Objavljeno u Nacionalu br. 557, 2006-07-17

Zahvaljujući diplomatskim i prijateljskim odnosima predsjednika Stjepana Mesića s predsjednikom Kazahstana Nursultanom Nazarbajevom, hrvatske tvrtke sklopit će ugovore o poslovanju u toj naftom bogatoj zemlji, a reaktivirat će se i projekt DružbAdria

Zahvaljujući izvrsnim diplomatskim, ali i privatnim odnosima hrvatskog predsjednika Stipe Mesića i predsjednika Kazahstana Nursultana Nazarbajeva, uskoro bi se opet moglo aktualizirati pitanje naftovoda DružbAdria, a nekoliko hrvatskih tvrtki na pragu je sklapanja unosnih ugovora u toj zakavkaskoj zemlji. DružbAdria je projekt od velike važnosti za Hrvatsku, ali ponajprije za velike izvoznike nafte poput Rusije i drugih zemalja. Realizacijom tog projekta Hrvatskoj bi ojačao značaj na području energetske suradnje sa zemljama bogatima naftom, od njega bi Hrvatska zarađivala 0,64 dolara po toni nafte na 100 km, Janaf bi zarađivao na pretovaru, a dodatni prihodi povećavali bi se i od naknade luka. Još je bivša HDZ-ova vlada 18. ožujka 1999. podržala taj projekt. Tu je inicijativu nastavila i Račanova vlada, koja je 24. svibnja 2001. donijela Odluku o pokretanju postupka za sklapanja Sporazuma o podršci projektu integracije naftovoda Družba i Adria i ovlastila ministra gospodarstva da ga potpiše.

Ovlašteni predstavnici vlada Rusije, Bjelorusije, Ukrajine, Slovačke, Mađarske i Hrvatske taj su sporazum potpisali u Zagrebu 16. prosinca 2002. Sanaderova vlada u ožujku 2004. uključila je pripremu tog projekta u nacionalni Program provedbe strategije energetskog razvitka. Međutim, tada su se protiv projekta pobunile ekološke udruge, u čemu ih je podržao dio političara. To je dovelo do stagnacije u provedbi projekta, a do danas je neizvjesno što će se s njim dogoditi. Prošlog tjedna to je pitanje reaktualizirao Nazarbajev, čiji interes u doba krize cijene nafte ponovo ukazuje na korist koju bi Hrvatska od DružbAdrije mogla imati. Tek je simboličan medijski interes izazvao gospodarski značaj susreta Nazarbajeva i Mesića.

Međutim, mogući angažman hrvatskih tvrtki u Kazahstanu mogao bi za Hrvatsku biti itekako značajan. Potpisivanje ugovora o angažmanu hrvatskih tvrtki u Kazahstanu bilo bi ne samo poslovni uspjeh nekolicine kompanija nego bi i najavilo početak kompleksne i unosne gospodarske suradnje dviju zemalja, koja će se razviti zahvaljujući Mesićevim vanjskopolitičkim aktivnostima koje su dosad uglavnom imale tek protokolaran, trećerazredni medijski tretman. Tako je bez velike medijske pompe u Hrvatskoj nedavno boravio i Nursultan Nazarbajev, predsjednik Kazahstana, najznačajnije država Srednje Azije i Zakavkazja, nakon raspada SSSR-a, zahvaljujući svojim neprocjenjivim prirodnim bogatstvima, razvija se iznimno brzo. Gospodarski razvoj bazira se ponajviše na eksploataciji nafte, prirodnog plina i ruda. Otvaranjem nalazišta nafte i plina u Kašaganu, drugom po veličini nalazištu nafte i plina u svijetu, Kazahstan je potvrdio reputaciju vodeće energetske i geopolitičke sile u Srednjoj Aziji i Zakavkazju. U tom kontekstu opredjeljenje o budućim smjerovima transporta nafte nameće se kao jako osjetljivo pitanje, koje tu zemlju stavlja u žarište ekonomskih interesa vodećih svjetskih sila. Amerikanci zagovaraju naftovod Baku – Tbilisi, Rusi priključivanje na postojeći ruski naftovod, a moguća je i izgradnja novih prema Iranu i Kini.

