Hrvatski predsjednik Zoran Milanović je u zajedničkom pismu sa svojim europskim kolegama, svim europskim građanima čestitao Dan Europe, priopćili su iz Ureda predsjednika.

“Upućujemo najbolje želje svim europskim građanima povodom Dana Europe.

Ovaj Dan Europe je poseban. Drugu godinu zaredom slavimo ga u izazovnim okolnostima pandemije COVID-19. Suosjećamo sa svima onima koji su patili zbog pandemije.

Ovogodišnji Dan Europe također je poseban jer označava početak Konferencije o budućnosti Europe. Pozivamo sve građane EU da iskoriste ovu jedinstvenu priliku kako bismo oblikovali našu zajedničku budućnost.

Okolnosti oko ove rasprave o budućnosti Europe vrlo su drukčije od onih prethodnih godina. Možda se čini kako nema dovoljno vremena za dubinsku raspravu o budućnosti Europe u sadašnjoj situaciji. Naprotiv, pandemija COVID-19 podsjetila nas je na ono što je uistinu važno u našim životima: naše zdravlje, naš odnos s prirodom, naš odnos s bližnjima, međusobna solidarnost i zajednički rad. Otvorila je pitanja o načinu na koji živimo naše živote. Otkrila je jake i slabe strane europskih integracija. O svemu tome trebamo razgovarati.

Izazovi s kojima se kao Europljani suočavamo su višestruki: od borbe s klimatskom krizom i stvaranja zelenih ekonomija, istovremeno balansirajući sve veću konkurenciju među globalnim akterima, do težnje za digitalnom transformacijom naših društava. Trebat ćemo razviti nove metode i nova rješenja. Budući da smo demokracije, naša snaga je u angažiranju glasova unutar naših društava, kojih  je mnogo, kako bismo pronašli najbolji put naprijed. Što više ljudi sudjeluje u širokoj i nepristranoj raspravi, to bolje za našu Uniju.

Europski projekt je bez povijesnog presedana. Prošlo je 70 godina od potpisivanja Ugovora o osnivanju Europske zajednice za ugljen i čelik, odnosno 64 godine od rođenja Europske zajednice u Rimu. Tada su europski čelnici pronalazili načine kako objediniti ratom zahvaćenu Europu. Prije trideset godina, istok i zapad Europe počeli su se tješnje povezivati. Vrlo različite zemlje udružile su se u Europsku uniju. Svaka zemlja ima svoje povijesno iskustvo i svoje breme iz prošlosti, s kojima se suočava samostalno i u odnosima s drugim zemljama.

Europski projekt je projekt mira i pomirbe. Tako je bilo od njegova začeća, tako je i danas. Zalažemo se za zajedničku stratešku viziju Europe, Europe koja je cjelovita, slobodna, ujedinjena i u miru.

Sva temeljna načela europskih integracija iznimno su relevantna i danas: sloboda, jednakost, poštivanje ljudskih prava, vladavina prava i sloboda izražavanja, solidarnost, demokracija i lojalnost među državama članicama. Kako možemo zajednički osigurati da ta temeljna načela europskih integracija budu relevantna i ubuduće?

Iako se Europska unija možda ponekad čini nespremnom za suočavanje s brojnim izazovima koji su se pojavili u proteklom desetljeću – od ekonomske i financijske krize do izazova u izgradnji pravednog i poštenog migracijskog sustava EU-a te tekuće pandemije – svjesni smo kako bi svakome od nas bilo puno teže da smo sami. Kako možemo najbolje ojačati europsku suradnju i solidarnost i osigurati izlazak iz zdravstvene krize na način koji će nas učiniti otpornijima na buduće izazove?

Potrebna nam je snažna i učinkovita Europska unija, Europska unija koja će biti svjetski predvodnik u prijelazu na održivi i klimatski neutralan razvoj, odnosno razvoj poduprt digitalnim tehnologijama. Potrebna nam je Europska unija s kojom se svi možemo poistovjetiti, znajući sa sigurnošću da smo učinili sve što možemo u korist budućih naraštaja. Zajedno to možemo postići.

Konferencija o budućnosti Europe bit će prilika da otvoreno razgovaramo o Europskoj uniji i da saslušamo naše građane, posebno mlade. Ona otvara prostor za dijalog, razgovor i raspravu o tome što očekujemo od EU sutra i kako možemo pridonijeti danas.

Moramo razmišljati o našoj zajedničkoj budućnosti; stoga vas pozivamo da se pridružite raspravi kako bismo zajedno pronašli put naprijed”, stoji u pismu koje je objavio Ured predsjednika.

Zoran Milanović,Predsjednik Republike Hrvatske

Alexander Van der Bellen, Predsjednik Republike Austrije

Rumen Radev, Predsjednik Republike Bugarske

Nicos Anastasiades, Predsjednik Republike Cipra

Miloš Zeman, Predsjednik Češke Republike

Kersti Kaljulaid, Predsjednica Republike Estonije

Sauli Niinistö, Predsjednik Republike Finske

Emmanuel Macron, Predsjednik Francuske Republike

Frank-Walter Steinmeier, Predsjednik Savezne Republike Njemačke

Katerina Sakellaropoulou, Predsjednica Helenske Republike

János Áder, Predsjednik Republike Mađarske

Michael D. Higgins, Predsjednik Irske

Sergio Mattarella, Predsjednik Talijanske Republike

Egils Levits, Predsjednik Republike Latvije

Gitanas Nausėda, Predsjednik Republike Litve

George Vella, Predsjednik Republike Malte

Andrzej Duda,Predsjednik Republike Poljske

Marcelo Rebelo de Sousa, Predsjednik Portugalske Republike

Klaus Iohannis, Predsjednik Rumunjske

Zuzana Čaputová, Predsjednica Slovačke Republike

Borut Pahor, Predsjednik Republike Slovenije