Sedamnaest nacionalnih manjina predstavilja svoje božićne običaje putem radionica tradicijske kuhinje, izrade nakita i koncerata u sklopu izložbe Božić nacionalnih manjina koja je u subotu otvorena u Etnografskom muzeju u Zagrebu.
U izložbi Božić nacionalnih manjina prezentirani su predmeti vezani uz božićne običaje nacionalnih manjina u Hrvatskoj (Austrijanci, Albanci, Bošnjaci, Bugari, Crnogorci, Česi, Mađari, Makedonci, Nijemci, Talijani, Poljaci, Rusini, Rusi, Ukrajinci, Slovaci, Slovenci, Srbi) dok središnji okrugli stol simbolično predstavlja zajedništvo koje sve njih povezuje u obitelj okupljenu za božićnim stolom u Zagrebu.
Svaka od nacionalnih manjina sama je odabrala čime se želi identificirati i što smatra svojom posebnošću pa posjetitelji tako mogu vidjeti brojne varijante božićnog kruha, kolača ili vrsta hrane spravljane samo za Božić.
Na velikom ekranu prikazuje se dokumentarni video materijal proslave božićnih običaja manjinskih zajednica koji je za tu svrhu pripremila urednica emisije Prizma u produkciji HRT-a Danijela Draštata.
“Bogatstvo nacionalnih manjina vidljivo je upravo prema različitosti običaja koje manjine čuvaju i preko kojih su uspjele sačuvati svoj nacionalni identitet. Neke su manjine u Hrvatskoj prisutne više od 500 godina, neke kraće, a svaka od njih čini lijepu kockicu u mozaiku Hrvatske”, rekao je na otvaranju autor izložbe Filip Škiljan.
Izložba prezentira bogatstvo te različitosti, kako predmetima, tako i za stolom. Predmeti su, dodao je Škiljan, raznorodni i veoma zorno dočaravaju božićni ugođaj – od mađarskih jaslica, preko rusinskog zimskog kaputa i ruskih ukrasa za bor do makedonske koledarske torbice, srpske ikone ili ukrajinskog krsta.
Istaknuvši da u Zagrebu žive 22 nacionalne manjine, zamjenica gradonačelnika Vesna Kusin otvarajući izložbu, rekla je da je Zagreb jedan od primjera u čitavoj Europi, ali i šire po skladu života i suživota s pripadnicima svih manjina.
“Danas kada živimo u teškim vremenima vidimo da dolazi do velikog sraza i nemira između manjina koje nisu poštovane i nemaju mogućnost da svoje korijene i identitet iskazuju kako bi trebale u tom bogatom cvijetu različitosti. U tom smislu mislim da bi mnogi od Zagreba mogli naučiti”, kazala je.
Izložba sažima naš zajednički život oko jednog blagdana, Božića, kojeg većina nacionalnih manjina koje žive u Zagrebu, na različite načine obilježavaju, a to je još jedna potvrda skladnog zajedništva, rekla je Kusin.
Ravnateljica Etnografskog muzeja Goranka Horjan naglasila je da je riječ o izložbi manjeg opsega jer u njoj nisu mogli predstaviti sve što su željeli, ali su njome htjeli naznačiti bogatsvo koje svaka od nacionalnih manjina koje imamo nudi.
Izložba traje do 10. siječnja.
Komentari