Odnosi s Rusijom prioritet su Kazahstana, ne samo zato što su Rusi 34 posto od 16 milijuna stanovnika. Dvije su zemlje potpisale ugovor o zajedničkoj obrani, prema kojem se Rusija obvezala pomoći u modernizaciji kazahstanske vojske. Zajedno istražuju naftu u Kaspijskom jezeru, a robna razmjena doseže im 10 milijardi dolara, što se uskoro namjerava udvostručiti. SAD su posebno zainteresirane za kontrolu tamošnjih energetsko-transportnih pravaca. Dvije su zemlje potpisale više ugovora o vojnoj suradnji, o nuklearnoj zaštiti te o zabrani proizvodnje oružja i sredstava za masovno uništenje. Potpisan je i ugovor o zajedničkom crpljenju kazahstanske nafte. Kina je vlasnik dvaju velikih naftnih polja u Kazahstanu, pomaže mu u modernizaciji vojske, a 2005. potpisala je s Kazahstanom izjavu o strateškom partnerstvu. Prije šest godina Kazahstan je potpisao i ugovor o prijateljstvu s EU, od koje je do danas dobio 145 milijuna eura za razvoj zdravstva, socijalne skrbi i znanstvenih istraživanja.

EU je zainteresirana i za suradnju u istraživanju nafte i plina. Dobre odnose Kazahstan ima i s Turskom te s većinom susjednih zemalja, osim s Uzbekistanom. Zbog velikog interesa najjačih svjetskih sila za kazahstanska prirodna bogatstva, sa šefovima manjih zemalja Nazarbajev se vjerojatno osjeća ugodnije i lakše komunicira.

Zahvaljujući opuštenosti i pristupačnosti hrvatskog predsjednika Mesića, s njim se Nazarbajev odmah zbližio i uspostavio prijateljske odnose iznad uobičajene diplomatske razine. Nazarbajev je prvi put posjetio Hrvatsku u srpnju 2001. Mesić mu je uzvratio posjet u travnju 2002. i dvije su zemlje tada potpisale ugovor o trgovinskoj i gospodarskoj suradnji, te ugovor o suradnji gospodarskih komora. Ponovo su se u četiri oka sastali nakon sedam mjeseci na summitu NATO-a u Pragu. Mesić je potom boravio u glavnom gradu Kazahstana Astani u siječnju 2006. Odazvao se pozivu da u hladnoj kazahstanskoj zimi prisustvuje Nazarbajevljevoj novoj predsjedničkoj inauguraciji. Posjet mu je počeo neobično – ministar koji ga je trebao dočekati u počasnom redu predstavnika zemlje nije dobro stavio kapu na glavu pa su mu se na minus 40 smrznule uši i hitno je prebačen u bolnicu.

Mesić je tada pozvao Nazarbajeva u uzvratni posjet, a on se odazvao već nakon šest mjeseci. Sve to, tvrde stručnjaci, pokazuje iznimno dinamične odnose dviju zemalja, koji svoju podlogu imaju u odličnim odnosima dvojice predsjednika. I prošlog tjedna Mesić i Nazarbajev, nakon nekoliko sastanaka prethodnih dana u Dubrovniku, opet su u četiri oka sat vremena razgovarali u Zagrebu. S Nazarbajevom su se prošlog tjedna na prigodnoj večeri susreli čelnici hrvatskih tvrtki koje posluju u Kazahstanu. Igora Oppenheima, Željka Čovića, Tomislava Dragičevića, čelnike Ingre, Plive i Ine, te još nekolicinu hrvatskih poduzetnika prošlog je tjedna Mesić predstavio Nazarbajevu. Nije to bio samo protokolaran susret, hrvatski su gospodarstvenici s predstavnicima kazahstanske vlade razgovarali o daljnjem poboljšanju svojih aktivnosti u Kazahstanu. Ingra je 2005. pozvana da u Kazahstanu sudjeluje na međunarodnom natječaju za izgradnju zdravstvenih ustanova, a prioritet je bilo proširenje bolnice u Astani. Investitor se odlučio za jednu od prezentiranih Ingrinih varijanti arhitektonskih rješenja te je u proljeće prošle godine između tamošnjeg nacionalnog medicinskog istraživačkog centra i Ingre potpisan ugovor vrijedan 120 milijuna eura, koji bi uskoro trebao stupiti na snagu, nakon potpunog definiranja projektnog zadatka i uplate predujma od 10 posto. To bi se moglo dogoditi uskoro, o čemu se razgovaralo i na prošlotjednoj večeri. Ingra je napravila i pretkvalifikacijsku dokumentaciju za izgradnju hidrocentrala, termocentrala i sličnih objekata, te dostavila molbu da je uvrste na listu potencijalnih dobavljača i izvođača radova na energetskim objektima.

