Rusija će održati predsjedničke izbore 17. ožujka 2024. na kojima će se predsjednik Vladimir Putin kandidirati za još jedan mandat koji bi mu mogao osigurati vlast najmanje do 2030. godine, piše Reuters.

Izbori će se održati 17. ožujka, a inauguracija će biti u svibnju.

Glasanje će se također održati u, kako Rusija naziva svoje nove teritorije – dijelovima Ukrajine koje sada kontroliraju ruske snage. Ukrajina kaže da se neće smiriti dok ne izbaci i posljednjeg vojnika s anektiranih teritorija.

Oko 110 milijuna građana ima pravo glasa u Rusiji, ali oko 70-80 milijuna ih obično glasa.

Izlaznost u 2018. bila je 67,5 posto.

Koliko dugo može vladati ruski predsjednik?

Putin, kojem je Boris Jeljcin predao predsjedništvo posljednjeg dana 1999. godine, već je bio predsjednik duže od bilo kojeg drugog ruskog vladara od Staljina, nadmašivši čak i 18-godišnji mandat Leonida Brežnjeva.

Ruski ustav iz 1993. godine, zasnovan na francuskom ustavu iz 1958., neki su na Zapadu vidjeli kao korak koji će dovesti do demokracije u postsovjetskoj Rusiji.

Prvobitno je precizirano da predsjednik može obavljati dva uzastopna mandata od četiri godine.

Izmjenama iz 2008. produžen je predsjednički mandat na šest godina, dok je izmjenama iz 2020. uklonjena odredba da nijedna osoba ne može obavljati dužnost predsjednika više od dva mandata “uzastopno”.

Izmjenama je također zabranjeno ustupanje bilo kojeg teritorija.

Putin se prije nekoliko dana izjasnio da će se kandidirati na izborima.

Nakon što je Putina posljednjeg dana 1999. godine Jeljcin imenovao za vršitelja dužnosti predsjednika, pobijedio je na predsjedničkim izborima 2000. s 53,0 posto glasova i na izborima 2004. sa 71,3 posto glasova.

Dmitrij Medvedev se 2008. kandidirao za predsjednika, a Putin je bio premijer prije nego što je osvojio 63,6 posto glasova na predsjedničkim izborima 2012. i 76,7 posto 2018. godine.

Demokracija ili diktatura?

Zapad vidi Putina kao ratnog zločinca i diktatora, iako istraživanja javnog mnijenja pokazuju da ima 80 posto podrške – više nego prije rata u Ukrajini.

Kremlj kaže da Putin uživa ogromnu podršku ruskog naroda, a Rusija ne želi da joj Zapad drži predavanja o demokraciji i nijedan političar na Zapadu ne uživa sličan nivo podrške kao Putin.

Tko će se još kandidirati?

Putin će se suočiti s malo prave konkurencije.

U 2018., čovjek koji je bio na drugom mjestu, komunistički tajkun Pavel Grudinin, koji je ranije podržavao Putina, osvojio je manje od devet milijuna glasova, ili samo 11,8 posto glasova.

Putin je osvojio preko 56 milijuna glasova, prema službenim rezultatima.

Najpoznatiji ruski opozicijski političar Aleksej Navaljni je u zatvoru pa se ne može kandidirati za predsjednika.

Navaljni je osudio Putinovu Rusiju kao državu kojom upravljaju lopovi i kriminalci.

Proratni ruski nacionalist Igor Girkin, koji se nalazi u pritvoru čekajući suđenje za poticanje ekstremizma, rekao je u studenom da se želi kandidirati za predsjednika iako je shvatio da će izbori u ožujku biti “prijevara” s već jasnim pobjednikom.

Na izborima 2018. godine, pored Putina i Grudinina, kandidiralo se još šestero kandidata, uključujući nacionalista Vladimira Žirnovskog, koji je umro 2022., Kseniju Sobčak, koja je kći Putinovog nekadašnjeg šefa u Sankt Peterburgu i Grigorij Javlinski, ruski ekonomist koji je postao opozicijski političar, piše Radio Slobodna Europa. 

Staljin (za sada) drži rekord

Staljin, koji je vodio Sovjetski Savez od 1924. do 1953. godine, drži rekord kao šef ruske države koji je najduže vladao od disolucije Ruskog carstva.

Ukoliko Putin osigura pobjedu, ne samo da bi proširio svoju političku dominaciju već bi i učvrstio svoje mjesto u ruskoj povijesti kao najdugovječniji lider  još od vremena carice Katarine Velike.

Ukoliko pobijedi Putin bi produžio svoj već dugi mandat, nadmašivši čak i Staljina. Posljednji put kada je Rusija svjedočila vođi s tako dugom vladavinom bilo je tijekom 18. stoljeća kada je carica Katarina Velika vladala ogromnim Ruskim Carstvom. Njena vladavina je trajala od 1762. do 1796. godine, piše Klix.ba.