Nepovjerenje u hrvatske institucije i politiku, nesigurnost zaposlenja i pasivnost mladih – neki su od problema na koje su u petak upozorili znanstvenici, profesori i politički aktivni mladi ljudi na okruglom stolu “Biti mlad, politički obrazovan i živjeti u Hrvatskoj” u organizaciji Vijeća mladih predsjednice Republike Kolinda Grabar-Kitarović, s ciljem poticanja dijaloga i kritičkog razmišljanja te vraćanja povjerenja mladih i dostojanstva politike.

Predsjednica Republike Grabar-Kitarović istaknula je da zagovara uključivanje mladih u društvene i političke procese jer u mladima vidi potencijal za društvene promjene. Smatra kako je važno razvijati kritičko razmišljanje mladih te da se mladi trebaju snažnije angažirati, ne samo oko globalnih tema, već i oko lokalnih tema.
Istaknula je kako je ovaj okrugli stol potaknut problemom mladih koji su nezainteresirani za politiku te je iznijela podatke prošlogodišnjeg istraživanja među mladima u Hrvatskoj koji ukazuju da mladi imaju slab interes za politiku te da nemaju povjerenja u institucije, politiku, lokalnu i nacionalnu vlast.
Rezultate istraživanja iznijela je i znanstvena suradnica u Institutu za društvena istraživanja Vlasta Ilišin te je objasnila kako istraživanje pokazuje da nema velikih međugeneracijskih razlika te da mladi iskazuju stavove koji su bliski stavovima svojih roditelja.
Mladi su skloniji političkoj apstinenciji, nespremni su preuzeti političku odgovornost i većina se samopozicionira u politički centar s blagom inklinacijom u desno. Izrazito su vezani za obitelj i izuzetno nepovjerljivi prema ljudima drukčijih političkih uvjerenja i političkim liderima, skloniji su represivnim institucijama poput vojske, policije i vjerskim institucijama, a veće povjerenje iskazuju prema međunarodnim institucijama.
Ilišin je kazala kako se rezultati mogu sažeti kao “nerazvijena demokratska kultura” te da su u tome zakazali svi – roditelji, politički akteri, mediji i obrazovni sustav.

Edukacija i informiranost ključ rješavanja problema

Sudionici okruglog stola upravo su bolju edukaciju i informiranost od najranije dobi naveli kao ključ rješavanja problema koji će potaknuti kritičko razmišljanje i veću društvenu i političku angažiranost mladih.
Asistentica na Fakultetu političkih znanosti Milica Vučković ocijenila je da se mladi osjećaju’ zarobljeno u društvenom sustavu’, a taj osjećaj ograničenosti dovodi ih u apatiju.
Smatra da je veliki problem u obrazovnom sustavu koji veliki naglasak stavlja na stjecanje znanja, dok stjecanje vještina i kritičkog mišljenja ostaje zapostavljeno, dodavši da to najbolje vidi u radu sa studentima koji su “izgubljeni i zbunjeni” kada ih se pita da nešto sami promisle ili organiziraju.
Najmlađi gradonačelnik u Hrvatskoj Dalibor Bišćan (HDZ), gradonačelnik Hrvatske Kostajnice, rekao je da je u politiku ušao kao nastavnik nakon što se pokazalo kako u njegovoj lokalnoj zajednici nema sluha i suradnje između ustanova. Dodao je kako je potrebno vratiti dostojanstvo politici tako “da se natječemo radom i zalaganjem, a ne podmetanjem i lažnim izjavama”.

Mladi moraju biti primjer drugima

Predsjednica Vladina savjeta za mlade Tanja Herceg smatra da mladi često zaboravljaju koliko su bitni i kolika je njihova moć.
Istaknula je kako Zakon o savjetima mladih propisuje da bi svaka jedinica lokalne, područne i regionalne samouprave trebala imati aktivan Savjet mladih, no u Hrvatskoj ih ima 86, dok gradova, općina i županija ima preko 500.
Ocijenila je da mladima u Hrvatskoj nedostaje upornosti i ustrajanje usprkos preprekama koje se nalaze u društvu te da treba raditi na informiranosti među mladima, ali da je također potrebno informirati gradonačelnike, načelnike i župane o važnosti osnivanja Savjeta.
Predsjednik Debatnog kluba Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Domagoj Leko smatra da mladi političari svojim djelovanjem ponekad ne pružaju najbolji primjer ostalim mladima jer postoje situacije kada mladi koriste političke platforme kako bi gradili svoju karijeru i put do uspjeha.
Izvršna urednica studentskih novina Global Antonija Grbavac kazala je kako je vanjska politika nešto o čemu studenti više raspravljaju nego o hrvatskoj politici, što vrijedi i za studente novinarstva i politologije, te da nezainteresiranost dolazi od neznanja o tom području i od straha kako to prezentirati, iako imaju svoje mišljenje.
Predsjednica Grabar-Kitarović zaključila je na kraju okruglog stola da je najveći problem ostanka mladih u Hrvatskoj što, prema uvodnom istraživanju, većina mladih nema siguran i trajan posao.

“Mlade ne zanimaju ideološka pitanja koliko ih zanimaju egzistencijalna pitanja”, naglasila je predsjednica Republike, a fokusiranost u društvu na ideologiju vidi kao jedan od razloga zašto mladi gube povjerenje u politiku i političare.
“Nemaju siguran i trajan posao, dok u prosjeku u tjednu rade dulje od zakonom propisane norme, za što u prosjeku dobivaju manje od prosječne plaće. To je tragičan podatak za stimuliranje mladih za ostanak u Hrvatskoj”, ocijenila je predsjednica.
Navela je kako je najveći strah mladih upravo strah od nezaposlenosti uz što su vezane i “ukorijenjene društvene anomalije klijentelizma, nepotizma i korupcije”, što je, dodaje, drugi temeljni razlog odlaska mladih iz Hrvatske.
Predsjednica Grabar-Kitarović na kraj je poručila kako stav – ‘moj glas vrijedi i moj glas mijenja svijet’ nije obična floskula idealista. “Pravo domoljublje je pozitivna perspektiva i stav prema životu te aktivan stav prema mijenjanju stvari kojima ste nezadovoljni”, zaključila je.