Željko Uhlir, predsjednik zagrebačkog HNS-a, tvrdi da su škole u metropoli dobile razne naljepnice o stanju objekata nakon brzih i površnih pregleda

Prošla je gotovo godina od prvog potresa koji je pogodio Zagreb, a gradska vlast, unatoč osiguranim sredstvima još nije započela s obnovom. Dodatni problem stvorili su i potresi u Petrinji i Sisku koji su prouzročili nova oštećenja u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji. Iako vladajući tvrde da se procjena štete i obnova rade prema pravilima struke i da nema razloga za zabrinutost, mnogi pojedinci u gradskoj i zakonodavnoj vlasti ne slažu se s tom tvrdnjom. Jedan od njih je i predsjednik zagrebačkog ogranka Hrvatske narodne stranke Željko Uhlir.

Upozorava kako su škole dobile crvene, žute ili zelene naljepnice nakon brzih pregleda, iako je po njegovu mišljenju trebalo detaljno pregledati svaku školu, izraditi elaborate te za svaku školu donijeti odluku o uporabljivosti.

„Preliminarni brzi pregledi služe samo za prvu ruku da se zna u koju zgradu ne treba ulaziti, u koju treba ulaziti s posebnom pažnjom, a koja je na prvi pogled sigurna. Ako netko nije detaljno pregledao tu zgradu, njene pukotine, stanje temelja i krovišta, nego je samo izvana, na brzinu prošao kroz zgradu, ne može garantirati da je ta zgrada sigurna. Posebno u područjima na koja se i dalje tresu. Meni je kao građevinskom inženjeru, statičaru potpuno jasno ponašanje zgrada u potresu, ali toga trebaju biti svjesni oni koji donose odluke, dakle gradonačelnik“, objašnjava Uhlir za Zagreb News.

Naglašava da se ovakvo površno upravljanje krizom dogodilo u Italiji kada nakon potresa 1997. nisu na odgovarajući način sanirali građevine, što je rezultiralo tragedijom 2002. kada je razorni potres srušio školu u kojoj je dvadesetero djece poginulo, a pedeset ih je ostalo zarobljeno pod ruševinama. Stručnjaci su, kaže, složni oko toga da se obnova ne izvršava po pravilima struke.

„Gradonačelnik mora shvatiti da ovo nije šala ni dječja igra. Obnovi mora pristupiti odgovorno i mora slušati struku. Ne mogu njegovi pročelnici nazivati ravnatelje telefonski i vršiti pritisak da se škole otvore bez ikakvih valjanih dokumenata. Igraju se s ljudskim životima i zdravljem djece“, rekao je Uhlir.

Napominje kako su se putevi do škola osigurali tek nakon reakcije roditelja koji su vršili pritisak na gradsku upravu. Gradonačelnik je vikend prije početka nastave mobilizirao sve službe koje su blokirale promet u Zagrebu kako bi prije početka nastave maknuli s fasada ono što je opasno.

Uhlir se pita je li to pravi način upravljanja gradom nakon potresa ili stihija. „Grad Zagreb, kao osnivač škola, mora održavati i upravljati školama i brinuti se za sigurnost djece. Ne mogu čekati dva dana prije početka nastave da osiguraju ne samo škole, nego i puteve do škola.“

Također se pita što će biti sa sanacijom škola koje su proglašene neuporabljivima. Zbog informacija koje zabrinuti roditelji ne dobivaju puno, smatra kako se sanacija radi stihijski na temelju preliminarnih elaborata i troškovnika. „Za škole koje se obnavljaju pojavljuju se čudni iznosi. Sto deset milijuna. Za taj iznos mogu se napraviti dvije nove škole. Koja škola košta sto milijuna kuna? Što se s tim novcem radi, ostaje nepoznanica.“

Uhlir nije jedini koji javnost upozorava na ove probleme, no za sada nema pomaka, unatoč pritisku. Svojim istupima žele potaknuti gradsku upravu i gradonačelnika Milana Bandića da odgovorno rade svoj posao, u čemu će kao gradski HNS ustrajati. Kao potpuno nepotrebno u ovom trenutku ističe javni natječaj za javnu rasvjetu na mostu Mladosti u iznosu preko 20 milijuna kuna.

„Ne mogu shvatiti koja je motivacija gradonačelnika da se tako loše odnosi prema građanima. Zbog čega ne vodi brigu o djeci u gradu i obnovi grada. Zagreb je pogodio jak potres, građani su u problemima, nezadovoljni su funkcioniranjem gradskih službi. Imamo veliki problem s gradskim dimnjačarima i s koncesionarima. Ne znam hoće li se to promijeniti nakon pritisaka mojih kolega i mene, ali s obzirom na to da je gradska uprava odlučila toliko riskirati i otvoriti škole bez detaljnog pregleda, to mi ne zvuči dobro“, zaključio je Uhlir.