Roman kazališnoga i filmskog redatelja Dejana Šorka “Čerečenje” predstavljen je u ponedjeljak navečer u Knjižnici Bogdan Ogrizović u Zagrebu. O romanu su govorili književni kritičar Vlaho Bogišić, urednik Kruno Lokotar i autor Dejan Šorak.

Priča o iznajmljivanju Dubrovnika, istaknuo je Lokotar, politički je okvir romana unutar  kojega će se na pozornici Dubrovačkih ljetnih igara na Lovrijencu postavljati predstava “Hamlet”.

Opisujući pripreme za predstavu, ocrtavajući uloge, likove i karaktere sa snažnim erotskim i emocionalnim nabojem, Šorak će nas podsjetiti da nije samo filmski, nego i kazališni redatelj, znalac i naravno, sjajan pisac, ocijenio je Lokotar. Taj politički okvir sadrži priču o posljednjoj dubrovačkoj plemkinji Pavi Orsuli kojoj se nakon 15 godina vraća pamćenje, rekao je dodavši kako se ona vraća u svoj Grad, ali tamo više ništa nije bilo isto.

Naime, izborni Knez, Wu Tsang Li upravo je ponudio Zagrebu, prijestolnici novoosnovanog Hrvatskog Kraljevstva, koncesiju na 100 godina za Dubrovačku Republiku. Prihvati li ulogu prve veleposlanice u Zagrebu, Pave bi mogla kod Sjedinjenih Europskih Država spriječiti javno čerečenje koje se spektakularno priprema uz fiš-paprikaš u Andrijevcima, u Slavoniji koju nadziru plaćeničke vojske korporacija s kojima se sukobljavaju lokalne milicije domicilnog stanovništva, dodao je Lokotar.

Po riječima Vlahe Bogišića u romanu je doista riječ o “čerečenju” kao povijesnoj dimenziji te o tomu da su naši svjetovi postavljeni u određeni vremenski stroj s kronotopima, kaledioskopom i odlaskom u budućnost u kojoj će se sve to ispreplesti. Ocijenio je kako je autor to napravio ne s alatima znanstvene fantastike nego s alatima realističkoga prosedea, odnosno s alatima čega nema u našem društvu pa i prozi kao razumijevanja našega svijeta, kako bi se i radilo  na sigurnosti do koje nam je stalo.

Možda zato, naglasio je, u našoj postpreporodnoj, modernoj, nacionalnoj prozi, kulturi i umjetnosti velike teme Dubrovnika zapravo i nema, osim kao sentimenatlnoga ljeta kada je riječ o Vojnoviću koji se i u romanu spominje. Ima jedna zanimljiva metafora kada se pisac poigrava s Držićevih 12 ludih nakaza kao metafore u različitim vremenima, napomenuo je Bogišić i dodao kako je ona u vremenu kada je ušla u razgovorni jezik, bila poruka o članovima Centralnoga komiteta. Poslije se, istaknuo je, eksploatirala kao ono do čega je Držiću, svojevrsnom izdajniku vlastitog svijeta, posebno stalo –  da njegov centralni komitet ospori na brutalan način.

Bogišić smatra kako je središnji motiv romana dio kad pisac kaže da mi i u vlastitim, osobnim, privatnim, malim životima,  koliko god pokušavali, ne možemo obnoviti prošlo vrijeme, sačuvati ga, a pogotovo ga ne možemo rekreirati. Trenutak kad spoznamo da u realnosti nije moguće obnoviti ništa do čega nam je stalo, jest ona vrsta pripovjedne svijesti koja je suprotna nacionalnom i svakom drugom mitu, naglasio je.

Roman “Čerečenje” objavila je nakladna kuća VBZ. Dejan Šorak rođen je u Karlovcu 1954.  Diplomirao je režiju na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Objavio je više romana. među kojima i romane  “Kupelj boga Silvana” i  “Mutacija sudnjeg dana”.