Julije Domac, posebni savjetnik predsjednika Republike Hrvatske gostovao je u emisiji Newsroom N1 televizije i komentirao stanje u HEP-u, te u ukupnom stanju hrvatskog energetskog sektora.

“Znam da nemamo energetskih projekata u realizaciji, uvozimo gotovo 35 posto električne energije, a HEP plaća za to milijune. Nemamo dovoljno energije niti projekata“, kazao je Domac.

Dodaje kako su problemi koji koče razvoj projekata obnovljive energije u Hrvatskoj svima dobro poznati; prvenstveno sedam godina dugo nedonošenje podzakonskih aktova, tj. uvođenje novog zakona bez da su ranije riješeni podzakonski aktovi prijašnjeg zakona.

Smatra da je riječ o kombinaciji urušenih institucija i interesa koje pravosuđe ne rješava. “Takva situacija je fatalna“, upozorio je Domac za N1.

Ne slaže se s tezom Radomira Čačića kako je HEP isključivi krivac za takvo stanje u energetskom sektoru.

“HEP-u prvenstveno nedostaje vizija. Menadžment HEP-a trebao bi biti efikasniji. Ne znam jesu politički umreženi, ali nemaju vizije, niti rezultata. HEP ima problema kako financirati buduće projekte“, dodaje.

Vjeruje i kako je problem što je država prebacila reguliranje cijena električne energije na HEP.

“Pogrešno je tako rješavati pitanje porasta cijene energenata. Malo koja europska država je napravila ono što i mi. To je porazno jer se time u bankrot gura državna elektroprivreda i ugušile su se investicije. Alternativa je bilo selektivnije subvencioniranje, porast cijena energenata se ove zime morao osjetiti. Paradoks je da smo mi koji se grijemo na toplanu, prošli jeftinije nego prošle godine. Trebalo je trošak subvencionirati tako da se iz proračuna, koji je trebao rasti radi većih cijena energenata, olakša plaćanje onima koji su najugroženiji“, objasnio je Domac.

Domec tvrdi i kako se, poučen iskustvom onoga što se događalo oko INA-e,  strahuje od moguće privatizacije HEP-a.

“Ne može postojati država koja je stabilna, a da ne kontrolira svoju energiju“, objasnio je, te poručio kako je tragično neiskoristiti golemi potencijal zelene energije koju Hrvatska ima.

Dodaje da kadar HEP-a ipak ima velikog znanja, no problem je menadžment tvrtke.

“U menadžmentu HEP-a još nisu shvatili znakove, ali kritična masa u HEP-u trebala bi promijeniti situaciju nabolje“, kazao je.

Ipak, kaže alarmantno je što kolaju informacije da HEP nije poželjan Europskoj banki za obnovu i razvoj (EBRD). Time bi u opasnosti bila i investicija u sunčanu elektrana Korlat.

“Europa se strašno brzo mijenja. Njemačka je tako u dva zimska mjeseca, kada se inače i ne gradi previše, instalirala 1,3 gigavata sunčanih elektrana, što je otprilike jedna trećina kapaciteta hrvatskog energetskog sustava“ zaključio je Domac.