Predsjednik Europske komisije (EK) Jean-Claude Juncker podržao je u petak u Zagrebu ulazak Hrvatske u šengensku zonu i zonu eura, izrazivši nadu da će pozitivna preporuka za priključenje prostoru slobode kretanja biti upućena Europskom vijeću još za mandata njegove komisije koji završava 31. listopada ove godine.

Juncker je u posjetu Hrvatskoj, prvi u svojstvu predsjednika EK-a a vjerojatno i zadnji budući da izvršnom tijelu EU-a koji vodi mandat, nakon europskih izbora održanih krajem svibnja, ističe 31. listopada.

“Želim da tijekom mandata ovog EK-a damo preporuku Vijeću da Hrvatska postane dio šengenskog prostora”, rekao je Juncker na zajedničkoj konferenciji za novinare s premijerom Andrejom Plenkovićem.

Plenković kaže da je na tom planu napravljen veliki posao. “Hrvatska očekuje da bi do kraja mandata ove Komisije dobili pozitivnu evaluaciju napretka koji smo napravili u ispunjavanju kriterija za pristupanje šengenskom prostoru. U tom pogledu Hrvatska je učinila jako puno”, rekao je Plenković.

“Odmah nakon ulaska u EU iskoristili smo prvih 120 milijuna eura, nakon toga još dodatnih 120 milijuna eura, Hrvatska jača svoju vanjsku granicu, unapređuje policijsku suradnju sa susjednim zemljama i uvjereni smo da ćemo ispuniti i posljednje elementa koji su na stolu kako bi EK mogla donijeti pozitivnu ocjenu i uputiti prijedlog Vijeću”, dodao je.

Junker je dvodnevni posjet počeo u četvrtak u Dubrovniku, gdje ga je Plenković izvijestio o tome kako teče obnova dubrovačke zračne luke Čilipi i izgradnja Pelješkog mosta, projekti sufinancirani iz europskih fondova.

“Pokazali smo kako europski fondovi mijenjaju Hrvatsku na bolje”, istaknuo je Plenković.

Drugi dan posjeta Juncker je stigao u Zagreb gdje je u Banskim dvorima sa šefom hrvatske vlade razgovarao o nizu tema važnih za Hrvatsku i za Europu.

Kada se radi o eurozoni, još jednom pitanju iznimno važnom za Hrvatsku, predsjednik EK-a smatra da je “Hrvatska potpuno spremna uskoro se priključiti mehanizmu ERM II”.

Juncker je “impresioniran” napretkom zemlje na gospodarskom i financijskom planu te je pohvalio ogromne napore ministra financija. O ulasku Hrvatske u tečajni mehanizam ERM II “odlučit će Europska središnja banka, a EK će tome dati potporu”, istaknuo je Juncker.

Plenković je rekao da je za Hrvatsku važno da nastavi dijalog s EK-om oko uvođenja eura. “Taj cilj nije za sutra, to je proces koji će trajati nekoliko godina”, kazao je, dodajući da Zagreb već sada većinu kriterija ispunjava. “Vlada će zajedno s Hrvatskom narodnom bankom raditi na ispunjavanju toga cilja”.

Juncker je istaknuo je da mu je žao što odlazi s mjesta šefa EK-a upravo prije nego što će Hrvatska u prvoj polovici 2020. preuzeti predsjedanje Europskim vijećem.

O tome je govorio i Plenković, istaknuvši da Hrvatska želi organizirati summit s državama jugoistoka Europe koje žele pristupiti EU-u.

Junckerovo je mišljenje da je važno da zemlje zapadnog Balkana zadrže europsku perspektivu jer bi u suprotnom to moglo destabilizraiti regiju.

Također je istaknuo kako je svjestan ozbiljnog demografskog problema u Hrvatskoj i podsjetio da i europski fondovi mogu biti jedna od mjera demografske revitalizacije zemlje.

Rekao je da bi do 2020. Hrvatska iz strukturnih fondova mogla povući gotovo 11,5 milijarde eura za “poboljšanje života svih Hrvata”

Upitan o graničnom sporu Hrvatske i Slovenije, Juncker je rekao da dvije prijateljske i susjedne zemlje ne bi trebale imati takvih problema, ali da EK “nema po tom pitanju što za reći”, što zapravo znači da ostaje neutralna.

Plenković nakon sastanka s Junckerom odlazi u Bruxelles gdje će s još petoricom čelnika raspraviti o kandidatima za vodeća mjesta europskih institucija, uključujući predsjednika EK-a.

Tri najveće političke grupacije, pučani (EPP), socijaldemokrati (S&D) i liberali (ALDE), imat će po dva predstavnika na sastanku. To su premijeri Hrvatske i Latvije, Portugala i Španjolske te Nizozemske i domaćin, belgijski premijer Charles Michel.

O tome što očekuje od tog sastanka, odnosno je li moguće da se postigne konsenzus oko novog šefa EK-a, premijer je kazao da očekuje “otvorenu raspravu i dobru večeru”

Izbori za Europski parlament koji su završili 26. svibnja donijeli su gubitke pučanima i socijaldemokratima, a dobitke liberalima i Zelenima – rezultat koji je zakomplicirao imenovanje idućeg predsjednika EK-a.