“Najpotrebnija stvar je da se vlasnici što više pridržavaju biosigurnosnih mjera i što više smanje kontakt među gospodarstvima. I u prilogu je spomenuto da je najveći faktor širenja ljudski. Znamo da je Slavonija kao regija društvena, oni međusobno razmjenjuju iskustva. To su gospodarstva koja su vrlo blizu jedna drugom i svako gospodarstvo ima svinje i svako gospodarstvo koje ima loše biosigurnosne uvjete i dopusti ulazak virusa kasnije može biti rezervoar da se bolest dalje proširi”.

Upozorio je da je stoga potrebno da se kontakti suzbiju ili barem minimiziraju.

“Potrebno je provesti mjere dezinfekcije pri izlasku, vođenja evidencija tko je ušao ili izašao, ne dozvoljavati da osobe koje nisu iz tog gospodarstva ulaze na njihovo gospodarstvo, da na gospodarstvu imaju odjeću i obuću u kojoj rade samo sa svojim svinjama i da nju ne iznose i da pri izlazu uvijek provode dezinfekciju sve opreme”, rekao je.

Što sa svinjokoljom?

Zemljak je naglasio kako nažalost ne postoji drugo rješenje osim eutanazije svinja.

“Pogledamo li EU vidjet ćemo da većina zemalja ima veliki problem s afričkom svinjskom kugom. Ne samo zemlje EU-a nego i treće zemlje oko nas i jedini efikasni način borbe je eutanazija svinja u tzv. području pod ograničenjem da bi se stvorila tampon zona da bolest ne izlazi iz tog područja i da bi se zaštitio ostatak zemlje, rekao je Zemljak te istaknuo kako nepridržavanje mjera može dovesti do širenja zaraze što se vidi i na činjenici da se zaraza našla u povezanim selima”, navodi Zemljak.

Najveće pitanje je stoga na koji će se način obaviti svinjokolja. “Novom naredbom je uređeno do kojeg roka bi gospodarstva s kategorije 0, 1 i 2 trebala poklati svinje, to je kraj studenog na ostalom području Hrvatske. Što se tiče područja pod ograničenjem, to su Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska i dio Brodsko-posavske županije tu treba pratiti kretanje virusa i Ministarstvo poljoprivrede će svojom naredbom odrediti tko će moći klati, ali to klanje neće moći biti provedeno na gospodarstvu nego u odobrenim klaonicama”, objasnio je Zemljak.

Problem čini i činjenica da ne postoji dovoljan broj veterinara na zahvaćenom području. “Zbog malog broja veterinara na tom području Ministarstvo poljoprivrede pozvalo je timove veterinara i veterinarskih tehničara iz ostatka Hrvatske i oni tamo odrađuju ogroman dio posla, i preglede gospodarstava i rekategorizacije, popisa i eutanazija. Posao veterinara je štićenje zdravlja životinja i štititi javno zdravlje i sigurnost hrane. Ovo izlazi iz okvira normalnog posla i sigurno to ne bi radili da ne moraju”, zaključio je Zemljak, piše HRT.