona”, “Hrvatsko jezikoslovno nazivlje”, “Prominska antroponimija”, “Pojmovnik kriminalistike i forenzike” i “Starokajkavske studije”.

Uz knjižna izdanja predstavljeno je 9. godište časopisa “Hrvatski jezik”.

O monografiji “Hrvatsko jezikoslovno nazivlje” rečeno je kako se djelomično naslanja na e-monografiju, ali je sadržaj e-monografije znatno proširen. Dodan je niz novih poglavlja (Pravopisno nazivlje, Fonetičko nazivlje, Fonološko nazivlje, Semantičko nazivlje, Leksikološko, leksikografsko i e-leksikografsko nazivlje, Terminološko nazivlje, Dijalektološko nazivlje, Etnolingvistčiko nazivlje, Etimološko nazivlje, Nazivlje spolne/rodne (ne)diskriminacije u jeziku, Talijanske istovrijednice, Češke istovrijednice).

U monografiji “Hrvatski jezikoslovci” riječ je o četvorici hrvatskih jezikoslovaca koji su svojim podrijetlom vezani za južne hrvatske krajeve, a uvelike su oplemenili hrvatsko jezikoslovlje i filologiju.

U izradbi “Rječnika novinarskog žargona” sudjelovali su Lana Hudeček, Vicko Krampus, Milan Pavičić, Lovro Alebić, Franka Alvarez, Marta Halužan, Iva Juričević, Iva Muminović i Iva Vasilj. Predstavljači su izrazili nadu da će knjiga pridonijeti i razumijevanju odnosa novinarskoga žargonskog i stručnog standardnojezičnog nazivlja te sustavnomu pristupu novinarskomu nazivlju i njegovu uređivanju.

Riječnik, koji sadrži oko 600 novinarskih žargonizama, popraćen je i uvodnom studijom o odnosu novinarskoga žargona i standardnoga jezika, odnosno novinarskoga žargonskog i standardnojezičnog nazivlja, rečeno je. Rječnik je, tvrde, i poziv novinarskoj struci da se, poput mnogih drugih struka, uključi u uređivanje novinarskoga stručnog nazivlja.

Knjiga “Igrifikacija hrvatskoga mrežnog rječnika” Josipa Mihaljevića je prikaz istraživanja igrifikacije mrežnoga rječnika provedenih u okviru projekta Hrvatski mrežni rječnik – Mrežnik i poticaj za daljnja istraživanja igrifikacije leksikografskih djela.

U monografiji “Hrvatsko vojno nazivlje kroz stoljeća” Dalibora Vrgoča, istaknuto je, kako je hrvatsko vojno nazivlje ovim radom prvi put u monografskome obliku podvrgnuto iscrpnomu istraživanju i to duž dvije temeljne osi: jezikoslovno-terminološkom raščlambom i dijakronijsko-sinkronijskom perspektivom.

Temeljitom se raščlambom potvrđuje kako hrvatska višestoljetna leksikografska baština  iz rječnika u rječnik redovito dokumentira sve opsežniji korpus riječi koje vežemo uz vojništvo i ratovanje.

Knjiga “Od Adama i Eve do sudnjega dana: o hrvatskim biblijskim frazemima, poslovicama i izrekama” Maje Opašić nastala je kao rezultat višegodišnjeg istraživanja hrvatskih biblijskih frazema, poslovica i izreka, a najvećim se dijelom temelji na autoričinoj neobjavljenoj doktorskoj disertaciji Biblizmi u hrvatskome jeziku iz 2013. godine, istaknuo je Jozić.