Direktorica Europskog instiuta za ravnopravnost spolova i švedska diplomatkinja Virginija Langbakk govori zašto je Hrvatska pri dnu ljestvice članica EU-a u rodnoj ravnopravnosti i komentira veliki utjecaj Crkve u blokiranju stečenih ženskih prava
Uoči Međunarodnog dana žena prošloga tjedna u Bruxellesu održana je konferencija “Ženska snaga u politici” na kojoj je sudjelovala i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović. Osim zastupljenosti žena u politici zemalja članica, kao i u europskim institucijama, glavne teme bili su predstojeći europski izbori krajem svibnja i uloga žena na njima, a raspravljalo se i o famoznom “staklenom stropu” koji sprječava napredovanje žena do najviših pozicija u političkim strankama, upravama velikih korporacija ili u državnoj vlasti. Inače, u 2019. godini nekoliko europskih zemalja obilježava stotu obljetnicu ženskog prava glasa – poput Luksemburga i Nizozemske – ili stotu obljetnicu prve žene izabrane u nacionalni parlament, poput Austrije. Ipak, i sto godina kasnije, prema statističkim pokazateljima, žene su i dalje podzastupljeni spol na funkcijama na kojima se donose odluke – od lokalne preko nacionalne do europske razine. Promoviranjem rodne ravnopravnosti, borbom protiv spolne diskriminacije i podizanjem svijesti o važnosti rodnih pitanja, bavi se Europski institut za rodnu ravnopravnost (EIGE) sa sjedištem u Vilniusu, koji je razvio Index rodne ravnopravnosti za mjerenje razlike među spolovima u zemljama članicama…
Komentari