Arhi Bau je istovremeno i sajam i konferencija. U dijelu sajma želimo se prvenstveno okrenuti široj javnosti koja je ove godine zainteresirana za graditeljski sektor, što je povezano s obnovom koja je nužna u Zagrebu i zagrebačkom području kao i na Banovini. Na drugoj strani konferencijom se više okrećemo stručnoj javnosti na kojoj će svi stručni dionici moći razmijeniti sve bitne informacije kako u pogledu obnove tako i u pogledu stanja u građevinskom sektoru u kojem se događaju velike promjene. Na Arhi Bau će se govoriti i o novom europskom Bauhausu, inicijativi Europske komisije u kojoj se kroz spoj znanosti, umjetnosti, tehnologije i kulturne baštine treba graditi u budućnosti na novim održivim temeljima.

Ono što je bitno za sajam i konferenciju je da će na jednom mjestu biti stvarno jako puno ključnih dionika koji su bitni za kvalitetnu provedbu obnove nakon potresa. Upravo ta koncentracija svih ključnih dionika može određene procese ubrzati jer i sad smo svjedoci da se rade izmjene i dopune na zakonodavnom okviru. Zbog pandemije manje su svi međusobno razmjenjivati informacije, iskustva i znanja. Tako kada se pisao trenutni zakonodavni okvir DAZ je imao jako puno sugestija, no moguće intervencije bile su ograničene na relativno rijetke sastanke na kojima smo mogli razmjenjivati iskustva. Ovaj put ćemo imati priliku svi uživo se vidjeti, svi ključni dionici iz državne uprave, lokalne uprave i stručnjaci, a u konačnici i građani. Tako ćemo dobiti mogućnost ubrzati cijeli proces obnove.

Glavni problem u obnovi višestambenih zgrada su međuvlasnički odnosi. Zakonom o obnovi radi se na ubrzanju procesa u izdavanju potrebnih akata i provedbi obnove, što je jako dobar put da jednog dana dođe do izmjene Zakona o gradnji i prostornom uređenju, koja bi nam trebala omogućiti kvalitetniji zakonodavni okvir za bilo koje poduzetničke i privatne poduhvate. Međutim, u ovom trenutku naročito ima problema s vlasništvom, što je vidljivo kod višestambenih zgrada. Tamo gdje su obiteljske kuće s jednim vlasnikom već je proces jednostavniji, a još je jednostavni kada su u pitanju javne zgrade. Kod javnih zgrada obnova je nešto dinamičnije krenula s tim da je trenutno u fazi projektiranja, a tek će dogodine biti u fazi izvođenja. Tu je činjenica da se obnove ni u svijetu ne događaju brže. Realno je da obnova traje 10 godina, to pokazuju iskustva iz Italije i Novog Zelanda.

Od prvog dana sva strukovno udruženja što dobrovoljna, a što komorska koja su i obvezna uključila su se u obnovu. Cijeli niz naših članova sudjelovao je u onim prvim hitnim pregledima. Velik dio njih radi volonterski na način u smislu da se poboljša zakonodavni okvir. A okvir je prvenstveno na donošenju i na razradi kod zakonodavca, a to je u ovom slučaju Ministarstvo graditeljstva, tako da je sigurno na njemu najveća odgovornost za kvalitetu tog zakona, a naše primjedbe su se u vrlo maloj mjeri do sada usvajale. Oduvijek smo tvrdili da treba biti jedno centralno tijelo koji će upravljati cjelokupnom obnovom, a nažalost, sada imamo situaciju da je obnova javnih zgrada distribuirana između raznih ministarstava koji su nadležni za određenu javnu zgradu. Obnova privatnih obiteljskih kuća je u jednoj nadležnosti, a višestambenih u drugoj i povrh svega još postoji ministarstvo koje donosi odluke o obnovama, tako da je tu previše dionika koji nemaju jedno centralno tijelo koje bi sve skupa dinamičnije provodilo proces, a na to od početka ukazujemo. Jednako tako smo svjesni da je zakonodavni okvir u slučaju potresa u Dubrovniku mijenjan nekoliko puta pa će tako vjerojatno biti i u slučaju Zagreba i okolice. Nadam se da će nas više uvažavati prilikom sljedećih izmjena jer mi nemamo nikakvih drugih namjera u ovom procesu osim ubrzanja procesa obnove i poboljšanja cjelovitog zakonodavnog okvira.

Globalno materijal, a samim time i radovi u građevinarstvu rastu od početka ove godine u razini od 30 do 50 posto, što će svakako otežati financijskom segmentu obnove. Imamo na raspolaganju europska sredstva iz fonda solidarnosti koji se odnose na javne objekte, a ona imaju svoj rok trajanja, zbog čega će sljedeća godina biti jako dinamična. Na drugoj strani kod privatnih vlasnika povećanje cijena još će više otežati mogućnost sudjelovanja u obnovi. Jer država kod privatnog vlasništva na stanovima zapravo financira konstruktivnu sanaciju, a ona je samo jedan dio sanacije koju svaka od tih zgrada treba.

Uvijek smo imali ispravan odnos s Gradom, što znači da smo uvijek razgovarali pa makar se uvijek ne slagali. Nikada nismo nekoga štedjeli i takvi ćemo i ostati. Znate da smo u proteklih nekoliko godina bili protiv donošenja izmjena i dopuna Generalno urbanističkog plana kao i protiv gradnje Manhattana na potpuno praznoj livadi koju možemo čuvati za budućnost. Istovremeno smo podržavali Grad Zagreb u svim njegovim nastojanjima da kroz arhitektonsko-urbanističke natječaje dovede javne zgrade na najvišu moguću kvalitetu. Pred nama je sigurno novi GUP koji će trebati detaljno odraditi od samog početka, a ne samo kroz izmjene i dopune. Pred nama je sigurno i cijeli niz novih natječaja za kvalitetne javne zgrade koje treba i dalje graditi u Zagrebu.