Tvrtka Dalekovod uspješno je prošla pretkvalifikacijski ciklus za dio gradnje 500 kW voda na pravcu dugom 1150 km. Dalekovod očekuje da će uskoro s lokalnim tvrtkama pobijediti na natječaju za izgradnju 390 km tog projekta na pravcu Agdyir – Yukgres vrijednom 96 milijuna dolara. Ina je u Kazahstanu nedavno pokušala steći prava za istraživanje i proizvodnju nafte i plina u sklopu projekta Istočni Akžar, ali nije uspjela, jer s partnerom nije dala najpovoljniju ponudu. Ove godine Ina je u suradnji s istim partnerom razmatrala mogućnost stjecanja naftnih prava na licencijskom područu između rijeke Volge, Urala i sjevernog dijela Kaspijskog jezera, gdje licencijsko pravo istraživanja posjeduje tvrtka Tanašneftegaz. Trenutačno se očekuje obavijest o statusu projekta. Ina se s partnerima želi pojaviti i u ulozi operatora na poslovima istraživanja nafte i plina, te razmatra mogućnost sudjelovanja na tamošnjem tržištu kroz preuzimanje zrelih naftnih ili plinskih polja radi obnavljanja proizvodnje primjenom novih tehnologija.

Pliva u Kazahstanu posluje od 2000. a predstavništvo je u Alma Ati otvorila 2004. Ono djeluje kao centar operacija na svim tržištima Srednje Azije. U Kazahstanu je prodaja Plive dosegnula 4,25 od ukupno 5 milijuna dolara u cijeloj Srednjoj Aziji. U Kazahstanu godinama uspješno rade Podravka i Ericsson Nikola Tesla. Podravku zastupa ekskluzivni distributer Kiss iz Alma Ate, a najprodavaniji su proizvodi Vegeta, juhe u vrećici, bujoni i dječja hrana. Ericsson Nikola Tesla u Kazahstanu je realizirao više projekata – izgradio je telekomunikacijsku mrežu za najviše državne institucije u Astani te mreže specijalnih službi ministarstva obrane i kazahstanske željeznice. Svoju daljnju ulogu ta tvrtka vidi u nastavku modernizacije i digitalizacije telekomunikacijske mreže, ali i u informatizaciji zdravstva, državne uprave i velikih državnih sustava. Nazarbajev je u susretu s Mesićem lobirao za kazahstanske kompanije. Najavio je da kazakstanske tvrtke žele investirati u hrvatski turizam, ali i da se interesiraju za Janaf te projekt DružbAdria. Mesić mu zbog osjetljivosti projekta DružbAdria nije odgovorio ništa konkretno, ali rekao mu je da će o tome razgovarati čim se postigne konsenzus što se s tim projektom želi postići, a to neće biti jednostavno zbog pritiska ekoloških udruga. Međutim, poslovni krugovi tvrde da bi o tom projektu opet trebalo ozbiljno razmisliti, jer bi on omogućio nabavu nafte po jeftinijim cijenama, a to u vrijeme enormnih cijena nafte za Hrvatsku može puno značiti. Sve to pokazuje da Hrvatska svoj poslovni prosperitet može ostvariti i u razvijanju odnosa s nekim zemljama o kojima se često govori s podcjenjivanjem i neosnovanim predrasudama.

Bogatstva Kazahstana Površina – 2.717.000 km2 (9. u svijetu) STANOVNIŠTVO – 15.233.000 (srpanj 2006., procjena) GLAVNI GRAD – Astana GDP PER CAPITA – 8200 USD (2005., procjena) GDP RAST – 9,2 posto (2005., procjena) NAFTNE REZERVE – 26 milijardi barela – Dnevna proizvodnja: 1,3 milijuna barela REZERVE PLINA – 3 bilijuna m3 CJEVOVODI – Nafta: 10.158 km – Plin: 10.370 km ZLATO – Godišnja proizvodnja 2003.: 17 tona – Godišnja proizvodnja, planirana: 50 t RADNA SNAGA – 7,85 milijuna (2005., procjena) NEZAPOSLENOST – 7,6 posto (2005., procjena)