Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović od 14 sati predstavlja svoje demografske mjere.

Predsjednica je zatražila zajedničku sjednicu Vlade na temu demografije, ali premijer Andrej Plenković to je odbio.

“Demografsko pitanje je životno pitanje, pitanje opstanka države i narod”, rekla je na početku predsjednica i dodala da je problem sve veći udio starijeg stanovništva, a sve manji broj rođenih i iseljavanje.

“Demografska revitalizacija bila je i jest pitanje kojemu sam odlučila posvetiti svoj mandat. Rješavanje demografskih problema neodvojiv je i sastavni dio ukupne razvojne politike”, rekla je predsjednica.

Naglasila je kako je plan mjera pisala osobno, u suradnji sa savjetnicima. “Dokument je radno o može se mijenjati. Namjera je potaknuti javnu raspravu u koju moraju biti uključene sve pore društva i države. Provedba ovih mjera nije trošak, nego ulaganje u budućnost”, poručila je Grabar Kitarović.

“Hrvatskoj su potrebne duboke, korjenite društvene promjene. Ovaj prijedlog mjera ne ovisi samo o gospodarskim okolnostima i političkoj volji za njihovu provedbu, nego u društvenoj klimi”, dodala je.

“Činjenica je da Hrvatska demografski stari i da će naš mirovinski sustav biti neodrživ”, upozorila je i kazala da nije problem što građani odlaze u druge države radi vlastitog obrazovanja i napredovanja, već je problem jer ne stvaramo uvjete za njihov povratak.

Prva skupina predsjedničinih mjera su gospodarske mjere. “Temelj mora biti stvaranje okruženja koje će pogodovati stvaranju radnih mjesta”, kaže predsjednica, a dodaje i da porezni sustav mora biti konkurentan za poslovanje. “Porezna reforma je ključ svega, glavni cilj je smanjiti trošak rada za poslodavce i povećati neto plaće za zaposlenike”, kaže predsjednica.

Druga ključna reforma je reforma javne uprave koja mora postati servisni centar građanima. Kao ključni alat vidi potpunutu digitalizaciju javne uprave. “Danas je ljduski kapital najvrijedniji dio svakog društva”, kaže predsjednica. “Ako ne provedemo ove mjere nećemo moći zadržati tu vrijednost.”

Istaknuta je važnost blokiranih građana. Predsjednica predlaže da se iz postupka ovrha isključe posrednci i da se ovrhe vrate u nadležnost sudova. “Uloga je države da taj problem riješi, a ne da troškove prebacuje na građane”.

Jedna od mjera je i uvođenje instituta apsolutne zastare. Treba izmijeniti Zakon o stečaju potrošača. Stečaj trebaju voditi Trgovački sudovi. Treba regulirati područje zateznih kamata kako one ne bi nadizlazile glavnicu. Treba ispitati zakonitost tvrtki koje naplaćuju potraživanja. Sve su to mjere koje predsjednica predlaže kako bi se riješio problem blokiranih.

Mjere obiteljske politike važan su dio predsjedničinog prijedloga. “Problem je u nesrazmjeru između želja obitelji i materijalnih okolnosti. Podrška obiteljima s djecom ima za cilj smanjiti razliku između stvarnog i željenog broja djeca.” U ovu skupinu spadaju mjere financijske potpore, usluge skrbi o djeci i vrijeme predviđeno za obiteljske dopuste i slobodne dane koje građani drže visoko na listi prioriteta.

“Naknade koje sam spomenula imaju funkciju socijalnih davanja, a rješavanje demografske problematike pripada prije svega razvojnoj politici”, kaže predsjednica naglašavajući kako je osobito kritična prema institutu dječjeg doplatka i načinu na koji se on provodi u Hrvatskoj. “Moramo uvesti univerzalni dječji doplatak koji će biti u funkciji podizanja nataliteta”, rekla je predsjednica, dodajući kako svima koji će postaviti pitanje “koliko to košta” može samo odgovoriti protupitanjem “koliko košta budućnost”.

Četvrta skupina su mjere useljavanja. Hrvatskoj nedostaje radne snage, a ona sama ne može okrenuti demografske trendove i zato joj treba politika useljavanja.

Predsjednica predlaže osnaživanje Ureda za Hrvate izvan RH jer on sada ima protokolarnu ulogu, a trebalo bi mu dati “prave ovlasti”. Smatra da su bitne i izmjene zakona o hrvatskom državljanstvu, kao i integracija imigranata. Trebamo programe razmjene srednjoškolaca, online programe učenja jezika i aktivnu promociju kroz izabrana diplmatsko-konzularna predstavništva.

“U države u kojima postoji veliko iseljeništvo moramo slati ljude koji će radti s njima za Hrvatsku u gospodarskom smislu”, kaže predsjednica. Bitan dio ove skupine mjere je ciljano useljavanje, u skladu s potrebama tržišta rada.

“Ključni uvjet stabilnosti je postojanje središnjeg tijela koje bi se bavilo ovom problematikom. Jedan model je Ministarstvo demografske revitalizacije. Sadašnji pristup je pogrešan, a ministarstvo s malim brojm ljudi pomoglo bi koordinaciji svih mjera,” kaže predsjednica.

Druga varijanta je potpredsjednik Vlade ili Ured Vlade za demografsku revitalizaciju pod izravnim nadzorom premijera. Takvo tijelo bi koordiniralo i nadziralo sve mjere demografske revitalizacije. “U svemu tome iznimno je bitna komunikacija s javnošću”, smatra predsjednica.

Naglasila je i važnost sredstava iz europskih fondova. “Administrativni kapaciteti za povlačenje europskih sredstava su nam vrlo niski”, upozorava predsjednica.

“Ovaj prijedlog prozlazi iz odogovrnosti koju kao PRH osjećam za dobrobit hrvatskih građana”, rekla je predsjednica.

Ranije danas je održan i sastanak Vladinog tima za izradu strategije za demografiju.