Predsjednica Hrvatske komore arhitekata Rajka Bunjevac u posljednjem je broju tiskanog izdanja političkog tjednika Nacional otkrila detalje sastanka stručne radne skupine za odabir zamjenskih kuća nakon potresa s ministrom graditeljstva Darkom Horvatom nakon što je poništen natječaj za izgradnju 60 tipskih kuća na Banovini.

Razlog, navodno, nije bila činjenica da je taj posao trebala dobiti tvrtka u vlasništvu sina gospodina Peteka, poduzetnika kompromitiranog u aferi Janaf, nego je sporna bila cijena gradnje: 1700 eura po četvornom metru. Upravo je ona bila žestoki kritičar postojećeg odabira zamjenskih tipskih kuća za čiju je izgradnju već bio raspisan natječaj.

“Ne mogu vjerovati da od tih 20 projekata zagrebačkog fakulteta nijedno rješenje nije zadovoljilo kvalitetom. Ne znam uopće koji su bili kriteriji za odabir projekata, a ne zna se ni tko ih je odabrao. Arhitektonska kvaliteta odabrane pojedinačne obiteljske kuće izuzetno je važna jer će se ona, kao tipsko rješenje, multiplicirati u stotinama primjeraka u prostoru i imati na njega izuzetan utjecaj”, pojasnila je Bunjevac.

“Komora je prije svega odmah nakon potresa okupila arhitekte volontere koji su se pridružili kolegama građevinarima u brzim pregledima zgrada na terenu, opremila ih i osigurala. Sudjelovali smo sa svojim očitovanjima i stručnim mišljenjima na prijedloge svih zakonskih i podzakonskih akata vezanih uz potres. Nakon toga smo još u ožujku prošle godine izradili dokument Programi obnove naselja kojim smo predložili kako pristupiti obnovi naselja ili dijela naselja i kako napraviti odabir modela kuće za svako pojedino naselje. Trebalo je sagledati svako pojedino naselje, uzeti u obzir odredbe prostornih planova, potrebnu infrastrukturu, cestu, vodovod, kanalizaciju. Za pojedina naselja trebalo bi odabrati određeni tip zamjenske kuće prilagođen okolišu, a onda to urbanistički posložiti”, kazala je Bunjevac.

Doda je kako je prijedlog dokumenta “Programi obnove naselja” pripremila Hrvatska komora arhitekata još u ožujku prošle godine, a osobno je, kaže, to tada prezentirala i ministru Darku Horvatu, kao i Stožeru civilne zaštite u Petrinji.

“Arhitektonski fakultet u Zagrebu je napravio zbirku modela kuća u elektronskom obliku, a u svibnju je bila tiskana i knjiga. Ministarstvo je sve to znalo, a onda je nastao muk koji je trajao sedam mjeseci. Očekivali smo da će naše ideje o programiranju i organizaciji obnove ući u izmjene i dopune prvog programa mjera, odnosno, u izmjenu i dopunu zakona, što se nije dogodilo. Ni zakon, a ni program mjera nije jasno definirao kako provesti obnovu planski i organizacijski. Kvalitetniji pristup organizaciji obnove podrazumijevao bi da jedan izvođač obnavlja sve kuće u jednom selu ili dijelu naselja, istom ili sličnom tipologijom, umjesto da se radi kuća po kuća”, kaže.

Da je taj koncept bio prihvaćen, smatraju neki, do kraja prošle godine bilo bi završeno i useljeno barem četrdesetak kuća na Baniji.