Na Institutu Ruđer Bošković prošlog tjedna održan je prosvjed pod nazivom “Mladi u znanosti – visokoobrazovani, nisko plaćeni”. Njime je upozoreno na dugogodišnju potplaćenost mladih znanstvenika, čije plaće zaostaju za onima u gospodarstvu. Taman kada se premijer pohvalio porastom prosječne plaće u Hrvatskoj.

Formalna ponuda bila je povećanje osnovice plaće od tri posto. Kakva će biti uredba o koeficijentima ostaje nepoznanica. Plaće mladih znanstvenika, koji predstavljaju okosnicu znanstvenog sustava, preduvjet su napretka. Pokazatelji ukazuju da postoji prostor za njihov rast.

Materijalni položaj zaposlenika u sustavu znanosti u posljednjih 15 godina kontinuirano je degradiran. Znanstvenom savjetniku u svibnju ove godine plaća je rasla za 2 posto, plaće u gospodarstvu u isto vrijeme rasle su 14 posto, a razina inflacije iznosila je 8-9 posto. Tako ispada da je plaća asistenata potpuno nekonkurentna onoj u gospodarstvu.

Veliko vijeće Sindikata u utorak 24. 10. je donijelo odluku o potpisivanju , a danas je u prisustvu Predsjednika Vlade potpisan dodatak III. Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama.

To je bio jedan od razloga što je današnji Gost Dana Radio Nacionala bio profesor Predrag Marković redovni profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, ujedno i predsjednik Velikog vijeća Nezavisnog sindikata znanosti i obrazovanja, koji je današnji sporazum na početku razgovora prokomentirao sljedećim riječima: “On donosi direktno rast osnovice od 5 posto i to već za plaću u listopadu koja će biti isplaćena u studenom. Donosi i neke dodatke. Božićnica raste na 300 eura, ugovorena je jedna potpuno nova stvar, Uskrsnica, koja je bila predviđena 70, ali smo je digli na 100 eura, i prije uopće nije postojala. To su neki, rekli bi, opipljivi materijalni dodaci koje ćemo odmah vidjeti. Dogovoreno je i da će daljnji rast plaća biti već negdje u travnju sljedeće godine, a nakon što se usvoji Zakon o plaćama i donesu uredbe koje će unutar pojedinih sektora donijeti puno više, nove koeficijente, tako će zbirno porast doći na razinu od 14,5 posto ukupnog rasta plaća. To je ta bitna novost”, zaključio je profesor Marković.

Posebno se osvrnuo na stanje u kojem se nalaze mladi znanstvenici u sustavu obrazovanja i rekao: “Kada se govori o mladim znanstvenicima, stvar je dosta teška s obzirom na činjenicu da nisu u pitanju samo plaće. Plaće su, kada ih pogledamo u jednom duljem vremenskom periodu, došle u stanje pada kada se gleda u odnosu na privredu. Plaće su rasle u privredi od 6 do 8 posto, a asistentima niti pola tog porasta. Kada uzmete danas plaću asistenta, njegovu stručnu spremu i odgovarajuću visoku stručnu spremu u privredi razlika je 14 posto. To je možda jedan ključni podatak. To nam govori da ti ljudi nisu motivirani baviti se znanošću, još kada na to dodate otežane uvjete napredovanja, otežane uvjete rada, tko će vam se odlučiti baviti se znanošću? Oni će se okrenuti lukrativnijim poslovima, a ne obrazovanju“, zaključio je profesor Marković.

Nastavak razgovora s Gostom dana Radio Nacionala Predragom Markovićem, redovnim profesorom na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i predsjednikom Velikog vijeća Nezavisnog sindikata znanosti i obrazovanja poslušajte u  linku: