Udruženje OIE HGK predstavilo je u ponedjeljak na konferenciji za medije Position Paper, dokument u kojem se sažeto iznose i analiziraju najveće administrativne prepreke u razvoju postrojenja obnovljivih izvora energije te nude prijedlozi za njihovo rješavanje.
Izrada ovog dokumenta potaknuta je alarmantnim zastojem investicija u proizvodnji zelene energije koju je prouzročio nedovršeni zakonski okvir, kao i višegodišnje zanemarivanje ovog iznimno bitnog gospodarskog sektora. U dokumentu su razmotrene prepreke u području ishođenja dozvola i rješenja, usklađenosti propisa, priključenja na elektroenergetsku mrežu, prostornog planiranja i utjecaja na okoliš i prirodu te su predložene konkretne mjere i aktivnosti za njihovo uklanjanje.
“Donošenjem novog zakonodavnog okvira za obnovljive izvore energije 2021. godine investicije u ovom sektoru su u potpunosti zaustavljene. Glavni razlog za to je izostanak provedbenih akata, bez kojih trenutno nije moguće realizirati niti jedan projekt OIE. Osim nedovršenog legislativnog okvira, sektor OIE se već dugi niz godina bori s neusklađenim propisima te dugotrajnim i složenim administrativnim postupcima koji priječe bržu energetsku tranziciju. Upravo kako bi ovo područje, koje je sustavno godinama zanemarivano, dobilo svoje zasluženo mjesto te kako bi se mogle ubrzati investicije u proizvodne kapacitete OIE, izrađen je ovaj Position Paper. Nadamo se da će on biti polazna točka za rješavanje cijelog niza problema te da će potaknuti sve dionike na cjelovito i sustavno uređenje ovog područja”, izjavila je Marija Šćulac Domac, direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj Hrvatske gospodarske komore.
Na konferenciji je istaknuto da donošenje pojedinih podzakonskih akata kasni više od 430 dana. Unatoč najavama državnog tajnika u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Ive Milatića iz siječnja da će oni biti doneseni u prvom kvartalu ove godine, ti provedbeni propisi se još nisu našli ni na javnom savjetovanju. U godinu i dva mjeseca riješeno je tek 17,6 posto zahtjeva, rečeno je na konferenciji. Problematična je i činjenica da i nakon što dobiju energetsko odobrenje ti projekti ne mogu nastaviti s razvojem jer nedostaju podzakonski akti koji se odnose na priključenje na elektroenergetsku mrežu.
“Uzimajući u obzir činjenicu da obnovljivi izvori energije predstavljaju odgovor na povećane prijetnje okolišu, paradoksalna je činjenica da je upravo zaštita okoliša pojedinačno najduža procedura u cjelokupnom postupku ishođenja dozvola za projekte OIE. Trajanje postupaka utjecaja na okoliš traje i do šest puta duže nego što je zakonski propisano. Primjerice, postupak Ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš (OPUO) umjesto dva mjeseca traje od 8 do 12 mjeseci dok Procjena utjecaja zahvata na okoliš (PUO) traje 24 umjesto propisanih 6 mjeseci. Administrativni postupci ishođenja rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš su zakrčeni prekomjernim brojem predmeta te bi se u svrhu rasterećenja trebalo isključiti određene zahvate te obveze”, rekao je Aljoša Pleić, zamjenik predsjednika Udruženja OIE HGK.
Uz hitno donošenje podzakonskih akata, u svrhu rješavanja navedene problematike Udruženje OIE HGK predlaže i provođenje izmjena i dopuna Zakona o gradnji i Zakona o prostornom uređenju, kao i angažiranje potrebnih kapaciteta na razini Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine te Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja kako bi se povećala dinamika rješavanja ishođenja različitih dozvola. Predlaže se i osnivanje Međuresorne radne skupine, sastavljene od predstavnika MINGOR-a MPUGiDI-a, HEP ODS-a, HOPS-a, HERA-e, HROTE-a te predstavnika Udruženja OIE HGK koja bi u razdoblju od 30 dana donijela zaključak i jasne rokove za usklađivanje propisa.
Udruženje OIE HGK kao sustavnu mjeru sugerira pokretanje izrade lex specialisa za pripremu i provedbu realizacije OIE projekata. “S tim zakonom sektor bi napokon dobio pravni okvir koji bi omogućio bržu provedbu izgradnje novih postrojenja OIE. Time bi se aktivirale brojne grane hrvatskog gospodarstva, ubrzala zelena tranzicija te ostvarili višestruki kratkoročni i dugoročni učinci na BDP”, poručili su iz HGK.
Komentari