Mađarska je od Belgije preuzela šestomjesečno predsjedanje Europskom unijom. To predsjedništvo pratit će se puno pažljivije nego što je uobičajeno s obzirom na politiku koju Budimpešta vodi posljednjih godina i koja ju je dovela u izolaciju unutar EU-a.

U svom programu vlada premijera Viktora Orbana istaknula je nekoliko prioriteta: jačanje konkurentnosti europskog gospodarstva i obrambene industrije, sklapanje partnerskih sporazuma s trećim zemljama radi zaštite vanjskih granica, rješavanje uzroka migracija, ubrzavanje procesa proširenja na zapadni Balkan, jačanje kohezijske i poljoprivredne politike i rješavanje demografskih izazova.

Mađarska je obećala da će biti “pošten posrednik” unatoč široko rasprostranjenoj zabrinutosti zbog onoga što kritičari vide kao autoritarnu, Rusiji prijateljsku vladu. Nacionalistički premijer Orban, koji vodi srednjoeuropsku državu od 2010. s ciljem da je transformira u “neliberalnu demokraciju”, često se sukobljava s Bruxellesom oko pitanja vladavine prava i ljudskih prava.

Također je jedini čelnik EU-a koji je zadržao veze s Rusijom unatoč njezinoj invaziji na Ukrajinu. Odbio je poslati oružje Kijevu i opetovano je kritizirao sankcije protiv Moskve zbog rata. Prošle je godine Europski parlament usvojio neobvezujuću rezoluciju u kojoj se ističe mađarsko “nazadovanje” u demokratskim vrijednostima i postavlja pitanje kako bi mogla “vjerodostojno” preuzeti šestomjesečno predsjedanje blokom.

BIT ĆE POD LUPOM Mađarska preuzima predsjedanje Europskom unijom. Evo koji su joj prioriteti

Koje su nam sličnosti, a koje razlike s Mađarskom?

Mađarska je zemlja s iznimno bogatom povijesti, prirodnom baštinom i gastronomijom. Možda upravo potonje u mnogima najčešće budi nostalgično sjećanje na Mađarsku, u koju se krajem 20. stoljeća vrlo često putovalo po prehrambene namirnice.

U odnosu na razdoblje unatrag tridesetak, četrdesetak godina tržište se otvorilo, što je rezultiralo povećanom trgovinom i dostupnošću robe. Zbog toga je i navika kupnje u susjednim zemljama malo-pomalo iščeznula, ali uvoz tih proizvoda i nadalje je prisutan te smo tijekom 2023. iz Mađarske, na primjer, uvezli 736,9 tona kobasica i 322 kilograma sirnih namaza – dvije vrste proizvoda koje na nepcu možda ponajviše bude asocijaciju na ovu srednjoeuropsku zemlju.

Također, svaki dobar kuhar zna da nema dobrog jela, a pogotovo gulaša, bez kvalitetne paprike koja je možda jedan od najprepoznatljivijih mađarskih proizvoda i često se donosi kao suvenir iz te zemlje. No, iako smo prema podacima statistike robne razmjene u 2023. iz Mađarske uvezli čak 35,9 tona mljevene ili drobljene paprike, to ni približno nije proizvod koji smo, s obzirom na njegovu količinu, iz te zemlje najviše uvezli, nego je riječ o vodi, uključujući mineralnu, gaziranu i aromatiziranu, koju smo u spomenutoj godini uvezli nevjerojatnih 41,7 milijuna litara. I dok je ukupan zabilježeni uvoz iz Mađarske iznosio 2,5 milijardi eura, izvoz je iznosio 1,6 milijardi eura. Tri proizvoda koja smo u 2023. najviše izvezli u Mađarsku s obzirom na njihovu vrijednost jesu prirodni plin, nafta i električna energija.

NAJSLIČNIJI GRCIMA I MAĐARIMA Životni standard u Hrvatskoj za petinu slabiji od prosjeka EU

Mađari imaju 10 posto višu stopu zaposlenosti

Dobro je poznato da Hrvati vrlo rado turistički posjećuju Mađarsku, a tomu u prilog idu i statistički podaci koji pokazuju da je tu zemlju u organizaciji hrvatskih putničkih agencija u 2023. posjetilo ukupno 20 tisuća domaćih posjetitelja na jednodnevnim putovanjima i 12 tisuća domaćih turista na višednevnim putovanjima. Mađari su kod nas često viđeni gosti, a prema podacima statistike turizma, u prošloj godini ostvarili su 3,3 milijuna noćenja, i to najviše u Primorsko-goranskoj županiji (1,0 milijuna noćenja), dok im je prosječan broj noćenja po dolasku bio 4,8, objavio je Državni zavod za statistiku.

Postoje i brojne nestatističke zanimljivosti o ovoj zemlji, kao na primjer to da je jedna od najstarijih zemalja u Europi s najvećim jezerom u srednjoj Europi – Balatonom te da iz nje potječe najpoznatija mozgalica na svijetu – Rubikova kocka.

Što se tiče još nekih zanimljivih statističkih podataka o Mađarskoj, izdvojit ćemo one o statistici stanovništva. Prema podacima Eurostata, Mađara je prema procjeni stanovništva početkom 2023. bilo oko 2,5 puta više nego stanovnika Hrvatske, točnije njih 9,6 milijuna, i činili su 2,1% ukupnog stanovništva EU-a. Ako uspoređujemo Mađarsku i Hrvatsku prema broju žena na 100 muškaraca, situacija je vrlo slična – u Mađarskoj je bilo 107,6 žena na 100 muškaraca, dok ih je u Hrvatskoj bilo 106,8.

Ono po čemu su Mađarska i Hrvatska još slične jest i relativno visoka stopa zaposlenosti, koja je u 2023., prema podacima Eurostata, u Mađarskoj iznosila 80,7%, dok je kod nas iznosila 70,7%. Međutim, ono što nas razlikuje od susjeda jest inflacija koja je u Mađarskoj u 2023. iznosila visokih 17,0%.

FOTO: DZS